Zur kulturellen Disposition der Service-Robotik
O kulturnim dispozicijama uslužne robotike
Article (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Der Beitrag beschäftigt sich mit Fragen, die die kulturellen Grundlagen der Servicerobotik betreffen. Die Diskussion und Beantwortung dieser Fragen werden im Diskurs über Service-Robotik noch immer vernachlässigt. Zunächst wird erörtert, wie unabhängig Service-Robotik von kulturellen Vorgaben sein kann. Kulturelle Dispositionen haben Auswirkungen auf die angestrebte Adaptivität und Autonomie der Systeme, konkret auch auf deren Sensorik und Aktorik. Service-Robotik muss als kulturell eingebettete Technologie konzipiert werden. Nur in einer physischen und symbolischen Nähe zum konkreten Menschen kann sie zu einem adaptiven und kooperativen System werden. Es werden z.B. nicht nur Organe unterstützt, sondern auch organische Präferenzen, nicht nur Organe überboten, sondern auch kulturelle Vorgaben auf eine höhere Stufe gehoben. Letzteres führt zu einer besonderen Dynamik der Kultur, die sich in neuen Wünschen und Werten artikuliert, die bisher als unerreichbar galten, nun aber eine technisc...he Realisierung erfahren können. Die mit der technischen Aufstufung des gesellschaftlichen Lebens einhergehende Mittelbarkeit der Lebensformen entbindet uns von vielen lebensnotwendigen Verrichtungen, setzt aber zugleich neue kulturelle oder soziale Zwänge. Dienstrobotik trägt dazu bei, die Basis unseres Zusammenlebens neu zu vermessen und nötigt uns diese Basis zu gestalten und reflexiv zu begleiten.
Članak se bavi pitanjima koja se tiču kulturnih osnova uslužne robotike. Rasprava i odgovaranje na ta pitanja i dalje je zanemarena u diskursu o uslužnoj robotizaciji. Pre svega, razmotrićemo kako uslužna robotika može biti nezavisna od kulturnih smernica. Kulturne dispozicije utiču na željenu adaptivnost i autonomiju sistema, posebno na njihove senzore i pokretače. Servisna robotika mora biti dizajnirana kao kulturno situirana tehnologija. Samo u fizičkoj i simboličkoj blizini konkretnog ljudskog bića ona može postati adaptivni i kooperativni sistem. Ne podržava samo npr. organe, nego i organske preference. Ne samo da se organi nadmašuju, nego se i kulturni predlošci podižu na viši nivo. Ovo potonje vodi posebnoj dinamici kulture, artikulišući se u nove želje i vrednosti koje su se ranije smatrale nedostižnim, ali se sada mogu tehnički realizovati. Mogućnost posredovanja oblikā života koja prati tehničku nadogradnju društvenog života oslobađa nas od mnogih vitalnih aktivnosti, ali ...istovremeno postavlja nova kulturna ili društvena ograničenja. Uslužna robotika pomaže u preispitivanju osnova našeg suživota i primorava nas da oblikujemo i refleksivno pratimo tu bazu.
Keywords:
Adaptivität / Dekontextualisierung / technische Autonomie / Mensch-System- Interaktion / humanoide SystemeSource:
Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 2019, 30, 3, 343-365Publisher:
- Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
URI
http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=https%3A%2F%2Fdoi.org%2F10.2298%2FFID1903343Whttp://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2025
Collections
Institution/Community
IFDTTY - JOUR AU - Wiegerling, Klaus PY - 2019 UR - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=https%3A%2F%2Fdoi.org%2F10.2298%2FFID1903343W UR - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2025 AB - Der Beitrag beschäftigt sich mit Fragen, die die kulturellen Grundlagen der Servicerobotik betreffen. Die Diskussion und Beantwortung dieser Fragen werden im Diskurs über Service-Robotik noch immer vernachlässigt. Zunächst wird erörtert, wie unabhängig Service-Robotik von kulturellen Vorgaben sein kann. Kulturelle Dispositionen haben Auswirkungen auf die angestrebte Adaptivität und Autonomie der Systeme, konkret auch auf deren Sensorik und Aktorik. Service-Robotik muss als kulturell eingebettete Technologie konzipiert werden. Nur in einer physischen und symbolischen Nähe zum konkreten Menschen kann sie zu einem adaptiven und kooperativen System werden. Es werden z.B. nicht nur Organe unterstützt, sondern auch organische Präferenzen, nicht nur Organe überboten, sondern auch kulturelle Vorgaben auf eine höhere Stufe gehoben. Letzteres führt zu einer besonderen Dynamik der Kultur, die sich in neuen Wünschen und Werten artikuliert, die bisher als unerreichbar galten, nun aber eine technische Realisierung erfahren können. Die mit der technischen Aufstufung des gesellschaftlichen Lebens einhergehende Mittelbarkeit der Lebensformen entbindet uns von vielen lebensnotwendigen Verrichtungen, setzt aber zugleich neue kulturelle oder soziale Zwänge. Dienstrobotik trägt dazu bei, die Basis unseres Zusammenlebens neu zu vermessen und nötigt uns diese Basis zu gestalten und reflexiv zu begleiten. AB - Članak se bavi pitanjima koja se tiču kulturnih osnova uslužne robotike. Rasprava i odgovaranje na ta pitanja i dalje je zanemarena u diskursu o uslužnoj robotizaciji. Pre svega, razmotrićemo kako uslužna robotika može biti nezavisna od kulturnih smernica. Kulturne dispozicije utiču na željenu adaptivnost i autonomiju sistema, posebno na njihove senzore i pokretače. Servisna robotika mora biti dizajnirana kao kulturno situirana tehnologija. Samo u fizičkoj i simboličkoj blizini konkretnog ljudskog bića ona može postati adaptivni i kooperativni sistem. Ne podržava samo npr. organe, nego i organske preference. Ne samo da se organi nadmašuju, nego se i kulturni predlošci podižu na viši nivo. Ovo potonje vodi posebnoj dinamici kulture, artikulišući se u nove želje i vrednosti koje su se ranije smatrale nedostižnim, ali se sada mogu tehnički realizovati. Mogućnost posredovanja oblikā života koja prati tehničku nadogradnju društvenog života oslobađa nas od mnogih vitalnih aktivnosti, ali istovremeno postavlja nova kulturna ili društvena ograničenja. Uslužna robotika pomaže u preispitivanju osnova našeg suživota i primorava nas da oblikujemo i refleksivno pratimo tu bazu. PB - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju T2 - Filozofija i društvo/Philosophy and Society T1 - Zur kulturellen Disposition der Service-Robotik T1 - O kulturnim dispozicijama uslužne robotike IS - 3 VL - 30 SP - 343 EP - 365 DO - 10.2298/FID1903343W ER -
@article{ author = "Wiegerling, Klaus", year = "2019", abstract = "Der Beitrag beschäftigt sich mit Fragen, die die kulturellen Grundlagen der Servicerobotik betreffen. Die Diskussion und Beantwortung dieser Fragen werden im Diskurs über Service-Robotik noch immer vernachlässigt. Zunächst wird erörtert, wie unabhängig Service-Robotik von kulturellen Vorgaben sein kann. Kulturelle Dispositionen haben Auswirkungen auf die angestrebte Adaptivität und Autonomie der Systeme, konkret auch auf deren Sensorik und Aktorik. Service-Robotik muss als kulturell eingebettete Technologie konzipiert werden. Nur in einer physischen und symbolischen Nähe zum konkreten Menschen kann sie zu einem adaptiven und kooperativen System werden. Es werden z.B. nicht nur Organe unterstützt, sondern auch organische Präferenzen, nicht nur Organe überboten, sondern auch kulturelle Vorgaben auf eine höhere Stufe gehoben. Letzteres führt zu einer besonderen Dynamik der Kultur, die sich in neuen Wünschen und Werten artikuliert, die bisher als unerreichbar galten, nun aber eine technische Realisierung erfahren können. Die mit der technischen Aufstufung des gesellschaftlichen Lebens einhergehende Mittelbarkeit der Lebensformen entbindet uns von vielen lebensnotwendigen Verrichtungen, setzt aber zugleich neue kulturelle oder soziale Zwänge. Dienstrobotik trägt dazu bei, die Basis unseres Zusammenlebens neu zu vermessen und nötigt uns diese Basis zu gestalten und reflexiv zu begleiten., Članak se bavi pitanjima koja se tiču kulturnih osnova uslužne robotike. Rasprava i odgovaranje na ta pitanja i dalje je zanemarena u diskursu o uslužnoj robotizaciji. Pre svega, razmotrićemo kako uslužna robotika može biti nezavisna od kulturnih smernica. Kulturne dispozicije utiču na željenu adaptivnost i autonomiju sistema, posebno na njihove senzore i pokretače. Servisna robotika mora biti dizajnirana kao kulturno situirana tehnologija. Samo u fizičkoj i simboličkoj blizini konkretnog ljudskog bića ona može postati adaptivni i kooperativni sistem. Ne podržava samo npr. organe, nego i organske preference. Ne samo da se organi nadmašuju, nego se i kulturni predlošci podižu na viši nivo. Ovo potonje vodi posebnoj dinamici kulture, artikulišući se u nove želje i vrednosti koje su se ranije smatrale nedostižnim, ali se sada mogu tehnički realizovati. Mogućnost posredovanja oblikā života koja prati tehničku nadogradnju društvenog života oslobađa nas od mnogih vitalnih aktivnosti, ali istovremeno postavlja nova kulturna ili društvena ograničenja. Uslužna robotika pomaže u preispitivanju osnova našeg suživota i primorava nas da oblikujemo i refleksivno pratimo tu bazu.", publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju", journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society", title = "Zur kulturellen Disposition der Service-Robotik, O kulturnim dispozicijama uslužne robotike", number = "3", volume = "30", pages = "343-365", doi = "10.2298/FID1903343W" }
Wiegerling, K.. (2019). Zur kulturellen Disposition der Service-Robotik. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 30(3), 343-365. https://doi.org/10.2298/FID1903343W
Wiegerling K. Zur kulturellen Disposition der Service-Robotik. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2019;30(3):343-365. doi:10.2298/FID1903343W .
Wiegerling, Klaus, "Zur kulturellen Disposition der Service-Robotik" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 30, no. 3 (2019):343-365, https://doi.org/10.2298/FID1903343W . .