dc.creator | Jovanović, Andrea | |
dc.date.accessioned | 2017-11-01T10:15:23Z | |
dc.date.available | 2017-11-01T10:15:23Z | |
dc.date.issued | 2014 | |
dc.identifier | 0353-5738 | |
dc.identifier.uri | http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/249 | |
dc.description.abstract | Feministička i marksistička problematika se prvenstveno sreću unutar pitanja reprodukcije radne snage u kapitalističkom sistemu. Funkcio- nisanje kapitalističkog sistema je, između ostalog, uslovljeno i mogućnošću da se, kako Marks kaže, „radnik pojavi pred kapijama fabrike svakog narednog dana“. Tradicionalna marksistička analiza ovog pitanja podrazumeva da o njemu mislimo isključivo polazeći od nadnice. Prema tom gledištu, nadnica kao novac isplaćen radniku/ci zarad kupovine njegove/njene radne snage jeste jedini činilac njihove reprodukcije. Na ovom mestu feministička perspektiva nam omogućuje da uočimo uskost tradicionalne marksističke analize insisti- rajući na reproduktivnom radu. Reproduktivni rad jeste kućni neplaćeni rad koji u najvećem broju slučajeva pada na žene. Međutim, uvođenje problematike reproduktivnog rada nije prost dodatak tradicionalnoj marksističkoj analizi jer se ovaj rad, s obzirom na to da je nužan za reprodukciju radne snage, pokazuje nužnim i za reprodukciju samog kapitalističkog sistema. Usled toga da se profitabilnost kapitalističke proizvodnje zasniva na tome da je samo mali deo stvorene vrednosti isplaćen radniku u vidu nadnice, jasno je da reproduktivan rad ostaje neplaćen i time u bitnom smislu odvojen od najamnog rada (što ne dovodi u pitanje mogućnost da se nekome plati da ovaj rad obavi za određene porodice). Utoliko uočavamo jednu specifičnu dimenziju kapita- lističkog sistema: to je sistem koji rad alocira na takav način da pored plaće- nog najamnog rada postoji i neplaćeni reproduktivni rad koji je podjednako važan za reprodukciju sistema. Ovo nas vodi ka dva složena problema kojima ću se baviti u izlaganju: pitanju feminističke emancipacije u kapitalizmu i pitanju toga šta je produktivan rad u kapitalizmu. | srp |
dc.format | 25 3 (2014) 186-202 | |
dc.format | application/pdf | |
dc.language | sr | |
dc.publisher | Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju | |
dc.rights | openAccess | |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/ | |
dc.source | Filozofija i društvo / Philosophy and Society | mul |
dc.subject | marksistički feminizam | |
dc.subject | reproduktivni rad | |
dc.subject | naturalization | |
dc.title | Šta feminizam duguje Marksu, a šta marksizam duguje feminizmu? | sr |
dc.type | article | |
dc.rights.license | BY-NC-ND | |
dcterms.abstract | Јовановић, Aндреа; Шта феминизам дугује Марксу, а шта марксизам дугује феминизму?; | |
dc.citation.spage | 186 | |
dc.citation.epage | 202 | |
dc.identifier.doi | 10.2298/FID1403186J | |
dc.type.version | publishedVersion | |
dc.identifier.fulltext | http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/bitstream/id/4851/247.pdf | |