Претраживање
Приказ резултата 11-17 од 17
Šta Kant duguje Rusou? / Was hat Kant Rousseau zu verdanken?
(Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 2012)
Zwei Philosophen, denen Kant am meisten zu verdanken hat, wie man mit dem Recht nimmt, sind Hume und Rousseau. Während man über den Hume´s Einfluss einfach und eindeutig antworten kann, ist es mit dem Rousseau´s Einfluss ...
Kant: politike ukusa i sensus communis / Kant: the politics of taste and sensus communis
(Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 2013)
Kant i iskušenja fantazije
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2015)
Ap strakt U članku se autor koncentriše na filozofske napore Imanuela Kanta
da se uhvati u koštac sa fantazijom i nje nim pro iz vo di ma po put ro ma na
(Ro ma ne). Iako je Kant bio je dan od pr vih kri ti ča ra ra nih ...
Kants ‘lücklicher Einfall’. Die wissenschaftstheoretische und – historische Selbstverortung Kants in der Vorrede der Kritik der reinen Vernunft / Kantova srećna dosetka. Kantovo naučnoteoretsko i naucnoistorijsko samopozicioniranje u predgovoru za Kritiku čistog uma
(Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 2011)
Der Aufsatz hat Kants wissenschaftsgeschichtliche und wissenschaftstheoretische Selbstverortung, wie er sie in der Vorrede der B-Ausgabe der Kritik der reinen Vernunft vornimmt, zum Gegenstand. Untersucht werden Kants ...
Pre i nakon istraživanja : Vitgenštajn o poreklu i kraju filozofije / Before and after the Investigations: Wittgenstein on the Origin and End of Philosophy
(Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2009)
This paper points to the relaton between Wittgenstein’s position and Kant’s transcendental dialectics with regard to the nature of philosophical problems and
their roots in language, thinking and affinities of humans. ...
Social Justice and the Formal Principle of Freedom / Socijalna pravda i formalni princip slobode
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2017)
Cilj ovog teksta je da pokaže, nasuprot desno-libertarijanskoj kritici socijalne
pravde, da postoje dobri razlozi za odbranu politika socijalne pravde unutar slobodnog društva. U prvom delu rada, predstavićemo dve uticajne ...
Kantov zaokret u shvatanju osećaja : kritički odgovor na osećajnost osamnaestog veka
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2015)
U prvoj polovini osamnaestog veka nemačku filozofiju je obeležavao racionalizam. U njegovoj drugoj polovini pojavila se jedna nova tendencija koja je, u većoj meri orijentisana na oblast estetike i s osloncem u neposrednom ...