Sinteza antičkih filozofskih učenja o kretanju u misli Svetog Maksima Ispovednika
Чланак у часопису (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Rad ima za cilj da u svetlu antičkih filozofskih izvora istraži učenje o kretanju kod Svetog Maksima
Ispovednika. Maksimova neoplatonistička terminologija upošljana u svrhu izlaganje njegove bogoslovske misli, upućuje na direktni ili indirektni uticaj antičkih mislilaca. Pri ispitivanju teme antičkog filozofskog nasleđa kod Maksima, rad pravi četvorostruku razliku u njegovim izvorima. Prvi izvor su paganski autori, od Aristotela, preko Plotina do Prokla, koji su direktno bili poznati Maksimu. Drugu izvor su antička filozofska učenje koja su preko hrišćanskih autora, kao što su Origen, Sveti
Grigorije Niski, Sveti Nemesije Emeski ili Dionisije Areopagit ušli u hrišćansko predanje, pa su samim tim već u određenoj meri preobražena. Treći izvor su hrišćanski neoplatoničari Aleksandrijske Akademije, poput Jovana Filopona, Ilije, Davida i Stefana Aleksandrijskog koji su prethodnu filozofsku tradiciju pokušali da protumače putem određenih hrišćanskih načela, i četvrti izvor predstavlja hriš...ćanske autore koji su oblikovali svoje metafizičke poglede nezavisno od prethodnog filozofskog
predanja. Fokus ovog rada je isključivo na prvi tri izvora.
Кључне речи:
kretanje / Sveti Maksim Ispovednik / neoplatonizam / proishođenje / ushođenje / krug / Proklo / FiloponИзвор:
Theoria, 2016, 60, 150-176Издавач:
- Beograd : Srpsko filozofsko društvo
Колекције
Институција/група
IFDTTY - JOUR AU - Cvetković, Vladimir PY - 2016 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3506 AB - Rad ima za cilj da u svetlu antičkih filozofskih izvora istraži učenje o kretanju kod Svetog Maksima Ispovednika. Maksimova neoplatonistička terminologija upošljana u svrhu izlaganje njegove bogoslovske misli, upućuje na direktni ili indirektni uticaj antičkih mislilaca. Pri ispitivanju teme antičkog filozofskog nasleđa kod Maksima, rad pravi četvorostruku razliku u njegovim izvorima. Prvi izvor su paganski autori, od Aristotela, preko Plotina do Prokla, koji su direktno bili poznati Maksimu. Drugu izvor su antička filozofska učenje koja su preko hrišćanskih autora, kao što su Origen, Sveti Grigorije Niski, Sveti Nemesije Emeski ili Dionisije Areopagit ušli u hrišćansko predanje, pa su samim tim već u određenoj meri preobražena. Treći izvor su hrišćanski neoplatoničari Aleksandrijske Akademije, poput Jovana Filopona, Ilije, Davida i Stefana Aleksandrijskog koji su prethodnu filozofsku tradiciju pokušali da protumače putem određenih hrišćanskih načela, i četvrti izvor predstavlja hrišćanske autore koji su oblikovali svoje metafizičke poglede nezavisno od prethodnog filozofskog predanja. Fokus ovog rada je isključivo na prvi tri izvora. PB - Beograd : Srpsko filozofsko društvo T2 - Theoria T1 - Sinteza antičkih filozofskih učenja o kretanju u misli Svetog Maksima Ispovednika IS - 60 SP - 150 EP - 176 DO - 10.2298/THEO1602106C ER -
@article{ author = "Cvetković, Vladimir", year = "2016", abstract = "Rad ima za cilj da u svetlu antičkih filozofskih izvora istraži učenje o kretanju kod Svetog Maksima Ispovednika. Maksimova neoplatonistička terminologija upošljana u svrhu izlaganje njegove bogoslovske misli, upućuje na direktni ili indirektni uticaj antičkih mislilaca. Pri ispitivanju teme antičkog filozofskog nasleđa kod Maksima, rad pravi četvorostruku razliku u njegovim izvorima. Prvi izvor su paganski autori, od Aristotela, preko Plotina do Prokla, koji su direktno bili poznati Maksimu. Drugu izvor su antička filozofska učenje koja su preko hrišćanskih autora, kao što su Origen, Sveti Grigorije Niski, Sveti Nemesije Emeski ili Dionisije Areopagit ušli u hrišćansko predanje, pa su samim tim već u određenoj meri preobražena. Treći izvor su hrišćanski neoplatoničari Aleksandrijske Akademije, poput Jovana Filopona, Ilije, Davida i Stefana Aleksandrijskog koji su prethodnu filozofsku tradiciju pokušali da protumače putem određenih hrišćanskih načela, i četvrti izvor predstavlja hrišćanske autore koji su oblikovali svoje metafizičke poglede nezavisno od prethodnog filozofskog predanja. Fokus ovog rada je isključivo na prvi tri izvora.", publisher = "Beograd : Srpsko filozofsko društvo", journal = "Theoria", title = "Sinteza antičkih filozofskih učenja o kretanju u misli Svetog Maksima Ispovednika", number = "60", pages = "150-176", doi = "10.2298/THEO1602106C" }
Cvetković, V.. (2016). Sinteza antičkih filozofskih učenja o kretanju u misli Svetog Maksima Ispovednika. in Theoria Beograd : Srpsko filozofsko društvo.(60), 150-176. https://doi.org/10.2298/THEO1602106C
Cvetković V. Sinteza antičkih filozofskih učenja o kretanju u misli Svetog Maksima Ispovednika. in Theoria. 2016;(60):150-176. doi:10.2298/THEO1602106C .
Cvetković, Vladimir, "Sinteza antičkih filozofskih učenja o kretanju u misli Svetog Maksima Ispovednika" in Theoria, no. 60 (2016):150-176, https://doi.org/10.2298/THEO1602106C . .