„Liberalna koalicija“ između saradnje i nerazumevanja: Odnosi političkih elita Srbije i Hrvatske 1969–1971.
Поглавље у монографији (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Rad ima intenciju da sagleda odnose dve najveće republike, Srbije i Hrvatske, unutar
jugoslovenskog državnog okvira, posmatrano kroz prizmu njihovih rukovodećih partijskih struktura u
periodu od Šestog kongresa SKS i SKH, krajem 1968. do smene hrvatskog rukovodstva u decembru
1971. Polazeći od zajedničkih ciljeva reformski orijentisanih rukovodstava predvođenih Markom
Nikezićem i Savkom Dabčević Kučar, odnosi zvaničnog Beograda i Zagreba lavirali su od svesti o
zajedničkim interesima, odbrane od arbitrarnog delovanja saveznog političkog centra, potrebe za
proširenjem reformske baze u društvu, operacionalizacije politike „čistih računa“, usaglašavanja ustavnih
promena, dalje liberalizacije i demokratizacije jugoslovenskog samoupravnog socijalizma, do različitog
shvatanja srpsko-hrvatskog dijaloga, nejednakog tretmana vlastitih nacionalizama, drugačijih pristupa
Titu... Ipak, uprkos neslaganjima, Nikezićevo rukovodstvo jedino u Karađorđevu na XXI sednici
Predsedništva CK SKJ ne... prihvata nasilnu smenu vodećih ljudi CK Hrvatske i gušenje „hrvatskog
proljeća“, znajući da bi taj politički potez partijskih konzervativaca otvorio put promeni kursa i
dogmatizaciji političkih prilika u zemlji, ali i vodio komplikovanju srpsko-hrvatskih odnosa.
Кључне речи:
Jugoslavija / "Hrvatsko proljeće" / Marko Nikezić / Savka Dabčević Kučar / srpsko-hrvatski odnosi / reforme / socijalizamИзвор:
Hrvatsko proljeće. Četrdeset godina poslije, 2012Издавач:
- Zagreb : Filozofski fakultet, Fakultet političkih znanosti, Pravni fakultet, Centar za demokraciju i pravo "Miko Tripalo"
Колекције
Институција/група
IFDTTY - CHAP AU - Bešlin, Milivoj PY - 2012 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1652 AB - Rad ima intenciju da sagleda odnose dve najveće republike, Srbije i Hrvatske, unutar jugoslovenskog državnog okvira, posmatrano kroz prizmu njihovih rukovodećih partijskih struktura u periodu od Šestog kongresa SKS i SKH, krajem 1968. do smene hrvatskog rukovodstva u decembru 1971. Polazeći od zajedničkih ciljeva reformski orijentisanih rukovodstava predvođenih Markom Nikezićem i Savkom Dabčević Kučar, odnosi zvaničnog Beograda i Zagreba lavirali su od svesti o zajedničkim interesima, odbrane od arbitrarnog delovanja saveznog političkog centra, potrebe za proširenjem reformske baze u društvu, operacionalizacije politike „čistih računa“, usaglašavanja ustavnih promena, dalje liberalizacije i demokratizacije jugoslovenskog samoupravnog socijalizma, do različitog shvatanja srpsko-hrvatskog dijaloga, nejednakog tretmana vlastitih nacionalizama, drugačijih pristupa Titu... Ipak, uprkos neslaganjima, Nikezićevo rukovodstvo jedino u Karađorđevu na XXI sednici Predsedništva CK SKJ ne prihvata nasilnu smenu vodećih ljudi CK Hrvatske i gušenje „hrvatskog proljeća“, znajući da bi taj politički potez partijskih konzervativaca otvorio put promeni kursa i dogmatizaciji političkih prilika u zemlji, ali i vodio komplikovanju srpsko-hrvatskih odnosa. PB - Zagreb : Filozofski fakultet, Fakultet političkih znanosti, Pravni fakultet, Centar za demokraciju i pravo "Miko Tripalo" T2 - Hrvatsko proljeće. Četrdeset godina poslije T1 - „Liberalna koalicija“ između saradnje i nerazumevanja: Odnosi političkih elita Srbije i Hrvatske 1969–1971. UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1652 ER -
@inbook{ author = "Bešlin, Milivoj", year = "2012", abstract = "Rad ima intenciju da sagleda odnose dve najveće republike, Srbije i Hrvatske, unutar jugoslovenskog državnog okvira, posmatrano kroz prizmu njihovih rukovodećih partijskih struktura u periodu od Šestog kongresa SKS i SKH, krajem 1968. do smene hrvatskog rukovodstva u decembru 1971. Polazeći od zajedničkih ciljeva reformski orijentisanih rukovodstava predvođenih Markom Nikezićem i Savkom Dabčević Kučar, odnosi zvaničnog Beograda i Zagreba lavirali su od svesti o zajedničkim interesima, odbrane od arbitrarnog delovanja saveznog političkog centra, potrebe za proširenjem reformske baze u društvu, operacionalizacije politike „čistih računa“, usaglašavanja ustavnih promena, dalje liberalizacije i demokratizacije jugoslovenskog samoupravnog socijalizma, do različitog shvatanja srpsko-hrvatskog dijaloga, nejednakog tretmana vlastitih nacionalizama, drugačijih pristupa Titu... Ipak, uprkos neslaganjima, Nikezićevo rukovodstvo jedino u Karađorđevu na XXI sednici Predsedništva CK SKJ ne prihvata nasilnu smenu vodećih ljudi CK Hrvatske i gušenje „hrvatskog proljeća“, znajući da bi taj politički potez partijskih konzervativaca otvorio put promeni kursa i dogmatizaciji političkih prilika u zemlji, ali i vodio komplikovanju srpsko-hrvatskih odnosa.", publisher = "Zagreb : Filozofski fakultet, Fakultet političkih znanosti, Pravni fakultet, Centar za demokraciju i pravo "Miko Tripalo"", journal = "Hrvatsko proljeće. Četrdeset godina poslije", booktitle = "„Liberalna koalicija“ između saradnje i nerazumevanja: Odnosi političkih elita Srbije i Hrvatske 1969–1971.", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1652" }
Bešlin, M.. (2012). „Liberalna koalicija“ između saradnje i nerazumevanja: Odnosi političkih elita Srbije i Hrvatske 1969–1971.. in Hrvatsko proljeće. Četrdeset godina poslije Zagreb : Filozofski fakultet, Fakultet političkih znanosti, Pravni fakultet, Centar za demokraciju i pravo "Miko Tripalo".. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1652
Bešlin M. „Liberalna koalicija“ između saradnje i nerazumevanja: Odnosi političkih elita Srbije i Hrvatske 1969–1971.. in Hrvatsko proljeće. Četrdeset godina poslije. 2012;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1652 .
Bešlin, Milivoj, "„Liberalna koalicija“ između saradnje i nerazumevanja: Odnosi političkih elita Srbije i Hrvatske 1969–1971." in Hrvatsko proljeće. Četrdeset godina poslije (2012), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1652 .