Претраживање
Приказ резултата 11-20 од 35
O pravu prvog okupatora u teritorijalnim sporovima / Du droit du premier occupant dans les conflits territoriaux
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)
Autor analizira način na koji se argument prvog okupatora, koji je izvorno artikulisan kao argument u prilog privatnog vlasništva, u međunarodnim sporovima koristi kao razlog za dobijanje političke kontrole nad nekom ...
Od planiranja porodice do populacione politike – promena vladajuće paradigme u srpskoj demografiji krajem 20. veka / From family planning to population policy – a paradigm shift in Serbian demography at the end of the 20th century
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)
Ovaj rad opisuje promene naučne paradigme u demografiji do kojih je došlo u kontekstu društveno-političkih procesa tokom zadnje dve decenije dvadesetog veka. Promena se posmatra u domenu analize reproduktivnog ponašanja ...
Die Institutionen der Freiheit: Hegels Rechtsphilosophie in Gegenwärtigen Diskussionen / Institucije slobode : Hegelova filozofija prava u današnjim diskusijama
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)
In den Diskussionen der Politischen Philosophie und Ethik ist es bis vor kurzem wenig sinnvoll gewesen, die Frage zu stellen, ob die Lektüre von Hegels Rechtsphilosophie noch lehrreich ist. Dass Hegels Rechtsphilosophie ...
Identitet i interkulturalnost – Srbija kao mesto prožimanja Balkana i (srednje) Evrope / Identity and interculturality – Serbia as a place of interweaving of Balkans and (central) Europe
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)
U tekstu je reč o pokušaju da se pronađe odgovarajući koncept za moguće rekonstruisanje i integrisanje različitih kulturnih identiteta koji su i unutar sebe različiti i slojeviti. Pogled na problematiku identiteta koji je ...
Justice et histoire Genèse et généalogie de la justice chez Nietzsche et Bergson / PRAVDA I ISTORIJA Geneza i genealogija pravde kod Ničea i Bergsona
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)
Nietzsche et Bergson comptent parmi les principaux auteurs à examiner les conditions socio-affectives et l’évolution historique de la justice. Mais ils le font sur deux modes radicalement distincts, et dont on n’a pas ...
Kultura i/ili obmana (Dijalektika prosvetiteljstva) / Culture and/or Deception : The Dialectic of Enlightenment
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)
Ovaj tekst se bavi Adornovom dijalektičkom kritikom kulture, unutar koje pokušava učiniti jasnijim odnos između nekadašnje visoke građanske kulture, s jedne, i savremenih oblika masovne kulture, s druge strane. Adornovo ...
O fanatizmu / Über fanatismus
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)
Oslanjajući se na Hegelovo shvatanje fanatizma, autor pokušava da razume ovaj fenomen. On ukazuje da za fanatizam nije karakteristično samo zalaganje za apstraktno opšte i preokretanje moralne pozicije u vlastitu suprotnost, ...
Biopolitika i/ili biomoć / Biopolitics and/or biopower
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)
Ovaj članak se bavi značenjem života, i mogućnostima uključivanja života u okvire političke filozofije. Postoje dva odgovora na ovo pitanje. Prvi odgovor se vezuje za H. Arent, a drugi za M. Fukoa koji je skicirao genezu ...
QUÉRULENCE ET MÉLANCOLIE Le temps de la justice à la lumière d’un cas psychopathologique / Traženje pravde i melanholija : vreme pravde u svetlu jednog psihopatološkog slučaja
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)
Considérant la justice, non comme un concept juridico-politique ou comme une idée morale, ni comme l’objet d’institutions sociales particulières, mais comme un signifiant entrant la construction symbolique et imaginaire ...
Koncepcija primjene prava džona djuija u svom filozofskom i socijalnom kontekstu / John Dewey’s conception of application of law in its philosophical and social context
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)
Autor se u članku bavi koncepcijom primjene prava u filozofiji Džona Djuija, pragmatiste bez presedana u obuhvatnosti i temeljnosti bavljenja filozofskim problemima, čije je mišljenje na ovim prostorima rijetko bilo predmet ...