Preko granica rodne neravnopravnosti u akademiji
Поглавље у монографији (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
U fokusu ove studije nalazi se moć delanja žena koje zauzimaju istaknute funkcije na državnim univerzitetima u Srbiji. Pošli smo od pretpostavke da su naše akterke, najobrazovanije žene u ovom društvu, one čija moć delanja može da doprinese unapređenju položaja drugih žena. Budući da žene čine najveći deo zaposlenih u obrazovanju i nauci, njihovo prisustvo i osvajanje pozicija u sferama koje im po tradiciji ne pripadaju, od značaja su i za eliminisanje rodnih nejednakosti i stereotipnih stavova i u široj društvenoj zajednici. Želeli smo da ispitamo kako one same sagledavaju svoj životni i karijerni put, i da li smatraju da je biti žena igralo neku ulogu na tom putu. Dekonstrukcijom uvreženih, ali i onih manje primetnih stereotipa, težili smo da omeđimo granice rodne ravnopravnosti u najobrazovanijim krugovima našeg društva, u kom i dalje preovlađuje patrijarhalna matrica. Motner i Edvards (Mauthner & Edwards 2010) razlikuju žene od feministkinja na položajima u akademiji, gde potonje k...arakteriše svest o rodnoj neravnopravnosti kao intersekcionalnom fenomenu koji prožima visoko obrazovanje i nauku, kao i posvećenost promenama u pravcu veće društvene jednakosti. Polazeći od ove distinkcije, namera nam je bila da mapiramo da li među akterkama, ali i akterima studije, postoji feminističko liderstvo i potencijal za promene zatečenog stanja.
Извор:
Univerziteti između meritokratije i patrijarhata: žene i moć delanja, 2018, 9-13Издавач:
- Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
Колекције
Институција/група
IFDTTY - CHAP AU - Fiket, Irena AU - Pudar Draško, Gazela AU - Delibašić, Balša PY - 2018 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3391 AB - U fokusu ove studije nalazi se moć delanja žena koje zauzimaju istaknute funkcije na državnim univerzitetima u Srbiji. Pošli smo od pretpostavke da su naše akterke, najobrazovanije žene u ovom društvu, one čija moć delanja može da doprinese unapređenju položaja drugih žena. Budući da žene čine najveći deo zaposlenih u obrazovanju i nauci, njihovo prisustvo i osvajanje pozicija u sferama koje im po tradiciji ne pripadaju, od značaja su i za eliminisanje rodnih nejednakosti i stereotipnih stavova i u široj društvenoj zajednici. Želeli smo da ispitamo kako one same sagledavaju svoj životni i karijerni put, i da li smatraju da je biti žena igralo neku ulogu na tom putu. Dekonstrukcijom uvreženih, ali i onih manje primetnih stereotipa, težili smo da omeđimo granice rodne ravnopravnosti u najobrazovanijim krugovima našeg društva, u kom i dalje preovlađuje patrijarhalna matrica. Motner i Edvards (Mauthner & Edwards 2010) razlikuju žene od feministkinja na položajima u akademiji, gde potonje karakteriše svest o rodnoj neravnopravnosti kao intersekcionalnom fenomenu koji prožima visoko obrazovanje i nauku, kao i posvećenost promenama u pravcu veće društvene jednakosti. Polazeći od ove distinkcije, namera nam je bila da mapiramo da li među akterkama, ali i akterima studije, postoji feminističko liderstvo i potencijal za promene zatečenog stanja. PB - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju T2 - Univerziteti između meritokratije i patrijarhata: žene i moć delanja T1 - Preko granica rodne neravnopravnosti u akademiji SP - 9 EP - 13 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3391 ER -
@inbook{ author = "Fiket, Irena and Pudar Draško, Gazela and Delibašić, Balša", year = "2018", abstract = "U fokusu ove studije nalazi se moć delanja žena koje zauzimaju istaknute funkcije na državnim univerzitetima u Srbiji. Pošli smo od pretpostavke da su naše akterke, najobrazovanije žene u ovom društvu, one čija moć delanja može da doprinese unapređenju položaja drugih žena. Budući da žene čine najveći deo zaposlenih u obrazovanju i nauci, njihovo prisustvo i osvajanje pozicija u sferama koje im po tradiciji ne pripadaju, od značaja su i za eliminisanje rodnih nejednakosti i stereotipnih stavova i u široj društvenoj zajednici. Želeli smo da ispitamo kako one same sagledavaju svoj životni i karijerni put, i da li smatraju da je biti žena igralo neku ulogu na tom putu. Dekonstrukcijom uvreženih, ali i onih manje primetnih stereotipa, težili smo da omeđimo granice rodne ravnopravnosti u najobrazovanijim krugovima našeg društva, u kom i dalje preovlađuje patrijarhalna matrica. Motner i Edvards (Mauthner & Edwards 2010) razlikuju žene od feministkinja na položajima u akademiji, gde potonje karakteriše svest o rodnoj neravnopravnosti kao intersekcionalnom fenomenu koji prožima visoko obrazovanje i nauku, kao i posvećenost promenama u pravcu veće društvene jednakosti. Polazeći od ove distinkcije, namera nam je bila da mapiramo da li među akterkama, ali i akterima studije, postoji feminističko liderstvo i potencijal za promene zatečenog stanja.", publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju", journal = "Univerziteti između meritokratije i patrijarhata: žene i moć delanja", booktitle = "Preko granica rodne neravnopravnosti u akademiji", pages = "9-13", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3391" }
Fiket, I., Pudar Draško, G.,& Delibašić, B.. (2018). Preko granica rodne neravnopravnosti u akademiji. in Univerziteti između meritokratije i patrijarhata: žene i moć delanja Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 9-13. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3391
Fiket I, Pudar Draško G, Delibašić B. Preko granica rodne neravnopravnosti u akademiji. in Univerziteti između meritokratije i patrijarhata: žene i moć delanja. 2018;:9-13. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3391 .
Fiket, Irena, Pudar Draško, Gazela, Delibašić, Balša, "Preko granica rodne neravnopravnosti u akademiji" in Univerziteti između meritokratije i patrijarhata: žene i moć delanja (2018):9-13, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3391 .