The Spectres of the Yugoslav Wars: Minorities’ Response to State Disintegration
Bauci jugoslovenskih ratova: Kako manjine reaguju na raspad zemlje?
Чланак у часопису (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
This article discusses minorities’ responses to conflicts in post-1989
Eastern Europe that focuses on them embracing violence to cede from
their original state and join their motherland or gain independence. The
discussion focuses on the actions of minorities in the contested areas in
the former Yugoslavia at the peak of the country’s 1990s crisis, described
as a drive towards ethnic self-determination. Faced with political crisis,
disintegration and/or oppression, most ethnic groups opted for
confrontation, secession and armed revolt/resistance with maximalist
independence claims instead of cooperation, integration or compromise.
Furthermore, I discuss some possible implications of the grim Yugoslav
experience. As I argue, to understand why minorities reverted to war in
the former Yugoslavia and beyond, we perhaps need to recognize that
post-1989 revolutions in Eastern Europe were predominantly the
expressions of nationalist revolt and not democratic revoluti...ons. In
conclusion, I discuss some general conditions required for a minority to
rise to arms, following Jenne’s theory that stresses the role of external
patrons in spurring internal conflicts. I emphasize this synergy of ethnic
nationalism, external support by the kin state and/or international actors
and minority’s oppression as decisive for the eruption of ever-present
antagonisms into a larger conflict and war.
Ovaj članak razmatra pitanje – kako manjine u Evropi posle 1989. godine reaguju kada su
zahvaćene konfliktom i/ili raspadom zemlje? Diskusija se usredsređuje na manjine u bivšoj
Jugoslaviji od početka 1990-ih, dakle na vrhuncu državne krize. Kao što tvrdim, ponašanje
nacionalnih manjina u spornim područjima u vreme krize može se najbolje opisati kao težnja
ka etničkom samoopredeljenju. Suočene sa političkom krizom i mogućim raspadom i objektivnom - stvarnom ili potencijalnom - represijom, većina etničkih grupa se odlučila za konfrontaciju umesto za saradnju, raspad i ocepljenje umesto integracije, oružanu pobunu/otpor
s maksimalističkim zahtevima za nezavisnost umesto kompromisa.
U radu se takođe razmatraju i neke moguće posledice sumornog jugoslovenskog iskustva. Kako se tvrdi, da bismo razumeli zašto su se manjine u bivšoj Jugoslaviji okrenule ratu
ili ga prihvatile, možda je najpre potrebno prepoznati da istočnoevropske revolucije posle
1989. godine nisu bile prevash...odno demokratske revolucije, već pretežno izrazi nacionalnog
bunta.U zaključku se osvrćem i na neke opšte uslove potrebne da bi manjina posegla za oru žjem kao jedinim i krajnjim rešenjem za svoj status, posebno teoriji Erin Dženi (2007) koja
ističe ulogu spoljnih međunarodnih faktora u podsticanju unutrašnjih konflikata. Naglašavam
ovu sinergiju etničkog nacionalizma, spoljnje podrške od strane matične države i/ili međunarodnih aktera i represije prema manjini kao odlučujućima za erupciju (inače uvek prisutnih) antagonizama u širi konflikt i rat
Кључне речи:
Yugoslavia / Yugoslav wars / minorities / Serbs / Croats / Albanians / Bosniaks / Jugoslavija / jugoslovenski ratoviИзвор:
Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 2023, 34, 4, 653-669Издавач:
- Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
Финансирање / пројекти:
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200025 (Универзитет у Београду, Институт за филозофију и друштвену теорију) (RS-MESTD-inst-2020-200025)
Колекције
Институција/група
IFDTTY - JOUR AU - Pavlović, Aleksandar PY - 2023 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3692 AB - This article discusses minorities’ responses to conflicts in post-1989 Eastern Europe that focuses on them embracing violence to cede from their original state and join their motherland or gain independence. The discussion focuses on the actions of minorities in the contested areas in the former Yugoslavia at the peak of the country’s 1990s crisis, described as a drive towards ethnic self-determination. Faced with political crisis, disintegration and/or oppression, most ethnic groups opted for confrontation, secession and armed revolt/resistance with maximalist independence claims instead of cooperation, integration or compromise. Furthermore, I discuss some possible implications of the grim Yugoslav experience. As I argue, to understand why minorities reverted to war in the former Yugoslavia and beyond, we perhaps need to recognize that post-1989 revolutions in Eastern Europe were predominantly the expressions of nationalist revolt and not democratic revolutions. In conclusion, I discuss some general conditions required for a minority to rise to arms, following Jenne’s theory that stresses the role of external patrons in spurring internal conflicts. I emphasize this synergy of ethnic nationalism, external support by the kin state and/or international actors and minority’s oppression as decisive for the eruption of ever-present antagonisms into a larger conflict and war. AB - Ovaj članak razmatra pitanje – kako manjine u Evropi posle 1989. godine reaguju kada su zahvaćene konfliktom i/ili raspadom zemlje? Diskusija se usredsređuje na manjine u bivšoj Jugoslaviji od početka 1990-ih, dakle na vrhuncu državne krize. Kao što tvrdim, ponašanje nacionalnih manjina u spornim područjima u vreme krize može se najbolje opisati kao težnja ka etničkom samoopredeljenju. Suočene sa političkom krizom i mogućim raspadom i objektivnom - stvarnom ili potencijalnom - represijom, većina etničkih grupa se odlučila za konfrontaciju umesto za saradnju, raspad i ocepljenje umesto integracije, oružanu pobunu/otpor s maksimalističkim zahtevima za nezavisnost umesto kompromisa. U radu se takođe razmatraju i neke moguće posledice sumornog jugoslovenskog iskustva. Kako se tvrdi, da bismo razumeli zašto su se manjine u bivšoj Jugoslaviji okrenule ratu ili ga prihvatile, možda je najpre potrebno prepoznati da istočnoevropske revolucije posle 1989. godine nisu bile prevashodno demokratske revolucije, već pretežno izrazi nacionalnog bunta.U zaključku se osvrćem i na neke opšte uslove potrebne da bi manjina posegla za oru žjem kao jedinim i krajnjim rešenjem za svoj status, posebno teoriji Erin Dženi (2007) koja ističe ulogu spoljnih međunarodnih faktora u podsticanju unutrašnjih konflikata. Naglašavam ovu sinergiju etničkog nacionalizma, spoljnje podrške od strane matične države i/ili međunarodnih aktera i represije prema manjini kao odlučujućima za erupciju (inače uvek prisutnih) antagonizama u širi konflikt i rat PB - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju T2 - Filozofija i društvo/Philosophy and Society T1 - The Spectres of the Yugoslav Wars: Minorities’ Response to State Disintegration T1 - Bauci jugoslovenskih ratova: Kako manjine reaguju na raspad zemlje? IS - 4 VL - 34 SP - 653 EP - 669 DO - 10.2298/FID2304653P ER -
@article{ author = "Pavlović, Aleksandar", year = "2023", abstract = "This article discusses minorities’ responses to conflicts in post-1989 Eastern Europe that focuses on them embracing violence to cede from their original state and join their motherland or gain independence. The discussion focuses on the actions of minorities in the contested areas in the former Yugoslavia at the peak of the country’s 1990s crisis, described as a drive towards ethnic self-determination. Faced with political crisis, disintegration and/or oppression, most ethnic groups opted for confrontation, secession and armed revolt/resistance with maximalist independence claims instead of cooperation, integration or compromise. Furthermore, I discuss some possible implications of the grim Yugoslav experience. As I argue, to understand why minorities reverted to war in the former Yugoslavia and beyond, we perhaps need to recognize that post-1989 revolutions in Eastern Europe were predominantly the expressions of nationalist revolt and not democratic revolutions. In conclusion, I discuss some general conditions required for a minority to rise to arms, following Jenne’s theory that stresses the role of external patrons in spurring internal conflicts. I emphasize this synergy of ethnic nationalism, external support by the kin state and/or international actors and minority’s oppression as decisive for the eruption of ever-present antagonisms into a larger conflict and war., Ovaj članak razmatra pitanje – kako manjine u Evropi posle 1989. godine reaguju kada su zahvaćene konfliktom i/ili raspadom zemlje? Diskusija se usredsređuje na manjine u bivšoj Jugoslaviji od početka 1990-ih, dakle na vrhuncu državne krize. Kao što tvrdim, ponašanje nacionalnih manjina u spornim područjima u vreme krize može se najbolje opisati kao težnja ka etničkom samoopredeljenju. Suočene sa političkom krizom i mogućim raspadom i objektivnom - stvarnom ili potencijalnom - represijom, većina etničkih grupa se odlučila za konfrontaciju umesto za saradnju, raspad i ocepljenje umesto integracije, oružanu pobunu/otpor s maksimalističkim zahtevima za nezavisnost umesto kompromisa. U radu se takođe razmatraju i neke moguće posledice sumornog jugoslovenskog iskustva. Kako se tvrdi, da bismo razumeli zašto su se manjine u bivšoj Jugoslaviji okrenule ratu ili ga prihvatile, možda je najpre potrebno prepoznati da istočnoevropske revolucije posle 1989. godine nisu bile prevashodno demokratske revolucije, već pretežno izrazi nacionalnog bunta.U zaključku se osvrćem i na neke opšte uslove potrebne da bi manjina posegla za oru žjem kao jedinim i krajnjim rešenjem za svoj status, posebno teoriji Erin Dženi (2007) koja ističe ulogu spoljnih međunarodnih faktora u podsticanju unutrašnjih konflikata. Naglašavam ovu sinergiju etničkog nacionalizma, spoljnje podrške od strane matične države i/ili međunarodnih aktera i represije prema manjini kao odlučujućima za erupciju (inače uvek prisutnih) antagonizama u širi konflikt i rat", publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju", journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society", title = "The Spectres of the Yugoslav Wars: Minorities’ Response to State Disintegration, Bauci jugoslovenskih ratova: Kako manjine reaguju na raspad zemlje?", number = "4", volume = "34", pages = "653-669", doi = "10.2298/FID2304653P" }
Pavlović, A.. (2023). The Spectres of the Yugoslav Wars: Minorities’ Response to State Disintegration. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 34(4), 653-669. https://doi.org/10.2298/FID2304653P
Pavlović A. The Spectres of the Yugoslav Wars: Minorities’ Response to State Disintegration. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2023;34(4):653-669. doi:10.2298/FID2304653P .
Pavlović, Aleksandar, "The Spectres of the Yugoslav Wars: Minorities’ Response to State Disintegration" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 34, no. 4 (2023):653-669, https://doi.org/10.2298/FID2304653P . .