Women’s Activism in India: Negotiating Secularism and Religion
Ženski aktivizam u Indiji: pregovaranje o sekularizmu i religiji
Чланак у часопису (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
In post-independence India secularism was almost taken for granted as a defining feature of the women’s movement with its rejection of the public expression of religious and caste identities. However, already by the 1980s, the assumption that gender could be used as a unifying factor was challenged, revealing that women from different social (class/caste) and religious backgrounds understand and sometime use their identities in ways that are not driven necessarily by some ideology (such as feminism or human rights), but by more immediate concerns and even opportunism. This realization opened up a debate about new strategies to tackle women’s activism, especially in light of aggressive political activism of some women associated with right-wing parties in India, which has clearly shattered the perception, held by some, of women as inherently peace-loving, whose gender identity would override their caste and religious belonging.
Posle sticanja nezavisnosti, sekularizam je u Indiji prihvaćen skoro kao nešto što se podrazumeva, a odbacivanje javnog ispoljavanja religijskog i kastinskog identiteta smatralo se glavnom odlikom ženskog pokreta. Međutim, već 1980-ih godina pretpostavka da se rodna pripadnost može uzeti kao ujedinjujući faktor ženskog pokreta dovedena je u pitanje pokazavši
da žene iz različitih socijalnih (klasnih/kastinskih) i religijskih miljea razumeju, a ponekad i
koriste, svoje identitete na načine koji se nužno ne rukovode nekom ideologijom (kao femi nizam ili ljudska prava), nego mnogo neposrednijim interesima, pa čak i oportunizmom. Ovaj
uvid je pokrenuo raspravu o novim strategijama u okviru ženskog aktivizma, naročito u kontekstu agresivnog političkog delovanja nekih ženskih grupa pri desno orijentisanim političkim
partijama. Njihovo delovanje je poljuljalo sliku koju su neki imali o ženama kao suštinski miroljubivim, kao i uverenje da rodni identitet može da prevaziđe kastinsku i r...eligijsku pripadnost žena u Indiji.
Кључне речи:
women’s movement / India / identity politics / secularism / religious nationalism / communal violenceИзвор:
Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 2021, 32, 3, 407-417Издавач:
- Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
Институција/група
IFDTTY - JOUR AU - Bakić-Hayden, Milica PY - 2021 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2276 AB - In post-independence India secularism was almost taken for granted as a defining feature of the women’s movement with its rejection of the public expression of religious and caste identities. However, already by the 1980s, the assumption that gender could be used as a unifying factor was challenged, revealing that women from different social (class/caste) and religious backgrounds understand and sometime use their identities in ways that are not driven necessarily by some ideology (such as feminism or human rights), but by more immediate concerns and even opportunism. This realization opened up a debate about new strategies to tackle women’s activism, especially in light of aggressive political activism of some women associated with right-wing parties in India, which has clearly shattered the perception, held by some, of women as inherently peace-loving, whose gender identity would override their caste and religious belonging. AB - Posle sticanja nezavisnosti, sekularizam je u Indiji prihvaćen skoro kao nešto što se podrazumeva, a odbacivanje javnog ispoljavanja religijskog i kastinskog identiteta smatralo se glavnom odlikom ženskog pokreta. Međutim, već 1980-ih godina pretpostavka da se rodna pripadnost može uzeti kao ujedinjujući faktor ženskog pokreta dovedena je u pitanje pokazavši da žene iz različitih socijalnih (klasnih/kastinskih) i religijskih miljea razumeju, a ponekad i koriste, svoje identitete na načine koji se nužno ne rukovode nekom ideologijom (kao femi nizam ili ljudska prava), nego mnogo neposrednijim interesima, pa čak i oportunizmom. Ovaj uvid je pokrenuo raspravu o novim strategijama u okviru ženskog aktivizma, naročito u kontekstu agresivnog političkog delovanja nekih ženskih grupa pri desno orijentisanim političkim partijama. Njihovo delovanje je poljuljalo sliku koju su neki imali o ženama kao suštinski miroljubivim, kao i uverenje da rodni identitet može da prevaziđe kastinsku i religijsku pripadnost žena u Indiji. PB - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju T2 - Filozofija i društvo/Philosophy and Society T1 - Women’s Activism in India: Negotiating Secularism and Religion T1 - Ženski aktivizam u Indiji: pregovaranje o sekularizmu i religiji IS - 3 VL - 32 SP - 407 EP - 417 DO - 10.2298/FID2103407B ER -
@article{ author = "Bakić-Hayden, Milica", year = "2021", abstract = "In post-independence India secularism was almost taken for granted as a defining feature of the women’s movement with its rejection of the public expression of religious and caste identities. However, already by the 1980s, the assumption that gender could be used as a unifying factor was challenged, revealing that women from different social (class/caste) and religious backgrounds understand and sometime use their identities in ways that are not driven necessarily by some ideology (such as feminism or human rights), but by more immediate concerns and even opportunism. This realization opened up a debate about new strategies to tackle women’s activism, especially in light of aggressive political activism of some women associated with right-wing parties in India, which has clearly shattered the perception, held by some, of women as inherently peace-loving, whose gender identity would override their caste and religious belonging., Posle sticanja nezavisnosti, sekularizam je u Indiji prihvaćen skoro kao nešto što se podrazumeva, a odbacivanje javnog ispoljavanja religijskog i kastinskog identiteta smatralo se glavnom odlikom ženskog pokreta. Međutim, već 1980-ih godina pretpostavka da se rodna pripadnost može uzeti kao ujedinjujući faktor ženskog pokreta dovedena je u pitanje pokazavši da žene iz različitih socijalnih (klasnih/kastinskih) i religijskih miljea razumeju, a ponekad i koriste, svoje identitete na načine koji se nužno ne rukovode nekom ideologijom (kao femi nizam ili ljudska prava), nego mnogo neposrednijim interesima, pa čak i oportunizmom. Ovaj uvid je pokrenuo raspravu o novim strategijama u okviru ženskog aktivizma, naročito u kontekstu agresivnog političkog delovanja nekih ženskih grupa pri desno orijentisanim političkim partijama. Njihovo delovanje je poljuljalo sliku koju su neki imali o ženama kao suštinski miroljubivim, kao i uverenje da rodni identitet može da prevaziđe kastinsku i religijsku pripadnost žena u Indiji.", publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju", journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society", title = "Women’s Activism in India: Negotiating Secularism and Religion, Ženski aktivizam u Indiji: pregovaranje o sekularizmu i religiji", number = "3", volume = "32", pages = "407-417", doi = "10.2298/FID2103407B" }
Bakić-Hayden, M.. (2021). Women’s Activism in India: Negotiating Secularism and Religion. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 32(3), 407-417. https://doi.org/10.2298/FID2103407B
Bakić-Hayden M. Women’s Activism in India: Negotiating Secularism and Religion. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2021;32(3):407-417. doi:10.2298/FID2103407B .
Bakić-Hayden, Milica, "Women’s Activism in India: Negotiating Secularism and Religion" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 32, no. 3 (2021):407-417, https://doi.org/10.2298/FID2103407B . .