Representation of conflicts in eight grade textbooks: analysis from Michael Apple's perspective

Abstract

Building upon ideas on the importance of conflict for social action and role that selective tradition and hidden curriculum have in society, the aim of this paper is to analyse the way in which conflicts are presented in the 8th grade elementary school textbooks. Content analysis of the textbooks has been conducted. After noting every representation of each conflict and labelling the conflict as violent or nonviolent, five separate categories have been defined by the means of induction, representing different types of conflicts: 1. international; 2. intranational; 3. conflicts for improvement of position of a specific group; 4. conflicts between individuals; 5. intellectual conflicts. The first four types of conflicts represent social conflicts in a narrow sense, while the fifth type is based on Apple’s notion of intellectual conflict. Results show that intellectual conflicts are almost non-existent. Among social conflicts in a narrow sense, the most common are international conflicts, which are, at the same time, the most violent. Other types of conflicts, such as those representing struggle of one population group for improvement of their position, are less common, and are mostly represented as nonviolent.

Polazeći od ideja koje govore o značaju sukoba za društvenu akciju i ulozi koju selektivna tradicija i skriveni kurikulum imaju u društvu, cilj ovog rada je bio da se analizira način na koji su konflikti predstavljeni u udžbenicima za osmi razred osnovne škole. U tu svrhu sprovedena je analiza sadržaja teksta udžbenika. Nakon izdvajanja svakog predstavljanja konflikta u udžbenicima i njihovog kodiranja kao nasilnog ili nenasilnog, induktivno je određeno pet kategorija sukoba: 1. međunarodni; 2. unutardržavni; 3. sukobi za unapređenje položaja jedne grupe stanovništva; 4. sukobi pojedinaca; 5. intelektualni sukobi. Prve četiri kategorije su predstavljale društvene sukobe u užem smislu, dok se peta kategorija zasnivala na Eplovoj ideji o intelektualnim sukobima. Rezultati istraživanja pokazuju da intelektualni sukobi gotovo da nisu predstavljeni u udžbenicima. Među društvenim sukobima u užem smislu su najbrojniji međunarodni sukobi, koji su pritom češće prikazani kao nasilni od ostalih sukoba. Ostali tipovi sukoba, poput onih za unapređenje položaja jedne grupe stanovništva, ređe su prikazani i najčešće su opisani kao nenasilni.