Da li Epikurov hedonizam ima intrinsičnu ili instrumentalnu vrijednost?
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Cilj (telos) epikurejske filozofije je praktične prirode: sticanje znanja ili filozofiranje ima smisla samo ako vodi srećnom životu. Za epikurejce srećan život predstavlja život ispunjen uživanjima. Uprkos uvreženom, ali pogrešnom shvatanju da je epikurejsko uživanje niskog ili „životinjskog“ karaktera, ono je ipak bilo suptilnije i uzvišenije shvatano. Sastojalo se od dostizanja aponije i ataraksije – tj. stanja bez fizičkog bola i stanja duševne neuznemirenosti. Uz to, nije bilo dovoljno samo dostizanje te faze u intelektualnom razvoju, već je poželjno bilo i ostati u njoj. Važnija i više cijenjena su bila statička zadovoljstva, na uštrb dinamičkih. Stoga, uživanje ili hedonizam bi trebalo da bude jedna vrsta života koji bi se provodio u opštem blagostanju i neuznemirenosti. Epikur i njegovi sledbenici su predlagali dosta načina za dostizanje takvog stanja, poput kontrolisanja sopstvenih želja ili oslobađanja urođenih strahova od smrti ili od bogova. Insistirali su, između ostalog, i... na poznavanju načina na koji priroda funkcioniše, što izrazito praktično orijentisanu filozofiju vraća na jedan teorijski ili čak metafizički nivo. U tom kontekstu se otvara i jedno zanimljivo i potencijalno provokativno pitanje, a koje se tiče samog statusa uživanja kod epikurejaca. Kakva je u osnovi priroda uživanja? Da li se ono može shvatiti kao intrinsična vrijednost ili bar u nekoj mjeri zavisi od konteksta i/ili činjenice da se ono dešava nekoj konkretnoj osobi koja bi trebalo da ima neki stav ili odnos prema tome što joj se dešava? U izlaganju ću pokušati da ponudim odgovor na ovo pitanje kao i određene implikacije po neka savremenijia tumačenja hedonizma.
Кључне речи:
Epikur / hedonizam / intrinsična vrijednostИзвор:
Knjiga apstrakata / Međunarodna naučna konferencija Filozofija Ksenije Atanasijević, Beograd, 26–27. maja 2022., 2022, 55-56Издавач:
- Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
Финансирање / пројекти:
- "info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/inst-2020/200025/RS//" (RS-MESTD-inst-2020-200025)
Колекције
Институција/група
IFDTTY - CONF AU - Nišavić, Ivan PY - 2022 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3834 AB - Cilj (telos) epikurejske filozofije je praktične prirode: sticanje znanja ili filozofiranje ima smisla samo ako vodi srećnom životu. Za epikurejce srećan život predstavlja život ispunjen uživanjima. Uprkos uvreženom, ali pogrešnom shvatanju da je epikurejsko uživanje niskog ili „životinjskog“ karaktera, ono je ipak bilo suptilnije i uzvišenije shvatano. Sastojalo se od dostizanja aponije i ataraksije – tj. stanja bez fizičkog bola i stanja duševne neuznemirenosti. Uz to, nije bilo dovoljno samo dostizanje te faze u intelektualnom razvoju, već je poželjno bilo i ostati u njoj. Važnija i više cijenjena su bila statička zadovoljstva, na uštrb dinamičkih. Stoga, uživanje ili hedonizam bi trebalo da bude jedna vrsta života koji bi se provodio u opštem blagostanju i neuznemirenosti. Epikur i njegovi sledbenici su predlagali dosta načina za dostizanje takvog stanja, poput kontrolisanja sopstvenih želja ili oslobađanja urođenih strahova od smrti ili od bogova. Insistirali su, između ostalog, i na poznavanju načina na koji priroda funkcioniše, što izrazito praktično orijentisanu filozofiju vraća na jedan teorijski ili čak metafizički nivo. U tom kontekstu se otvara i jedno zanimljivo i potencijalno provokativno pitanje, a koje se tiče samog statusa uživanja kod epikurejaca. Kakva je u osnovi priroda uživanja? Da li se ono može shvatiti kao intrinsična vrijednost ili bar u nekoj mjeri zavisi od konteksta i/ili činjenice da se ono dešava nekoj konkretnoj osobi koja bi trebalo da ima neki stav ili odnos prema tome što joj se dešava? U izlaganju ću pokušati da ponudim odgovor na ovo pitanje kao i određene implikacije po neka savremenijia tumačenja hedonizma. PB - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju C3 - Knjiga apstrakata / Međunarodna naučna konferencija Filozofija Ksenije Atanasijević, Beograd, 26–27. maja 2022. T1 - Da li Epikurov hedonizam ima intrinsičnu ili instrumentalnu vrijednost? SP - 55 EP - 56 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3834 ER -
@conference{ author = "Nišavić, Ivan", year = "2022", abstract = "Cilj (telos) epikurejske filozofije je praktične prirode: sticanje znanja ili filozofiranje ima smisla samo ako vodi srećnom životu. Za epikurejce srećan život predstavlja život ispunjen uživanjima. Uprkos uvreženom, ali pogrešnom shvatanju da je epikurejsko uživanje niskog ili „životinjskog“ karaktera, ono je ipak bilo suptilnije i uzvišenije shvatano. Sastojalo se od dostizanja aponije i ataraksije – tj. stanja bez fizičkog bola i stanja duševne neuznemirenosti. Uz to, nije bilo dovoljno samo dostizanje te faze u intelektualnom razvoju, već je poželjno bilo i ostati u njoj. Važnija i više cijenjena su bila statička zadovoljstva, na uštrb dinamičkih. Stoga, uživanje ili hedonizam bi trebalo da bude jedna vrsta života koji bi se provodio u opštem blagostanju i neuznemirenosti. Epikur i njegovi sledbenici su predlagali dosta načina za dostizanje takvog stanja, poput kontrolisanja sopstvenih želja ili oslobađanja urođenih strahova od smrti ili od bogova. Insistirali su, između ostalog, i na poznavanju načina na koji priroda funkcioniše, što izrazito praktično orijentisanu filozofiju vraća na jedan teorijski ili čak metafizički nivo. U tom kontekstu se otvara i jedno zanimljivo i potencijalno provokativno pitanje, a koje se tiče samog statusa uživanja kod epikurejaca. Kakva je u osnovi priroda uživanja? Da li se ono može shvatiti kao intrinsična vrijednost ili bar u nekoj mjeri zavisi od konteksta i/ili činjenice da se ono dešava nekoj konkretnoj osobi koja bi trebalo da ima neki stav ili odnos prema tome što joj se dešava? U izlaganju ću pokušati da ponudim odgovor na ovo pitanje kao i određene implikacije po neka savremenijia tumačenja hedonizma.", publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju", journal = "Knjiga apstrakata / Međunarodna naučna konferencija Filozofija Ksenije Atanasijević, Beograd, 26–27. maja 2022.", title = "Da li Epikurov hedonizam ima intrinsičnu ili instrumentalnu vrijednost?", pages = "55-56", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3834" }
Nišavić, I.. (2022). Da li Epikurov hedonizam ima intrinsičnu ili instrumentalnu vrijednost?. in Knjiga apstrakata / Međunarodna naučna konferencija Filozofija Ksenije Atanasijević, Beograd, 26–27. maja 2022. Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 55-56. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3834
Nišavić I. Da li Epikurov hedonizam ima intrinsičnu ili instrumentalnu vrijednost?. in Knjiga apstrakata / Međunarodna naučna konferencija Filozofija Ksenije Atanasijević, Beograd, 26–27. maja 2022.. 2022;:55-56. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3834 .
Nišavić, Ivan, "Da li Epikurov hedonizam ima intrinsičnu ili instrumentalnu vrijednost?" in Knjiga apstrakata / Međunarodna naučna konferencija Filozofija Ksenije Atanasijević, Beograd, 26–27. maja 2022. (2022):55-56, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3834 .