Turbo-folk: Balkanizam, orijentalizam i drugost
Article (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Cilj ovog rada je istraživanje fenomena turbo-folka kao simptomatičnog stanja ispreplitanih drugosti unutar Jugoistočne Evrope putem diskursa o Balkanu. Od 70-ih godina XX veka ovaj muzički žanr jedan je od sastavnih elemenata moderne i savremene kafanske kulture u Srbiji, koji od svog nastanka nosi negativne i često sukobljene diskurse u našem društvu. Analizirajući načine na koji je muzički žanr turbo-folka pozicioniran između različitih identiteta na prostorima bivše Jugolavije otkrivamo „reprodukcije orijentalizma“ (nesting orientalisms) na koje ukazuje Milica Bakić-Hajden (Milica Bakić-Hayden) u svojoj studiji. Rasprostranjenost različitih „orijentalizama“ u kulturi Balkana i njegova paradoksalna pozicija kao „mosta između Istoka i Zapada“ kroz fenomen turbo-folk žanra ukazuje nam na kontradiktornu i nestabilnu prirodu identiteta kao takvog.
Keywords:
Balkans / turbo-folk / orientalism / identity / otherSource:
Kultura, temat "Kafana: to sjajno treće mesto", 2016, 151, 261-278Publisher:
- Beograd: Zavod za proučavanje kulturnog razvitka
Collections
Institution/Community
IFDTTY - JOUR AU - Mevorah, Vera PY - 2016 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2304 AB - Cilj ovog rada je istraživanje fenomena turbo-folka kao simptomatičnog stanja ispreplitanih drugosti unutar Jugoistočne Evrope putem diskursa o Balkanu. Od 70-ih godina XX veka ovaj muzički žanr jedan je od sastavnih elemenata moderne i savremene kafanske kulture u Srbiji, koji od svog nastanka nosi negativne i često sukobljene diskurse u našem društvu. Analizirajući načine na koji je muzički žanr turbo-folka pozicioniran između različitih identiteta na prostorima bivše Jugolavije otkrivamo „reprodukcije orijentalizma“ (nesting orientalisms) na koje ukazuje Milica Bakić-Hajden (Milica Bakić-Hayden) u svojoj studiji. Rasprostranjenost različitih „orijentalizama“ u kulturi Balkana i njegova paradoksalna pozicija kao „mosta između Istoka i Zapada“ kroz fenomen turbo-folk žanra ukazuje nam na kontradiktornu i nestabilnu prirodu identiteta kao takvog. PB - Beograd: Zavod za proučavanje kulturnog razvitka T2 - Kultura, temat "Kafana: to sjajno treće mesto" T1 - Turbo-folk: Balkanizam, orijentalizam i drugost IS - 151 SP - 261 EP - 278 DO - 10.5937/kultura1651261M ER -
@article{ author = "Mevorah, Vera", year = "2016", abstract = "Cilj ovog rada je istraživanje fenomena turbo-folka kao simptomatičnog stanja ispreplitanih drugosti unutar Jugoistočne Evrope putem diskursa o Balkanu. Od 70-ih godina XX veka ovaj muzički žanr jedan je od sastavnih elemenata moderne i savremene kafanske kulture u Srbiji, koji od svog nastanka nosi negativne i često sukobljene diskurse u našem društvu. Analizirajući načine na koji je muzički žanr turbo-folka pozicioniran između različitih identiteta na prostorima bivše Jugolavije otkrivamo „reprodukcije orijentalizma“ (nesting orientalisms) na koje ukazuje Milica Bakić-Hajden (Milica Bakić-Hayden) u svojoj studiji. Rasprostranjenost različitih „orijentalizama“ u kulturi Balkana i njegova paradoksalna pozicija kao „mosta između Istoka i Zapada“ kroz fenomen turbo-folk žanra ukazuje nam na kontradiktornu i nestabilnu prirodu identiteta kao takvog.", publisher = "Beograd: Zavod za proučavanje kulturnog razvitka", journal = "Kultura, temat "Kafana: to sjajno treće mesto"", title = "Turbo-folk: Balkanizam, orijentalizam i drugost", number = "151", pages = "261-278", doi = "10.5937/kultura1651261M" }
Mevorah, V.. (2016). Turbo-folk: Balkanizam, orijentalizam i drugost. in Kultura, temat "Kafana: to sjajno treće mesto" Beograd: Zavod za proučavanje kulturnog razvitka.(151), 261-278. https://doi.org/10.5937/kultura1651261M
Mevorah V. Turbo-folk: Balkanizam, orijentalizam i drugost. in Kultura, temat "Kafana: to sjajno treće mesto". 2016;(151):261-278. doi:10.5937/kultura1651261M .
Mevorah, Vera, "Turbo-folk: Balkanizam, orijentalizam i drugost" in Kultura, temat "Kafana: to sjajno treće mesto", no. 151 (2016):261-278, https://doi.org/10.5937/kultura1651261M . .