Solidarnost i autonomija u kontekstu pandemije: dominantni rečnici kritike i skica alternative
Solidarity and Autonomy in the Context of the Pandemic: Dominant Vocabularies of Critique and an Outline of an Alternative
Чланак у часопису (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
U radu se analiziraju dominantni rečnici kritike pandemijske politike u Srbiji, koji se posmatraju kao reprezentativni za ocenu emancipa-tornog potencijala pandemije uopšte, u smislu njenog potencijala za delegitimizaciju neoliberalne demokratije. Rad razmatra dva rečnika koji poseduju izvesni kritički potencijal u ovom pogledu – tzv. proce-duralistički liberalno-demokratski i rečnik „života ispred ekonomije“ – da bi zatim ukazao na nemogućnost ovih rečnika da pandemijsku politiku shvate kao formu društvene dominacije kojom se nastoji ot-kloniti pretnja po legitimnost poretka. Autor analizira prirodu domi-nacije koja se može iščitati iz glavnog narativa pandemijske politike – narativa o „nedisciplinovanim građanima“, i zaključuje da je posredi manifestacija „kompleksne dominacije“ (Lik Boltanski) koja posedu-je strukturu „normativnog paradoksa“ (Aksel Honet i Martin Hart-man). Naposletku, rad predstavlja nacrt alternativne leve kritike pandemijske po...litike koja razvija preliminarni model „intersubjektiv-nog konstituisanja“ lične autonomije unutar demokratske javne sfere kao bazičnog preduslova za osećanje građanske solidarnosti.
The paper analyzes dominant vocabularies of the critique of the official Covid-19 pandemic policy in Serbia, which are considered representative of the general emancipatory potential of the pandemic, in the sense of its potential to delegitimize neoliberal democracy. The paper examines two such vocabularies which possess a certain critical potential in this respect – the “proceduralist liberal-democratic” one and the vocabulary of “life before economy” – in order to point to the incapacity of these vocabularies to grasp the state pandemic policy as a form of social domination which counters the threat to the legitimacy of the political order created by the pandemic. The author analyzes the nature of social domination that can be read out of the main narrative of the pandemic policy – the narrative of “undisciplined citizens” – and concludes that this is a type of “complex domination” (Luc Boltanski) which possesses the str...ucture of a “normative paradox” (Axel Honneth and Martin Hartmann). Finally, the paper presents an outline of an alternative left critique of the pandemic policy which formulates a preliminary model of the “intersubjective constitution” of personal autonomy in the democratic public sphere as the basic precondition for the capcacity of citizens to express mutual solidarity.
Кључне речи:
pandemic / legitimization / vocabulary of critique / neoliberalism / autonomy / solidarity / intersubjectivityИзвор:
Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva, 2020, 1, 2, 229-247Издавач:
- Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
Институција/група
IFDTTY - JOUR AU - Ivković, Marjan PY - 2020 UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2136 AB - U radu se analiziraju dominantni rečnici kritike pandemijske politike u Srbiji, koji se posmatraju kao reprezentativni za ocenu emancipa-tornog potencijala pandemije uopšte, u smislu njenog potencijala za delegitimizaciju neoliberalne demokratije. Rad razmatra dva rečnika koji poseduju izvesni kritički potencijal u ovom pogledu – tzv. proce-duralistički liberalno-demokratski i rečnik „života ispred ekonomije“ – da bi zatim ukazao na nemogućnost ovih rečnika da pandemijsku politiku shvate kao formu društvene dominacije kojom se nastoji ot-kloniti pretnja po legitimnost poretka. Autor analizira prirodu domi-nacije koja se može iščitati iz glavnog narativa pandemijske politike – narativa o „nedisciplinovanim građanima“, i zaključuje da je posredi manifestacija „kompleksne dominacije“ (Lik Boltanski) koja posedu-je strukturu „normativnog paradoksa“ (Aksel Honet i Martin Hart-man). Naposletku, rad predstavlja nacrt alternativne leve kritike pandemijske politike koja razvija preliminarni model „intersubjektiv-nog konstituisanja“ lične autonomije unutar demokratske javne sfere kao bazičnog preduslova za osećanje građanske solidarnosti. AB - The paper analyzes dominant vocabularies of the critique of the official Covid-19 pandemic policy in Serbia, which are considered representative of the general emancipatory potential of the pandemic, in the sense of its potential to delegitimize neoliberal democracy. The paper examines two such vocabularies which possess a certain critical potential in this respect – the “proceduralist liberal-democratic” one and the vocabulary of “life before economy” – in order to point to the incapacity of these vocabularies to grasp the state pandemic policy as a form of social domination which counters the threat to the legitimacy of the political order created by the pandemic. The author analyzes the nature of social domination that can be read out of the main narrative of the pandemic policy – the narrative of “undisciplined citizens” – and concludes that this is a type of “complex domination” (Luc Boltanski) which possesses the structure of a “normative paradox” (Axel Honneth and Martin Hartmann). Finally, the paper presents an outline of an alternative left critique of the pandemic policy which formulates a preliminary model of the “intersubjective constitution” of personal autonomy in the democratic public sphere as the basic precondition for the capcacity of citizens to express mutual solidarity. PB - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju T2 - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva T1 - Solidarnost i autonomija u kontekstu pandemije: dominantni rečnici kritike i skica alternative T1 - Solidarity and Autonomy in the Context of the Pandemic: Dominant Vocabularies of Critique and an Outline of an Alternative IS - 2 VL - 1 SP - 229 EP - 247 DO - 10.5281/zenodo.4304608 ER -
@article{ author = "Ivković, Marjan", year = "2020", abstract = "U radu se analiziraju dominantni rečnici kritike pandemijske politike u Srbiji, koji se posmatraju kao reprezentativni za ocenu emancipa-tornog potencijala pandemije uopšte, u smislu njenog potencijala za delegitimizaciju neoliberalne demokratije. Rad razmatra dva rečnika koji poseduju izvesni kritički potencijal u ovom pogledu – tzv. proce-duralistički liberalno-demokratski i rečnik „života ispred ekonomije“ – da bi zatim ukazao na nemogućnost ovih rečnika da pandemijsku politiku shvate kao formu društvene dominacije kojom se nastoji ot-kloniti pretnja po legitimnost poretka. Autor analizira prirodu domi-nacije koja se može iščitati iz glavnog narativa pandemijske politike – narativa o „nedisciplinovanim građanima“, i zaključuje da je posredi manifestacija „kompleksne dominacije“ (Lik Boltanski) koja posedu-je strukturu „normativnog paradoksa“ (Aksel Honet i Martin Hart-man). Naposletku, rad predstavlja nacrt alternativne leve kritike pandemijske politike koja razvija preliminarni model „intersubjektiv-nog konstituisanja“ lične autonomije unutar demokratske javne sfere kao bazičnog preduslova za osećanje građanske solidarnosti., The paper analyzes dominant vocabularies of the critique of the official Covid-19 pandemic policy in Serbia, which are considered representative of the general emancipatory potential of the pandemic, in the sense of its potential to delegitimize neoliberal democracy. The paper examines two such vocabularies which possess a certain critical potential in this respect – the “proceduralist liberal-democratic” one and the vocabulary of “life before economy” – in order to point to the incapacity of these vocabularies to grasp the state pandemic policy as a form of social domination which counters the threat to the legitimacy of the political order created by the pandemic. The author analyzes the nature of social domination that can be read out of the main narrative of the pandemic policy – the narrative of “undisciplined citizens” – and concludes that this is a type of “complex domination” (Luc Boltanski) which possesses the structure of a “normative paradox” (Axel Honneth and Martin Hartmann). Finally, the paper presents an outline of an alternative left critique of the pandemic policy which formulates a preliminary model of the “intersubjective constitution” of personal autonomy in the democratic public sphere as the basic precondition for the capcacity of citizens to express mutual solidarity.", publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju", journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva", title = "Solidarnost i autonomija u kontekstu pandemije: dominantni rečnici kritike i skica alternative, Solidarity and Autonomy in the Context of the Pandemic: Dominant Vocabularies of Critique and an Outline of an Alternative", number = "2", volume = "1", pages = "229-247", doi = "10.5281/zenodo.4304608" }
Ivković, M.. (2020). Solidarnost i autonomija u kontekstu pandemije: dominantni rečnici kritike i skica alternative. in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1(2), 229-247. https://doi.org/10.5281/zenodo.4304608
Ivković M. Solidarnost i autonomija u kontekstu pandemije: dominantni rečnici kritike i skica alternative. in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2020;1(2):229-247. doi:10.5281/zenodo.4304608 .
Ivković, Marjan, "Solidarnost i autonomija u kontekstu pandemije: dominantni rečnici kritike i skica alternative" in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva, 1, no. 2 (2020):229-247, https://doi.org/10.5281/zenodo.4304608 . .