Struktura socijalnih stavova u adolescenciji i nadolazećem odraslom dobu
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Analizom reči sa sufiksom “-izam” u srpskom rečniku utvrđeno je šest bazičnih socijalnih stavova prema kojima se odrasli pripadnici srpskog govornog područja razlikuju u evaluaciji društvenih prilika: podrška “Tradicionalnim i religioznim izvorima autoriteta”, zastupanje “Ličnih interesa”, “Spiritualizam”, “Humanizam”, “Egalitarizam” i "Nacionalizam”. Eksploratornim istraživanjem proverili smo da li je struktura socijalnih stavova izmerena upitnikom sa 36 užih “-izama” održiva u adolescenciji i nadolazećem odraslom dobu. Odabran je dizajn poprečnog preseka na četiri uzrasne grupe: prvi (N=212) i treći (N=222) razred srednje škole, prva godina studija (N=197) i kraj studija (N=196). Kako bismo iskontrolisali ispitanike kroz tri mlađe uzrasne grupe, homogenizovali smo uzorak gimnazijalcima čime je generalizabilnost nalaza na celu populaciju adolescenata i nadolazećih odraslih u Srbiji ograničena. Multigrupna analiza Eksploratornim modeliranjem strukturalnim jednačinama (ESEM) pokazala je... metričku invarijantnost (RMSEA=0.052; SRMR=0.068; χ²(2256)= 3533.828, p<0.001; χ²/df=1.566; CFI=0.856). Rezultati ukazuju ne samo da mladi imaju istih šest stabilnih dispozicija kojima evaluiraju društvene prilike kao i odrasli već i da svaka od šest stavskih dispozicija ima isto značenje kroz sve uzraste. Istovetnost značenja bazičnih stavova koje ispoljavaju mladi i odrasli pomaže nam da razumemo motivaciju za sudelovanje mladih u društvenim procesima ili njihovo iskazivanje stavova i uverenja o aktuelnim društvenim prilikama. S obirom na to da se adolescencija smatra formativnim periodom za socijalne stavove, nalaz koji pokazuje odsustvo uzrasnih razlika u formativnom periodu je iznenađujuć. S druge strane, nalaz o istovetnosti značenja socijalnih stavova koje meri upitnik leksičkih socijalnih stavova kod mladih i kod odraslih je pragmatičan - potvrđuje da se upitnik može koristiti prilikom odgovaranja na različita istraživačka pitanja razvojne psihologije.
Извор:
[Knjiga rezimea] / XXVIII naučni skup Empirijska istraživanja u psihologiji, 2022, 1, 143-143Издавач:
- Beograd : Institut za psihologiju i Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju, Filozofski fakultet
Финансирање / пројекти:
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200025 (Универзитет у Београду, Институт за филозофију и друштвену теорију) (RS-MESTD-inst-2020-200025)
Колекције
Институција/група
IFDTTY - CONF AU - Mijatović, Nevena PY - 2022 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2933 AB - Analizom reči sa sufiksom “-izam” u srpskom rečniku utvrđeno je šest bazičnih socijalnih stavova prema kojima se odrasli pripadnici srpskog govornog područja razlikuju u evaluaciji društvenih prilika: podrška “Tradicionalnim i religioznim izvorima autoriteta”, zastupanje “Ličnih interesa”, “Spiritualizam”, “Humanizam”, “Egalitarizam” i "Nacionalizam”. Eksploratornim istraživanjem proverili smo da li je struktura socijalnih stavova izmerena upitnikom sa 36 užih “-izama” održiva u adolescenciji i nadolazećem odraslom dobu. Odabran je dizajn poprečnog preseka na četiri uzrasne grupe: prvi (N=212) i treći (N=222) razred srednje škole, prva godina studija (N=197) i kraj studija (N=196). Kako bismo iskontrolisali ispitanike kroz tri mlađe uzrasne grupe, homogenizovali smo uzorak gimnazijalcima čime je generalizabilnost nalaza na celu populaciju adolescenata i nadolazećih odraslih u Srbiji ograničena. Multigrupna analiza Eksploratornim modeliranjem strukturalnim jednačinama (ESEM) pokazala je metričku invarijantnost (RMSEA=0.052; SRMR=0.068; χ²(2256)= 3533.828, p<0.001; χ²/df=1.566; CFI=0.856). Rezultati ukazuju ne samo da mladi imaju istih šest stabilnih dispozicija kojima evaluiraju društvene prilike kao i odrasli već i da svaka od šest stavskih dispozicija ima isto značenje kroz sve uzraste. Istovetnost značenja bazičnih stavova koje ispoljavaju mladi i odrasli pomaže nam da razumemo motivaciju za sudelovanje mladih u društvenim procesima ili njihovo iskazivanje stavova i uverenja o aktuelnim društvenim prilikama. S obirom na to da se adolescencija smatra formativnim periodom za socijalne stavove, nalaz koji pokazuje odsustvo uzrasnih razlika u formativnom periodu je iznenađujuć. S druge strane, nalaz o istovetnosti značenja socijalnih stavova koje meri upitnik leksičkih socijalnih stavova kod mladih i kod odraslih je pragmatičan - potvrđuje da se upitnik može koristiti prilikom odgovaranja na različita istraživačka pitanja razvojne psihologije. PB - Beograd : Institut za psihologiju i Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju, Filozofski fakultet C3 - [Knjiga rezimea] / XXVIII naučni skup Empirijska istraživanja u psihologiji T1 - Struktura socijalnih stavova u adolescenciji i nadolazećem odraslom dobu IS - 1 SP - 143 EP - 143 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2933 ER -
@conference{ author = "Mijatović, Nevena", year = "2022", abstract = "Analizom reči sa sufiksom “-izam” u srpskom rečniku utvrđeno je šest bazičnih socijalnih stavova prema kojima se odrasli pripadnici srpskog govornog područja razlikuju u evaluaciji društvenih prilika: podrška “Tradicionalnim i religioznim izvorima autoriteta”, zastupanje “Ličnih interesa”, “Spiritualizam”, “Humanizam”, “Egalitarizam” i "Nacionalizam”. Eksploratornim istraživanjem proverili smo da li je struktura socijalnih stavova izmerena upitnikom sa 36 užih “-izama” održiva u adolescenciji i nadolazećem odraslom dobu. Odabran je dizajn poprečnog preseka na četiri uzrasne grupe: prvi (N=212) i treći (N=222) razred srednje škole, prva godina studija (N=197) i kraj studija (N=196). Kako bismo iskontrolisali ispitanike kroz tri mlađe uzrasne grupe, homogenizovali smo uzorak gimnazijalcima čime je generalizabilnost nalaza na celu populaciju adolescenata i nadolazećih odraslih u Srbiji ograničena. Multigrupna analiza Eksploratornim modeliranjem strukturalnim jednačinama (ESEM) pokazala je metričku invarijantnost (RMSEA=0.052; SRMR=0.068; χ²(2256)= 3533.828, p<0.001; χ²/df=1.566; CFI=0.856). Rezultati ukazuju ne samo da mladi imaju istih šest stabilnih dispozicija kojima evaluiraju društvene prilike kao i odrasli već i da svaka od šest stavskih dispozicija ima isto značenje kroz sve uzraste. Istovetnost značenja bazičnih stavova koje ispoljavaju mladi i odrasli pomaže nam da razumemo motivaciju za sudelovanje mladih u društvenim procesima ili njihovo iskazivanje stavova i uverenja o aktuelnim društvenim prilikama. S obirom na to da se adolescencija smatra formativnim periodom za socijalne stavove, nalaz koji pokazuje odsustvo uzrasnih razlika u formativnom periodu je iznenađujuć. S druge strane, nalaz o istovetnosti značenja socijalnih stavova koje meri upitnik leksičkih socijalnih stavova kod mladih i kod odraslih je pragmatičan - potvrđuje da se upitnik može koristiti prilikom odgovaranja na različita istraživačka pitanja razvojne psihologije.", publisher = "Beograd : Institut za psihologiju i Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju, Filozofski fakultet", journal = "[Knjiga rezimea] / XXVIII naučni skup Empirijska istraživanja u psihologiji", title = "Struktura socijalnih stavova u adolescenciji i nadolazećem odraslom dobu", number = "1", pages = "143-143", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2933" }
Mijatović, N.. (2022). Struktura socijalnih stavova u adolescenciji i nadolazećem odraslom dobu. in [Knjiga rezimea] / XXVIII naučni skup Empirijska istraživanja u psihologiji Beograd : Institut za psihologiju i Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju, Filozofski fakultet.(1), 143-143. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2933
Mijatović N. Struktura socijalnih stavova u adolescenciji i nadolazećem odraslom dobu. in [Knjiga rezimea] / XXVIII naučni skup Empirijska istraživanja u psihologiji. 2022;(1):143-143. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2933 .
Mijatović, Nevena, "Struktura socijalnih stavova u adolescenciji i nadolazećem odraslom dobu" in [Knjiga rezimea] / XXVIII naučni skup Empirijska istraživanja u psihologiji, no. 1 (2022):143-143, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2933 .