Приказ основних података о документу

dc.contributor.editorBojanić, Petar D.
dc.contributor.editorLošonc, Mark
dc.contributor.editorLošonc, Alpar
dc.contributor.editorUniverzitet u Beogradu, IFDT, CELAP
dc.date.accessioned2017-11-01T10:17:24Z
dc.date.available2017-11-01T10:17:24Z
dc.date.issued2013
dc.identifier.urihttp://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1089
dc.description.abstractFenomenologija je jedna od najbogatijih struja u mađarskoj filozofskoj tradiciji. Fenomenologija ne samo što je nastala u Austrougarskoj monarhiji, već su i u pogledu njenih korena bila od velikog značaja filozofska dostignuća dotične teritorije, dovoljno je misliti samo na Brentana i Meinonga. Ta činjenica se ispoljila i u razvoju mađarske filozofije u kojoj je fenomenologija od njenog nastanka imala određujuću ulogu. Mladi Lukač je u tzv. hajdelberškoj filozofiji umetnosti izgradio fenomenološku estetiku, Vilmoš Silaši je preuzeo filozofsku katedru u Frajburgu nakon Huserla i Hajdegera, a vodeći filozofi te epohe su se – od Antala Šica do Akoša Paulera – redovno bavili pitanjima fenomenologije. U 21. veku nije preterano govoriti o renesansi fenomenologije u Mađarskoj, što između ostalog pokazuje i rad Mađarskog fenomenološkog udruženja (sajt: www.fenomenologia.hu). Može se reći da je fenomenologija ponovo postala jedna od najvažnijih mađarskih filozofskih struja.srp
dc.languagesr
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
dc.subjectmađarska filozofija
dc.subjectfenomenologija
dc.titleMađarska filozofija danas – Fenomenologija i društvosr
dc.typeconferenceObject
dc.rights.licenseBY-NC-ND
dcterms.abstractМађарска филозофија данас – Феноменологија и друштво;
dc.type.versionpublishedVersion
dc.identifier.fulltexthttp://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/bitstream/id/6165/bitstream_6165.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_1089


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу