Rodna ravnopravnost u oblasti akademskog rada: normativni okvir
Поглавље у монографији (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
U ovom tekstu biće predstavljena analiza normativnog okvira koja se tiče rodne
ravnopravnosti u oblasti akademskog rada. Sticanje uvida u položaj akademskih
radnica u Srbiji i identifikovanje mogućnosti za promenu zatečenog stanja, što
su osnovni ciljevi istraživanja na kojem je zasnovana celokupna publikacija, zahteva kao prvi korak upravo analizu normativnog okvira. Iako nam nije namera
da se ovde posebno bavimo analizom EU normativnog okvira, krenućemo od
njega, imajući u vidu neophodnost usklađivanja domaćeg normativa sa evropskim i specifične zahteve za harmonizacijom koji su Srbiji postavljeni od strane
EU institucija i njihovih pojedinačnih programa usmerenih na akademsku delatnost. Nakon ovog dela, u našem tekstu biće analiziran širi normativni okvir koji
se sastoji od strateških dokumenata i pratećih akcionih planova. U trećem delu
rada analizi će biti podvrgnuti zakoni koji se direktno odnose na akademske
radnike i radnice i naučnoistraživačku i inovacionu delatnost,... zajedno sa setom
zakona, koji u oblasti rada, napredovanja i usavršavanja, regulišu zabranu rodne
diskriminacije ili predlažu afirmativne mere za njeno uklanjanje. Četvrti deo rada
biće posvećen analizi pravnih akata pet državnih univerziteta u Srbiji koji su se
našli u našem uzorku (Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Niš i Novi Pazar).
Извор:
Univerziteti između meritokratije i patrijarhata : žene i moć delanja, 2018, 24-58Издавач:
- Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
Колекције
Институција/група
IFDTTY - CHAP AU - Fiket, Irena AU - Delibašić, Balša PY - 2018 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2651 AB - U ovom tekstu biće predstavljena analiza normativnog okvira koja se tiče rodne ravnopravnosti u oblasti akademskog rada. Sticanje uvida u položaj akademskih radnica u Srbiji i identifikovanje mogućnosti za promenu zatečenog stanja, što su osnovni ciljevi istraživanja na kojem je zasnovana celokupna publikacija, zahteva kao prvi korak upravo analizu normativnog okvira. Iako nam nije namera da se ovde posebno bavimo analizom EU normativnog okvira, krenućemo od njega, imajući u vidu neophodnost usklađivanja domaćeg normativa sa evropskim i specifične zahteve za harmonizacijom koji su Srbiji postavljeni od strane EU institucija i njihovih pojedinačnih programa usmerenih na akademsku delatnost. Nakon ovog dela, u našem tekstu biće analiziran širi normativni okvir koji se sastoji od strateških dokumenata i pratećih akcionih planova. U trećem delu rada analizi će biti podvrgnuti zakoni koji se direktno odnose na akademske radnike i radnice i naučnoistraživačku i inovacionu delatnost, zajedno sa setom zakona, koji u oblasti rada, napredovanja i usavršavanja, regulišu zabranu rodne diskriminacije ili predlažu afirmativne mere za njeno uklanjanje. Četvrti deo rada biće posvećen analizi pravnih akata pet državnih univerziteta u Srbiji koji su se našli u našem uzorku (Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Niš i Novi Pazar). PB - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju T2 - Univerziteti između meritokratije i patrijarhata : žene i moć delanja T1 - Rodna ravnopravnost u oblasti akademskog rada: normativni okvir SP - 24 EP - 58 DO - 978-86-80484-30-3 ER -
@inbook{ author = "Fiket, Irena and Delibašić, Balša", year = "2018", abstract = "U ovom tekstu biće predstavljena analiza normativnog okvira koja se tiče rodne ravnopravnosti u oblasti akademskog rada. Sticanje uvida u položaj akademskih radnica u Srbiji i identifikovanje mogućnosti za promenu zatečenog stanja, što su osnovni ciljevi istraživanja na kojem je zasnovana celokupna publikacija, zahteva kao prvi korak upravo analizu normativnog okvira. Iako nam nije namera da se ovde posebno bavimo analizom EU normativnog okvira, krenućemo od njega, imajući u vidu neophodnost usklađivanja domaćeg normativa sa evropskim i specifične zahteve za harmonizacijom koji su Srbiji postavljeni od strane EU institucija i njihovih pojedinačnih programa usmerenih na akademsku delatnost. Nakon ovog dela, u našem tekstu biće analiziran širi normativni okvir koji se sastoji od strateških dokumenata i pratećih akcionih planova. U trećem delu rada analizi će biti podvrgnuti zakoni koji se direktno odnose na akademske radnike i radnice i naučnoistraživačku i inovacionu delatnost, zajedno sa setom zakona, koji u oblasti rada, napredovanja i usavršavanja, regulišu zabranu rodne diskriminacije ili predlažu afirmativne mere za njeno uklanjanje. Četvrti deo rada biće posvećen analizi pravnih akata pet državnih univerziteta u Srbiji koji su se našli u našem uzorku (Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Niš i Novi Pazar).", publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju", journal = "Univerziteti između meritokratije i patrijarhata : žene i moć delanja", booktitle = "Rodna ravnopravnost u oblasti akademskog rada: normativni okvir", pages = "24-58", doi = "978-86-80484-30-3" }
Fiket, I.,& Delibašić, B.. (2018). Rodna ravnopravnost u oblasti akademskog rada: normativni okvir. in Univerziteti između meritokratije i patrijarhata : žene i moć delanja Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 24-58. https://doi.org/978-86-80484-30-3
Fiket I, Delibašić B. Rodna ravnopravnost u oblasti akademskog rada: normativni okvir. in Univerziteti između meritokratije i patrijarhata : žene i moć delanja. 2018;:24-58. doi:978-86-80484-30-3 .
Fiket, Irena, Delibašić, Balša, "Rodna ravnopravnost u oblasti akademskog rada: normativni okvir" in Univerziteti između meritokratije i patrijarhata : žene i moć delanja (2018):24-58, https://doi.org/978-86-80484-30-3 . .