Приказ основних података о документу
Nostalgija za boljim životom: percepcije Jugoslavije
dc.creator | Branković, Marija | |
dc.creator | Stojić, Nevena | |
dc.creator | Lišančić, Anđela | |
dc.date.accessioned | 2024-01-17T09:22:02Z | |
dc.date.available | 2024-01-17T09:22:02Z | |
dc.date.issued | 2023 | |
dc.identifier.uri | http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3720 | |
dc.description.abstract | Jugonostalgija se može definirati kao sentimentalna čežnja za periodom Jugoslavije, kao kolektivnom prošlošću ili kombinacijom lične i kolektivne prošlosti. U popularnoj kulturi prostora bivše Jugoslavije, jugonostalgija se povezuje sa turizmom, muzikom, stripovima i svakodnevnim predmetima iz perioda Jugoslavije, te je neki autori smatraju površnim i čak štetnim fenomenom. Kako je pojam jugonostalgije rijetko izučavan iz perspektive psihološke znanosti, cilj istraživanja je bio definiranje toga što ljudi s prostora bivše Jugoslavije podrazumijevaju pod ovim pojmom, te proučavanje ka čemu su specifično usmjerena sentimentalna osjećanja ljudi prema periodu Jugoslavije. Uzorak je prikupljen preko interneta, snowball metodom, a činile su ga 303 osobe koje žive na području bivše Jugoslavije. Dobivene su značajne korelacije između stupnja jugonostalgije i ekonomske (r = -.283) i socijalne političke orijentacije (r = -.419), odnosno veći stupanj jugonostalgije pokazuju ispitanici koji se pozicioniraju lijevo na političkom spektru. Također, pokazuje se da se ispitanici stariji od 35 godina značajno više identificiraju s Jugoslavijom od mlađih ispitanika (t (298) = -4.806, p < .01). 57.5 % ispitanika je definiralo jugonostalgiju kao pozitivan pojam, dok je 21.2 % ispitanika davalo negativne odgovore. Ispitanici kao ono što im nedostaje iz perioda Jugoslavije pretežno navode stabilnost i sigurnost (radnih mjesta, stambenog pitanja i slično) (27.4 %), jaku i veliku državu sa znatnim međunarodnim ugledom (18.8 %), bratstvo i jedinstvo i mir među narodima bivše Jugoslavije (16.1 %) i vrijednosti poput društvene ravnopravnosti i boljeg položaja žena i radnika (13.1 %). Rezultati impliciraju da jugonostalgija nije površan fenomen koji podrazumijeva samo osobna sjećanja i sentimentalna osjećanja prema svakodnevnim proizvodima ili pop-kulturi, već ona podrazumijeva prije svega želju za drugačijim društvenim uređenjem, bliskošću naroda u regiji i boljim položajem trenutno postojećih država u svijetu. | sr |
dc.language.iso | sr | sr |
dc.publisher | Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu | sr |
dc.relation | "info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/inst-2020/200025/RS//" | sr |
dc.rights | openAccess | sr |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ | |
dc.source | 26. Dani Ramira i Zorana Bujasa: međunarodni psihologijski znanstveni skup : knjiga sažetaka | sr |
dc.subject | nostalgija | sr |
dc.subject | percepcija prošlosti | sr |
dc.subject | politička orijentacija | sr |
dc.subject | Jugoslavija | sr |
dc.title | Nostalgija za boljim životom: percepcije Jugoslavije | sr |
dc.type | conferenceObject | sr |
dc.rights.license | BY | sr |
dc.rights.holder | Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu | sr |
dc.citation.spage | 115 | |
dc.identifier.doi | 10.17234/DRZB26 | |
dc.type.version | publishedVersion | sr |
dc.identifier.fulltext | http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/bitstream/id/13444/drzb26_knjiga-sazetaka_2023-11-06.pdf |