Dvadeset pet godina poslije: uticaj rata i prisilnog raseljenja na kolektivne identitete Semberaca i izbjeglica u Bijeljini
Twenty-five years later: The impact of war and forcible displacement on collective identities of Semberians and refugees in Bijeljina
Чланак у часопису (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Izučavajući ovu temu sa značajne vremenske distance od dvije i po decenije, ovaj rad bavi se pitanjem kako su rat i prisilno raseljenje uticali na kolektivne identitete srpskih stanovnika Bijeljine, grada na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Konkretno, rad izučava odnos između domicilnog i nekadašnjeg interno raseljenog stanovništva – Semberaca i izbjeglica, kao i način na koji je taj odnos uticao na stvaranje, mijenjanje i razvijanje njihovih kolektivnih identiteta. Time se želi ukazati na identitetski pluralitet koji postoji unutar jedne etničke grupe i na prostoru jedne mikro-zajednice, a koji igra značajnu ulogu u procesu integracije nekadašnjih interno raseljenih lica, kao i njihovog razumijevanja sebe i drugih. Kao što slučaj Bijeljine pokazuje, rat u Bosni i Hercegovini i prisilno raseljenje stanovništva koje ga je pratilo, nije stvorio samo snažne podjele između različitih etničkih grupa, nego i unutar iste etničke grupe. Dok neke od tih podjela opstaju tek na nivou stereotipi...čnog prikaza onog “drugog”, druge imaju potencijal da stvore značajne društvene podjele koje prevazilaze okvire bijeljinske mikro-zajednice.
Кључне речи:
Bosna i Hercegovina / Bijeljina / interno raseljena lica / kolektivni identiteti / izbjegliceИзвор:
Tragovi: Časopis za srpske i hrvatske teme, 2020, 3, 1Издавач:
- Zagreb : Srpsko narodno vijeće, Arhiv Srba u Hrvatskoj
Колекције
Институција/група
IFDTTY - JOUR AU - Pupovac, Maja PY - 2020 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2987 AB - Izučavajući ovu temu sa značajne vremenske distance od dvije i po decenije, ovaj rad bavi se pitanjem kako su rat i prisilno raseljenje uticali na kolektivne identitete srpskih stanovnika Bijeljine, grada na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Konkretno, rad izučava odnos između domicilnog i nekadašnjeg interno raseljenog stanovništva – Semberaca i izbjeglica, kao i način na koji je taj odnos uticao na stvaranje, mijenjanje i razvijanje njihovih kolektivnih identiteta. Time se želi ukazati na identitetski pluralitet koji postoji unutar jedne etničke grupe i na prostoru jedne mikro-zajednice, a koji igra značajnu ulogu u procesu integracije nekadašnjih interno raseljenih lica, kao i njihovog razumijevanja sebe i drugih. Kao što slučaj Bijeljine pokazuje, rat u Bosni i Hercegovini i prisilno raseljenje stanovništva koje ga je pratilo, nije stvorio samo snažne podjele između različitih etničkih grupa, nego i unutar iste etničke grupe. Dok neke od tih podjela opstaju tek na nivou stereotipičnog prikaza onog “drugog”, druge imaju potencijal da stvore značajne društvene podjele koje prevazilaze okvire bijeljinske mikro-zajednice. PB - Zagreb : Srpsko narodno vijeće, Arhiv Srba u Hrvatskoj T2 - Tragovi: Časopis za srpske i hrvatske teme T1 - Dvadeset pet godina poslije: uticaj rata i prisilnog raseljenja na kolektivne identitete Semberaca i izbjeglica u Bijeljini T1 - Twenty-five years later: The impact of war and forcible displacement on collective identities of Semberians and refugees in Bijeljina IS - 1 VL - 3 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2987 ER -
@article{ author = "Pupovac, Maja", year = "2020", abstract = "Izučavajući ovu temu sa značajne vremenske distance od dvije i po decenije, ovaj rad bavi se pitanjem kako su rat i prisilno raseljenje uticali na kolektivne identitete srpskih stanovnika Bijeljine, grada na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Konkretno, rad izučava odnos između domicilnog i nekadašnjeg interno raseljenog stanovništva – Semberaca i izbjeglica, kao i način na koji je taj odnos uticao na stvaranje, mijenjanje i razvijanje njihovih kolektivnih identiteta. Time se želi ukazati na identitetski pluralitet koji postoji unutar jedne etničke grupe i na prostoru jedne mikro-zajednice, a koji igra značajnu ulogu u procesu integracije nekadašnjih interno raseljenih lica, kao i njihovog razumijevanja sebe i drugih. Kao što slučaj Bijeljine pokazuje, rat u Bosni i Hercegovini i prisilno raseljenje stanovništva koje ga je pratilo, nije stvorio samo snažne podjele između različitih etničkih grupa, nego i unutar iste etničke grupe. Dok neke od tih podjela opstaju tek na nivou stereotipičnog prikaza onog “drugog”, druge imaju potencijal da stvore značajne društvene podjele koje prevazilaze okvire bijeljinske mikro-zajednice.", publisher = "Zagreb : Srpsko narodno vijeće, Arhiv Srba u Hrvatskoj", journal = "Tragovi: Časopis za srpske i hrvatske teme", title = "Dvadeset pet godina poslije: uticaj rata i prisilnog raseljenja na kolektivne identitete Semberaca i izbjeglica u Bijeljini, Twenty-five years later: The impact of war and forcible displacement on collective identities of Semberians and refugees in Bijeljina", number = "1", volume = "3", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2987" }
Pupovac, M.. (2020). Dvadeset pet godina poslije: uticaj rata i prisilnog raseljenja na kolektivne identitete Semberaca i izbjeglica u Bijeljini. in Tragovi: Časopis za srpske i hrvatske teme Zagreb : Srpsko narodno vijeće, Arhiv Srba u Hrvatskoj., 3(1). https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2987
Pupovac M. Dvadeset pet godina poslije: uticaj rata i prisilnog raseljenja na kolektivne identitete Semberaca i izbjeglica u Bijeljini. in Tragovi: Časopis za srpske i hrvatske teme. 2020;3(1). https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2987 .
Pupovac, Maja, "Dvadeset pet godina poslije: uticaj rata i prisilnog raseljenja na kolektivne identitete Semberaca i izbjeglica u Bijeljini" in Tragovi: Časopis za srpske i hrvatske teme, 3, no. 1 (2020), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2987 .