Sort By
Publication Year
Deposit Date
Title
Type
Access
Publication Year
2020 (72)
2019 (80)
2018 (115)
2017 (151)
2016 (144)
2015 (131)
2014 (176)
2013 (161)
2012 (232)
2011 (108)
2010 (79)
2009 (110)
2008 (95)
2007 (75)
2006 (59)
2005 (53)
2004 (24)
2003 (36)
2002 (20)
2001 (8)
2000 (16)
1999 (24)
1998 (12)
1997 (17)
1996 (21)
1995 (17)
1994 (7)
1993 (4)
1992 (4)
1991 (4)

All Publications

Link to this page

Izložbeni plakati "Pisanje stradanja: knjiga o knjigama: vodič kroz publikacije o Holokaustu"

Albahari, Biljana; Rezinović, Ornela

TY  - BOOK
AU  - Albahari, Biljana
AU  - Rezinović, Ornela
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1912
UR  - http://www.instifdt.bg.ac.rs/secanje-na-holokaust/
AB  - Regionalni naučni centar Instituta za filozofiju i društvenu teoriju organizovao je u Novom Sadu od 18. do 21. aprila 2017. godine seriju događaja „Sećanje na Holokaust“, koja je sadržavala konferenciju „Holokaust i filozofija“, tribinu istoričara „Jevrejski identitet, antisemitizam i Holokaust“, jedan školski dan o Holokaustu „Lekcije za budućnost“ i simpozijum „Učiti o Holokaustu: utopija ili šansa – obrazovne prakse i pedagoški izazovi“. Čitavo događanje otvoreno je koncertom hora Jevrejske opštine Novi Sad – „Hašira“ i izložbom u novosadskoj Sinagogi pod nazivom „Pisanje stradanja: vodič kroz publikacije o Holokaustu“ autorke, Bilјane Albahari i dizajnerke Ornele Rezinović. Izložbu je pratio katalog  koji ima odlike samostalne knjige. 
Cilј izložbe bio je da se jednim savremenim, a temi odgovarajućim dizajnerskim rešenjem, na upečatlјiv način predstavi izbor preko stotinu knjiga koje su o Holokaustu štampane u Srbiji i da se na taj način ukaže na neke od najvažnijih elemenata i događaja vezanih za istoriju Holokausta u okupiranoj Srbiji. Autorke se nadaju da su na taj način uspele da usklade zahteve profesionalnog izraza i neophodnog pijeteta primerenog težini teme. Izložbeni plakati tematski i hronološki prate odigravanje Holokausta: počinju od spalјivanja knjiga i Kristalne noći u nacističkoj Nemačkoj, preko nastajanja sabirnih centara, stratišta i internacijskih i koncentracionih logora, do tragičnih učinaka nastojanja da se masovno uništi jevrejski narod. Kroz individualne sudbine, lične i porodične priče, istoriografske dokumente i arhivsku građu svedoči se o jednom od najvećih zločina u istoriji čovečanstva. Deo izložbe koji se odnosi na posleratni period govori o hvatanju počinitelјa ratnih zločina, pravednicima koji su pomagali jevrejskim porodicama da prežive racije i progone, tumačenju Holokausta, kao i o pedagoškom radu na izučavanje Holokausta.
Izložbenu postavku obišli su učenici tokom školskog dana „Lekcije za budućnost“, koji se odvijao u sklopu ove manifestacije. Tom prilikom se potvrdilo da se predstavlјeni plakati (u štampanoj i digitalnoj formi), koje je Institut poklonio Narodnoj biblioteci Srbije, zajedno sa knjigom-katalogom mogu koristiti kao pokretna izložba ili kao dopunski, edukativni i prateći materijal za različite seminare, interaktivne časove i radionice posvećene ovoj temi.
AB  - 16 plakata u koloru veličine 70 x 100 cm
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Konferencija "Sećanje na Holokaust", 18-22 april 2017.
T1  - Izložbeni plakati "Pisanje stradanja: knjiga o knjigama: vodič kroz publikacije o Holokaustu"
ER  - 
@misc{
author = "Albahari, Biljana and Rezinović, Ornela",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1912, http://www.instifdt.bg.ac.rs/secanje-na-holokaust/",
abstract = "Regionalni naučni centar Instituta za filozofiju i društvenu teoriju organizovao je u Novom Sadu od 18. do 21. aprila 2017. godine seriju događaja „Sećanje na Holokaust“, koja je sadržavala konferenciju „Holokaust i filozofija“, tribinu istoričara „Jevrejski identitet, antisemitizam i Holokaust“, jedan školski dan o Holokaustu „Lekcije za budućnost“ i simpozijum „Učiti o Holokaustu: utopija ili šansa – obrazovne prakse i pedagoški izazovi“. Čitavo događanje otvoreno je koncertom hora Jevrejske opštine Novi Sad – „Hašira“ i izložbom u novosadskoj Sinagogi pod nazivom „Pisanje stradanja: vodič kroz publikacije o Holokaustu“ autorke, Bilјane Albahari i dizajnerke Ornele Rezinović. Izložbu je pratio katalog  koji ima odlike samostalne knjige. 
Cilј izložbe bio je da se jednim savremenim, a temi odgovarajućim dizajnerskim rešenjem, na upečatlјiv način predstavi izbor preko stotinu knjiga koje su o Holokaustu štampane u Srbiji i da se na taj način ukaže na neke od najvažnijih elemenata i događaja vezanih za istoriju Holokausta u okupiranoj Srbiji. Autorke se nadaju da su na taj način uspele da usklade zahteve profesionalnog izraza i neophodnog pijeteta primerenog težini teme. Izložbeni plakati tematski i hronološki prate odigravanje Holokausta: počinju od spalјivanja knjiga i Kristalne noći u nacističkoj Nemačkoj, preko nastajanja sabirnih centara, stratišta i internacijskih i koncentracionih logora, do tragičnih učinaka nastojanja da se masovno uništi jevrejski narod. Kroz individualne sudbine, lične i porodične priče, istoriografske dokumente i arhivsku građu svedoči se o jednom od najvećih zločina u istoriji čovečanstva. Deo izložbe koji se odnosi na posleratni period govori o hvatanju počinitelјa ratnih zločina, pravednicima koji su pomagali jevrejskim porodicama da prežive racije i progone, tumačenju Holokausta, kao i o pedagoškom radu na izučavanje Holokausta.
Izložbenu postavku obišli su učenici tokom školskog dana „Lekcije za budućnost“, koji se odvijao u sklopu ove manifestacije. Tom prilikom se potvrdilo da se predstavlјeni plakati (u štampanoj i digitalnoj formi), koje je Institut poklonio Narodnoj biblioteci Srbije, zajedno sa knjigom-katalogom mogu koristiti kao pokretna izložba ili kao dopunski, edukativni i prateći materijal za različite seminare, interaktivne časove i radionice posvećene ovoj temi., 16 plakata u koloru veličine 70 x 100 cm",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Konferencija "Sećanje na Holokaust", 18-22 april 2017.",
title = "Izložbeni plakati "Pisanje stradanja: knjiga o knjigama: vodič kroz publikacije o Holokaustu""
}
Albahari, B.,& Rezinović, O. (null). Izložbeni plakati "Pisanje stradanja: knjiga o knjigama: vodič kroz publikacije o Holokaustu".
Konferencija "Sećanje na Holokaust", 18-22 april 2017.Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., null. 
Albahari B, Rezinović O. Izložbeni plakati "Pisanje stradanja: knjiga o knjigama: vodič kroz publikacije o Holokaustu". Konferencija "Sećanje na Holokaust", 18-22 april 2017..

Konstituisanje zajedničke perspektive: angažovani akti i logika poziva

Nikolić, Olga; Cvejić, Igor

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Nikolić, Olga
AU  - Cvejić, Igor
PY  - 2020
UR  - http://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/10/34
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2105
AB  - Namera nam je da u ovom tekstu ponudimo detaljnu analizu pojmova individualne i zajedničke perspektive, poziva i angažmana, kako bismo doprineli teorijskom osvetljavanju tih fenomena i raspravama o kolektivnoj intencionalnosti. U prvom delu rada ćemo uvesti i kroz kontrastiranje sa relevantnom literaturom preciznije razraditi fenomenološki pojam perspektive koji ćemo koristiti u ostatku rada. U drugom delu rada se fokusiramo na Helmovo shvatanje zajedničke evaluativne perspektive kao ključa za razumevanje kolektivne intencionalnosti. Pritom će se kao važan zadatak ispostaviti temeljnije razumevanje procesa konstituisanja zajedničke perspektive kroz interakcije između aktera i komunikaciju njihovih individualnih perspektiva, koje treba da dovedu do usaglašavanja zajedničke perspektive. Treći deo rada biće posvećen usko shvaćenim angažovanim aktima, aktima koji se vrše kao pozivi drugome na zajedničku perspektivu. Objasnićemo kako funkcioniše unutrašnja logika poziva, i preko toga pokazati da čak i kada ne postoje opštevažeće norme ili opšteprihvaćeni sadržaj zajedničke perspektive (kao kada je poziv upućen onima koji nisu deo zajedničke perspektive) zajednička perspektiva može da se konstituiše kroz distribuciju odgovornosti i poverenja. Na kraju ćemo na aktuelnom primeru angažmana za vreme korona-krize, pokazati kako se uz pomoć ovog teorijskog aparata mogu bolje razumeti drugačije forme globalnog zajedničkog delovanja, kao što su novi društveni pokreti.
AB  - The aim of this paper is to offer a detailed analysis of the concepts of individual and shared perspective, the call, and engagement, and thus contribute to the theoretical elumination of these phenomena and debates on collective intentionality. First, we introduce the phenomenological concept of perspective that we will use through the rest of the paper, refining it by making comparisons with the relevant literature. Sec-ond, we focus on Helm’s notion of joint evaluative perspective as the key to under-standing collective intentionality. A more thorough understanding of the process of constitution of the joint perspective through interactions between agents and the communication of their individual perspectives, leading to the harmonization of the joint perspective, will be pointed out as an important further task. The third part of the paper will be devoted to engaged acts (in the narrow sense of the term): acts per-formed as calls upon others to form a joint perspective. We will explain the inner logic of the call, and in this way show that even when there are no generally valid norms or a generally valid content of the joint perspective (e.g. when the call is directed at those who are not yet a part of the joint perspective), the joint perspective can be consti-tuted via a distribution of responsibility and trust. Finally, we will use the current ex-ample of the corona crisis in order to show how this theoretical apparatus can con-tribute to a better understanding of novel forms of global joint action, as exemplified by the new social movements.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Konstituisanje zajedničke perspektive: angažovani akti i logika poziva
T1  - Constituting joint perspective: engaged acts  and the logic of call
IS  - 1
VL  - 1
SP  - 7
EP  - 28
DO  - https://doi.org/10.5281/zenodo.3826509
ER  - 
@article{
author = "Nikolić, Olga and Cvejić, Igor",
year = "2020",
url = "http://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/10/34, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2105",
abstract = "Namera nam je da u ovom tekstu ponudimo detaljnu analizu pojmova individualne i zajedničke perspektive, poziva i angažmana, kako bismo doprineli teorijskom osvetljavanju tih fenomena i raspravama o kolektivnoj intencionalnosti. U prvom delu rada ćemo uvesti i kroz kontrastiranje sa relevantnom literaturom preciznije razraditi fenomenološki pojam perspektive koji ćemo koristiti u ostatku rada. U drugom delu rada se fokusiramo na Helmovo shvatanje zajedničke evaluativne perspektive kao ključa za razumevanje kolektivne intencionalnosti. Pritom će se kao važan zadatak ispostaviti temeljnije razumevanje procesa konstituisanja zajedničke perspektive kroz interakcije između aktera i komunikaciju njihovih individualnih perspektiva, koje treba da dovedu do usaglašavanja zajedničke perspektive. Treći deo rada biće posvećen usko shvaćenim angažovanim aktima, aktima koji se vrše kao pozivi drugome na zajedničku perspektivu. Objasnićemo kako funkcioniše unutrašnja logika poziva, i preko toga pokazati da čak i kada ne postoje opštevažeće norme ili opšteprihvaćeni sadržaj zajedničke perspektive (kao kada je poziv upućen onima koji nisu deo zajedničke perspektive) zajednička perspektiva može da se konstituiše kroz distribuciju odgovornosti i poverenja. Na kraju ćemo na aktuelnom primeru angažmana za vreme korona-krize, pokazati kako se uz pomoć ovog teorijskog aparata mogu bolje razumeti drugačije forme globalnog zajedničkog delovanja, kao što su novi društveni pokreti., The aim of this paper is to offer a detailed analysis of the concepts of individual and shared perspective, the call, and engagement, and thus contribute to the theoretical elumination of these phenomena and debates on collective intentionality. First, we introduce the phenomenological concept of perspective that we will use through the rest of the paper, refining it by making comparisons with the relevant literature. Sec-ond, we focus on Helm’s notion of joint evaluative perspective as the key to under-standing collective intentionality. A more thorough understanding of the process of constitution of the joint perspective through interactions between agents and the communication of their individual perspectives, leading to the harmonization of the joint perspective, will be pointed out as an important further task. The third part of the paper will be devoted to engaged acts (in the narrow sense of the term): acts per-formed as calls upon others to form a joint perspective. We will explain the inner logic of the call, and in this way show that even when there are no generally valid norms or a generally valid content of the joint perspective (e.g. when the call is directed at those who are not yet a part of the joint perspective), the joint perspective can be consti-tuted via a distribution of responsibility and trust. Finally, we will use the current ex-ample of the corona crisis in order to show how this theoretical apparatus can con-tribute to a better understanding of novel forms of global joint action, as exemplified by the new social movements.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Konstituisanje zajedničke perspektive: angažovani akti i logika poziva, Constituting joint perspective: engaged acts  and the logic of call",
number = "1",
volume = "1",
pages = "7-28",
doi = "https://doi.org/10.5281/zenodo.3826509"
}
Nikolić, O.,& Cvejić, I. (2020). Konstituisanje zajedničke perspektive: angažovani akti i logika poziva.
Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društvaBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1(1), 7-28. 
https://doi.org/https://doi.org/10.5281/zenodo.3826509
Nikolić O, Cvejić I. Konstituisanje zajedničke perspektive: angažovani akti i logika poziva. Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2020;1(1):7-28

Pregled tribina i konferencija u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju u 2019.

Nikolić, Olga; Cvejić, Igor

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - BOOK
AU  - Nikolić, Olga
AU  - Cvejić, Igor
PY  - 2020
UR  - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=811
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2072
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Pregled tribina i konferencija  u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju u 2019.
IS  - 1
VL  - 31
SP  - 129
EP  - 137
ER  - 
@misc{
author = "Nikolić, Olga and Cvejić, Igor",
year = "2020",
url = "http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=811, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2072",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Pregled tribina i konferencija  u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju u 2019.",
number = "1",
volume = "31",
pages = "129-137"
}
Nikolić, O.,& Cvejić, I. (2020). Pregled tribina i konferencija  u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju u 2019..
Filozofija i društvo/Philosophy and SocietyBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 31(1), 129-137. 
Nikolić O, Cvejić I. Pregled tribina i konferencija  u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju u 2019.. Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2020;31(1):129-137

Virtuelna ljubav

Đorđević, Ana M.

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Đorđević, Ana M.
PY  - 2020
UR  - https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/33/100
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2139
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Virtuelna ljubav
T1  - Virtual love
IS  - 2
VL  - 1
SP  - 289
EP  - 302
DO  - 10.5281/zenodo.4304645
ER  - 
@article{
author = "Đorđević, Ana M.",
year = "2020",
url = "https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/33/100, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2139",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Virtuelna ljubav, Virtual love",
number = "2",
volume = "1",
pages = "289-302",
doi = "10.5281/zenodo.4304645"
}
,& Đorđević, A. M. (2020). Virtuelna ljubav.
Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društvaBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1(2), 289-302. 
https://doi.org/10.5281/zenodo.4304645
Đorđević AM. Virtuelna ljubav. Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2020;1(2):289-302

Una Popović, Istina čulnosti. Baumgarten i problem zasnivanja estetike, Beograd: Srpsko filozofsko društvo, 2019.

Miladinov, Miloš

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Miladinov, Miloš
PY  - 2020
UR  - https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/44/121
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2148
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Una Popović, Istina čulnosti. Baumgarten i problem zasnivanja estetike, Beograd: Srpsko filozofsko društvo, 2019.
IS  - 2
VL  - 1
SP  - 435
EP  - 437
ER  - 
@article{
author = "Miladinov, Miloš",
year = "2020",
url = "https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/44/121, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2148",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Una Popović, Istina čulnosti. Baumgarten i problem zasnivanja estetike, Beograd: Srpsko filozofsko društvo, 2019.",
number = "2",
volume = "1",
pages = "435-437"
}
,& Miladinov, M. (2020). Una Popović, Istina čulnosti. Baumgarten i problem zasnivanja estetike, Beograd: Srpsko filozofsko društvo, 2019..
Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društvaBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1(2), 435-437. 
Miladinov M. Una Popović, Istina čulnosti. Baumgarten i problem zasnivanja estetike, Beograd: Srpsko filozofsko društvo, 2019.. Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2020;1(2):435-437

Nada Banjanin Đuričić i Predrag Krstić (prir.), Obični Ljudi – dobrovoljni dželati: Spor oko (nemačkog) antisemitizma, Beograd: Institut za Filozofiju I društvenu teoriju; Novi Sad: Akademska knjiga, 2019.

Stojanović, Dragana

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Stojanović, Dragana
PY  - 2020
UR  - https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/43/120
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2147
AB  - Knjiga Obični ljudi – dobrovoljni dželati: spor oko (nemačkog) antisemitizma primer je dijaloške tekstualne strukture koja zalazi kako u područje akademske rasprave o ulozi običnog čoveka u diskursu zločina, tako i u polje etičke, istorijske i društveno-političke diskusije o multifacetnosti problemskih čvorišta koje izviru iz studija Holokausta. Tekst Kristofera Roberta Brauninga sučeljen je sa stavovima Danijela Jone Goldhagena, a obe rasprave su uvedene interpretativno-teorijskim predgovorom priređivača knjige, Nade Banjanin Đuričić i Predraga Krstića. Upućujući na složene aspekte tumačenja studija istorije i studija sećanja, knjiga Obični ljudi – dobrovoljni dželati: spor oko (nemačkog) antisemitizmanudi aktivan, savremen i relevantan osvrt na studije Holokausta i ukazuje se kao kvalitetno štivo za učenje i kritičko promišljanje.
AB  - The book Ordinary people – voluntary executors: the dispute around (German) antisem-itism is the example of dialogical textual structure which presents itself both as an ac-ademic discussion about ordinary man within the crime discourse, as well as in the field of ethical, historical and socio-political discussion about the multifaceted prob-lematics of the Holocaust. In this book there are two texts presented – Christopher Robert Browning’s, and Daniel Jonah Goldhagen’s, which are in the same time con-trasted and sutured in order to provoke deeper thinking about the issue of the role of ordinary people in the Holocaust. Both texts are introduced through the theoretical analysis of the editors, Nada Banjanin Đuričić and Predrag Krstić, with the introduc-tion that is not only the review, but an active, contemporary and relevant material for learning and critical thinking in the field of Holocaust studies.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Nada Banjanin Đuričić i Predrag Krstić (prir.), Obični Ljudi – dobrovoljni dželati: Spor oko (nemačkog) antisemitizma, Beograd: Institut za Filozofiju I društvenu teoriju; Novi Sad: Akademska knjiga, 2019.
T1  - Nada Banjanin Đuričić and Predrag Krstić (Eds.), Ordinary People – Voluntary Executors: The Dispute Around (German) Antisemitism, Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Novi Sad: Akademska knjiga, 2019.
IS  - 2
VL  - 1
SP  - 428
EP  - 434
DO  - 10.5281/zenodo.4304707
ER  - 
@article{
author = "Stojanović, Dragana",
year = "2020",
url = "https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/43/120, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2147",
abstract = "Knjiga Obični ljudi – dobrovoljni dželati: spor oko (nemačkog) antisemitizma primer je dijaloške tekstualne strukture koja zalazi kako u područje akademske rasprave o ulozi običnog čoveka u diskursu zločina, tako i u polje etičke, istorijske i društveno-političke diskusije o multifacetnosti problemskih čvorišta koje izviru iz studija Holokausta. Tekst Kristofera Roberta Brauninga sučeljen je sa stavovima Danijela Jone Goldhagena, a obe rasprave su uvedene interpretativno-teorijskim predgovorom priređivača knjige, Nade Banjanin Đuričić i Predraga Krstića. Upućujući na složene aspekte tumačenja studija istorije i studija sećanja, knjiga Obični ljudi – dobrovoljni dželati: spor oko (nemačkog) antisemitizmanudi aktivan, savremen i relevantan osvrt na studije Holokausta i ukazuje se kao kvalitetno štivo za učenje i kritičko promišljanje., The book Ordinary people – voluntary executors: the dispute around (German) antisem-itism is the example of dialogical textual structure which presents itself both as an ac-ademic discussion about ordinary man within the crime discourse, as well as in the field of ethical, historical and socio-political discussion about the multifaceted prob-lematics of the Holocaust. In this book there are two texts presented – Christopher Robert Browning’s, and Daniel Jonah Goldhagen’s, which are in the same time con-trasted and sutured in order to provoke deeper thinking about the issue of the role of ordinary people in the Holocaust. Both texts are introduced through the theoretical analysis of the editors, Nada Banjanin Đuričić and Predrag Krstić, with the introduc-tion that is not only the review, but an active, contemporary and relevant material for learning and critical thinking in the field of Holocaust studies.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Nada Banjanin Đuričić i Predrag Krstić (prir.), Obični Ljudi – dobrovoljni dželati: Spor oko (nemačkog) antisemitizma, Beograd: Institut za Filozofiju I društvenu teoriju; Novi Sad: Akademska knjiga, 2019., Nada Banjanin Đuričić and Predrag Krstić (Eds.), Ordinary People – Voluntary Executors: The Dispute Around (German) Antisemitism, Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Novi Sad: Akademska knjiga, 2019.",
number = "2",
volume = "1",
pages = "428-434",
doi = "10.5281/zenodo.4304707"
}
,& Stojanović, D. (2020). Nada Banjanin Đuričić i Predrag Krstić (prir.), Obični Ljudi – dobrovoljni dželati: Spor oko (nemačkog) antisemitizma, Beograd: Institut za Filozofiju I društvenu teoriju; Novi Sad: Akademska knjiga, 2019..
Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društvaBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1(2), 428-434. 
https://doi.org/10.5281/zenodo.4304707
Stojanović D. Nada Banjanin Đuričić i Predrag Krstić (prir.), Obični Ljudi – dobrovoljni dželati: Spor oko (nemačkog) antisemitizma, Beograd: Institut za Filozofiju I društvenu teoriju; Novi Sad: Akademska knjiga, 2019.. Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2020;1(2):428-434

Predrag Finci, što se sviđa svima. Komentari uz Kantovo shvaćanje umjetnosti, Zagreb: Filozofska istraživanja, 2019.

Milenković, Ivan

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Milenković, Ivan
PY  - 2020
UR  - https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/42/119
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2146
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Predrag Finci, što se sviđa svima. Komentari uz Kantovo shvaćanje umjetnosti, Zagreb: Filozofska istraživanja, 2019.
IS  - 2
VL  - 1
SP  - 423
EP  - 427
ER  - 
@article{
author = "Milenković, Ivan",
year = "2020",
url = "https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/42/119, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2146",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Predrag Finci, što se sviđa svima. Komentari uz Kantovo shvaćanje umjetnosti, Zagreb: Filozofska istraživanja, 2019.",
number = "2",
volume = "1",
pages = "423-427"
}
,& Milenković, I. (2020). Predrag Finci, što se sviđa svima. Komentari uz Kantovo shvaćanje umjetnosti, Zagreb: Filozofska istraživanja, 2019..
Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društvaBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1(2), 423-427. 
Milenković I. Predrag Finci, što se sviđa svima. Komentari uz Kantovo shvaćanje umjetnosti, Zagreb: Filozofska istraživanja, 2019.. Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2020;1(2):423-427

Društveno-politička uloga artiviz(a)ma i mogućnost nove estetizacije

Protić, Petar

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Protić, Petar
PY  - 2020
UR  - https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/41/118
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2145
AB  - Rad  je  fokusiran  na  analizu  polja  artivizma/umetničkog  aktivizma  kroz  njegovu  društveno-političku  ulogu,  istorijski  kontekst  i  praksu.  Tekst propituje da li artivizam, koji se poslednjih decenija vezivao za kritičku  umetnost,  može  biti  smatran  novom  umetničkom  paradig-mom. U prilog tome, analiziraju se tekstovi Borisa Grojsa i Gregorija Šoleta  u  kojima  se  izlažu  različite  koncepcije  estetizacije:  Grojsov  koncept totalne estetizacije i koncept prefigurativne politke (njegova estetska  dimenzija)  na  koji  se  oslanja  Šolet.  Sublimirajući  oba  kon-cepta,  koja  ukazuju  da  je  fenomen  umetničkog  aktivizma  zaista  sve  veći i vidljiviji, pokušavam predstaviti artivizam kao potencijalnu no-vu paradigmu u polju umetnosti. U tom smislu se analiziraju dve pre-vaziđene umetničke paradigme (za koje Badju govori da su predsta-vljale  identifikaciju/separaciju  subjekta  u  odnosu  na  telo)  i  predlaže  novi odnos (revolucije) subjekta i tela, odnosno događaja.
AB  - The paper focuses on the analysis of the field of artivism / artistic activism through its socio-political role, historical context and practice. It questions whether artivism, which  has  been  associated  with  critical  art  in  recent  decades,  can  be  considered  a  new artistic paradigm. In support of this, the texts of Boris Groys and Gregory Sho-lette  are  analyzed,  where  different  conceptions  of  aestheticization  are  presented:  Groys’ concept of total aestheticization and the concept of prefigurative politics (its aesthetic dimension) on which Sholette relies. Sublimating both concepts, which in-dicate that the phenomenon of artistic activism is indeed growing and visible, I try to present  artivism  as  a  potential  new  paradigm  in  the  field  of  art.  In  that  sense,  two  outdated  artistic  paradigms  are  analyzed  (which  represented  the  identification  /  separation of the subject in relation to the body, according to Badiou) and I propose a new relation (revolution) of the subject and the body, that is the event.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Društveno-politička uloga artiviz(a)ma i mogućnost nove estetizacije
T1  - The Socio-Political Role of Artivism(S) And the Possibility of a New Aestheticization
IS  - 2
VL  - 1
SP  - 403
EP  - 420
DO  - 10.5281/zenodo.4304686
ER  - 
@article{
author = "Protić, Petar",
year = "2020",
url = "https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/41/118, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2145",
abstract = "Rad  je  fokusiran  na  analizu  polja  artivizma/umetničkog  aktivizma  kroz  njegovu  društveno-političku  ulogu,  istorijski  kontekst  i  praksu.  Tekst propituje da li artivizam, koji se poslednjih decenija vezivao za kritičku  umetnost,  može  biti  smatran  novom  umetničkom  paradig-mom. U prilog tome, analiziraju se tekstovi Borisa Grojsa i Gregorija Šoleta  u  kojima  se  izlažu  različite  koncepcije  estetizacije:  Grojsov  koncept totalne estetizacije i koncept prefigurativne politke (njegova estetska  dimenzija)  na  koji  se  oslanja  Šolet.  Sublimirajući  oba  kon-cepta,  koja  ukazuju  da  je  fenomen  umetničkog  aktivizma  zaista  sve  veći i vidljiviji, pokušavam predstaviti artivizam kao potencijalnu no-vu paradigmu u polju umetnosti. U tom smislu se analiziraju dve pre-vaziđene umetničke paradigme (za koje Badju govori da su predsta-vljale  identifikaciju/separaciju  subjekta  u  odnosu  na  telo)  i  predlaže  novi odnos (revolucije) subjekta i tela, odnosno događaja., The paper focuses on the analysis of the field of artivism / artistic activism through its socio-political role, historical context and practice. It questions whether artivism, which  has  been  associated  with  critical  art  in  recent  decades,  can  be  considered  a  new artistic paradigm. In support of this, the texts of Boris Groys and Gregory Sho-lette  are  analyzed,  where  different  conceptions  of  aestheticization  are  presented:  Groys’ concept of total aestheticization and the concept of prefigurative politics (its aesthetic dimension) on which Sholette relies. Sublimating both concepts, which in-dicate that the phenomenon of artistic activism is indeed growing and visible, I try to present  artivism  as  a  potential  new  paradigm  in  the  field  of  art.  In  that  sense,  two  outdated  artistic  paradigms  are  analyzed  (which  represented  the  identification  /  separation of the subject in relation to the body, according to Badiou) and I propose a new relation (revolution) of the subject and the body, that is the event.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Društveno-politička uloga artiviz(a)ma i mogućnost nove estetizacije, The Socio-Political Role of Artivism(S) And the Possibility of a New Aestheticization",
number = "2",
volume = "1",
pages = "403-420",
doi = "10.5281/zenodo.4304686"
}
,& Protić, P. (2020). Društveno-politička uloga artiviz(a)ma i mogućnost nove estetizacije.
Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društvaBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1(2), 403-420. 
https://doi.org/10.5281/zenodo.4304686
Protić P. Društveno-politička uloga artiviz(a)ma i mogućnost nove estetizacije. Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2020;1(2):403-420

Trag (u doba) kuge. Kapljice o neumnim danima

Gudović, Milosav; Bojanović, Kristina

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Gudović, Milosav
AU  - Bojanović, Kristina
PY  - 2020
UR  - https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/40/124
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2144
AB  - Tekst je posvećen odabranim temama koje je nametnulo vreme čud-ne  krize  što  je  zadesila  svet  pod  (kodnim)  imenom  covid  19.  Autori  iznose  filozofske  refleksije  o  tom  fenomenu,  polazeći  od  legitimne,  ali  često  nepravedno  potisnute  i  s  krajnošću  izjednačene  pozicije  „kovidoskepticizma“. U svetlu intuicije, a ne „zavereničke“ pseudote-oretske pretpostavke, da je sve dešavanje u vezi s „nepobedivim viru-som“    zapravo  obmana  i  jevtini  teatar  koji  nas  može  skupo  koštati,  razmatramo situaciju u svetu koji se pokazuje kao koroneum, carstvo razrasloga  neuma,  u  kome  vladaju  sumanuta  pravila  bez  uporišta  i  smisla, što je možda samo jedno od poslednjih uobličenja nihilističke maske koja prekriva izmučeno i izborano lice sveta
AB  - The text is dedicated to selected topics imposed by the age of strange crisis that be-fell the world, called covid 19. Authors present philosophical reflections on this phe-nomenon,  starting  from  the  legitimate,  but  often  unjustly  suppressed  position  of  “covidoskepticism”. In the light of intuition, and not the “conspiratorial” pseudo-the-oretical assumption that everything that happens regarding to “invincible virus” is, in fact, deception and cheap theater that can cost us dearly, we consider the situation in a world that turns out to be a coroneum. That semantic space is kingdom of over-grown nonsense, governed by unanchored and meaningless rules, which is perhaps just one of the last forms of nihilistic mask that covers the tortured and wrinkled face of world.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Trag (u doba) kuge. Kapljice o neumnim danima
T1  - Trace (In the Age) of Plague. Drops About Insane Days
IS  - 2
VL  - 1
SP  - 389
EP  - 402
DO  - 10.5281/zenodo.4304674
ER  - 
@article{
author = "Gudović, Milosav and Bojanović, Kristina",
year = "2020",
url = "https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/40/124, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2144",
abstract = "Tekst je posvećen odabranim temama koje je nametnulo vreme čud-ne  krize  što  je  zadesila  svet  pod  (kodnim)  imenom  covid  19.  Autori  iznose  filozofske  refleksije  o  tom  fenomenu,  polazeći  od  legitimne,  ali  često  nepravedno  potisnute  i  s  krajnošću  izjednačene  pozicije  „kovidoskepticizma“. U svetlu intuicije, a ne „zavereničke“ pseudote-oretske pretpostavke, da je sve dešavanje u vezi s „nepobedivim viru-som“    zapravo  obmana  i  jevtini  teatar  koji  nas  može  skupo  koštati,  razmatramo situaciju u svetu koji se pokazuje kao koroneum, carstvo razrasloga  neuma,  u  kome  vladaju  sumanuta  pravila  bez  uporišta  i  smisla, što je možda samo jedno od poslednjih uobličenja nihilističke maske koja prekriva izmučeno i izborano lice sveta, The text is dedicated to selected topics imposed by the age of strange crisis that be-fell the world, called covid 19. Authors present philosophical reflections on this phe-nomenon,  starting  from  the  legitimate,  but  often  unjustly  suppressed  position  of  “covidoskepticism”. In the light of intuition, and not the “conspiratorial” pseudo-the-oretical assumption that everything that happens regarding to “invincible virus” is, in fact, deception and cheap theater that can cost us dearly, we consider the situation in a world that turns out to be a coroneum. That semantic space is kingdom of over-grown nonsense, governed by unanchored and meaningless rules, which is perhaps just one of the last forms of nihilistic mask that covers the tortured and wrinkled face of world.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Trag (u doba) kuge. Kapljice o neumnim danima, Trace (In the Age) of Plague. Drops About Insane Days",
number = "2",
volume = "1",
pages = "389-402",
doi = "10.5281/zenodo.4304674"
}
Gudović, M.,& Bojanović, K. (2020). Trag (u doba) kuge. Kapljice o neumnim danima.
Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društvaBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1(2), 389-402. 
https://doi.org/10.5281/zenodo.4304674
Gudović M, Bojanović K. Trag (u doba) kuge. Kapljice o neumnim danima. Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2020;1(2):389-402

Pet prekretnica u empirizmu

Kvajn, Vilard Van Orman

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - BOOK
AU  - Kvajn, Vilard Van Orman
PY  - 2020
UR  - https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/38/105
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2143
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Pet prekretnica u empirizmu
IS  - 2
VL  - 1
SP  - 353
EP  - 358
ER  - 
@misc{
author = "Kvajn, Vilard Van Orman",
year = "2020",
url = "https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/38/105, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2143",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Pet prekretnica u empirizmu",
number = "2",
volume = "1",
pages = "353-358"
}
,& Kvajn, V. V. O. (2020). Pet prekretnica u empirizmu.
Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društvaBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1(2), 353-358. 
Kvajn VVO. Pet prekretnica u empirizmu. Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2020;1(2):353-358

Zadatak buđenja osnovnog raspoloženja i pokazivanje prikrivenog osnovnog raspoloženja našeg današnjeg tubitka

Hajdeger, Martin

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - BOOK
AU  - Hajdeger, Martin
PY  - 2020
UR  - https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/37/104
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2142
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Zadatak buđenja osnovnog raspoloženja i pokazivanje prikrivenog osnovnog raspoloženja našeg današnjeg tubitka
IS  - 2
VL  - 1
SP  - 335
EP  - 351
ER  - 
@misc{
author = "Hajdeger, Martin",
year = "2020",
url = "https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/37/104, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2142",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Zadatak buđenja osnovnog raspoloženja i pokazivanje prikrivenog osnovnog raspoloženja našeg današnjeg tubitka",
number = "2",
volume = "1",
pages = "335-351"
}
,& Hajdeger, M. (2020). Zadatak buđenja osnovnog raspoloženja i pokazivanje prikrivenog osnovnog raspoloženja našeg današnjeg tubitka.
Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društvaBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1(2), 335-351. 
Hajdeger M. Zadatak buđenja osnovnog raspoloženja i pokazivanje prikrivenog osnovnog raspoloženja našeg današnjeg tubitka. Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2020;1(2):335-351

Pripremne beleške za planiranu disertaciju: „Teleologija posle Kanta“

Niče, Fridrih

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - BOOK
AU  - Niče, Fridrih
PY  - 2020
UR  - https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/36/103
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2141
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Pripremne beleške za planiranu disertaciju: „Teleologija posle Kanta“
IS  - 2
VL  - 1
SP  - 319
EP  - 334
ER  - 
@misc{
author = "Niče, Fridrih",
year = "2020",
url = "https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/36/103, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2141",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Pripremne beleške za planiranu disertaciju: „Teleologija posle Kanta“",
number = "2",
volume = "1",
pages = "319-334"
}
,& Niče, F. (2020). Pripremne beleške za planiranu disertaciju: „Teleologija posle Kanta“.
Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društvaBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1(2), 319-334. 
Niče F. Pripremne beleške za planiranu disertaciju: „Teleologija posle Kanta“. Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2020;1(2):319-334

Pandemija! Novi koronavirus potresa svet [fragmenti]

Žižek, Slavoj

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - BOOK
AU  - Žižek, Slavoj
PY  - 2020
UR  - https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/34/102
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2140
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Pandemija! Novi koronavirus potresa svet [fragmenti]
T1  - Pandemic! COVID-19 Shakes the World
IS  - 2
VL  - 1
SP  - 305
EP  - 318
ER  - 
@misc{
author = "Žižek, Slavoj",
year = "2020",
url = "https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/34/102, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2140",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Pandemija! Novi koronavirus potresa svet [fragmenti], Pandemic! COVID-19 Shakes the World",
number = "2",
volume = "1",
pages = "305-318"
}
,& Žižek, S. (2020). Pandemija! Novi koronavirus potresa svet [fragmenti].
Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društvaBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1(2), 305-318. 
Žižek S. Pandemija! Novi koronavirus potresa svet [fragmenti]. Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2020;1(2):305-318

Shvatanje čoveka u filozofskoj misli „ranog“ Marksa

Jovanov, Rastko

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Jovanov, Rastko
PY  - 2020
UR  - https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/32
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2138
AB  - U radu se razmatra shvatanje čoveka u ranim Marksovim radovima.
Time na videlo izlazi i antropološka osnova Marksove filozofije, a koja
nije samo nedovoljno, nego i pogrešno shvaćena u radovima osnivača
filozofske antropologije kao zasebne filozofske poddiscipline (prvenstveno kod Šelera). U radu će se insistirati na jedinstvu antropologije
i povesti, koje Marks preuzima od Hegela.
AB  - The paper discusses the understanding of man in Marx’s early works. This brings to
light the anthropological basis of Marx’s philosophy, which is not only insufficiently
considered, but also misunderstood in the works of the founders of philosophical anthropology (primarily in Scheler). The paper will insist on the unity of anthropology
and history, an idea Marx took over from Hegel’s work.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Shvatanje čoveka u filozofskoj misli „ranog“ Marksa
T1  - Understanding of Man in the Philosophical Thought of “early” Marx
IS  - 2
VL  - 1
SP  - 273
EP  - 288
DO  - 10.5281/zenodo.4304635
ER  - 
@article{
author = "Jovanov, Rastko",
year = "2020",
url = "https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/32, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2138",
abstract = "U radu se razmatra shvatanje čoveka u ranim Marksovim radovima.
Time na videlo izlazi i antropološka osnova Marksove filozofije, a koja
nije samo nedovoljno, nego i pogrešno shvaćena u radovima osnivača
filozofske antropologije kao zasebne filozofske poddiscipline (prvenstveno kod Šelera). U radu će se insistirati na jedinstvu antropologije
i povesti, koje Marks preuzima od Hegela., The paper discusses the understanding of man in Marx’s early works. This brings to
light the anthropological basis of Marx’s philosophy, which is not only insufficiently
considered, but also misunderstood in the works of the founders of philosophical anthropology (primarily in Scheler). The paper will insist on the unity of anthropology
and history, an idea Marx took over from Hegel’s work.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Shvatanje čoveka u filozofskoj misli „ranog“ Marksa, Understanding of Man in the Philosophical Thought of “early” Marx",
number = "2",
volume = "1",
pages = "273-288",
doi = "10.5281/zenodo.4304635"
}
,& Jovanov, R. (2020). Shvatanje čoveka u filozofskoj misli „ranog“ Marksa.
Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društvaBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1(2), 273-288. 
https://doi.org/10.5281/zenodo.4304635
Jovanov R. Shvatanje čoveka u filozofskoj misli „ranog“ Marksa. Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2020;1(2):273-288

Epistemic Feature of Democracy: the Role of Expert in Democratic Decision Making

Janković, Ivana

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Janković, Ivana
PY  - 2020
UR  - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=https%3A%2F%2Fdoi.org%2F10.2298%2FFID2001037J
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2065
AB  - In her book Democracy and Truth: The Conflict between Political and Epistemic Virtues, Snježana Prijić Samaržija advocates that a purely procedural justification which defines the authority and legitimacy of democracy only in relation to the fairness of the procedure itself is not enough for a full justification of democracy. Some epistemic values should also be included. This epistemic quality of democracy depends on the quality of the decisions that the democratic procedures produce. In that sense, the author is advocating a hybrid theory that secures harmony between political and epistemic values, favoring deliberative procedure for this purpose, and thus promotes equal respect for both democratic values. In doing so, she is advocating the specific type of division of epistemic labor that I will attempt to critically re-examine here, as well as to bring into question the privileged role of the experts in democratic decision-making.
AB  - U svojoj knjizi Demokratija i istina: sukob između političkih i epistemičkih vrlina, Snježana Prijić Samaržija se zalaže za stanovište po kom čisto proceduralno opravdanje, koje definiše autoritet i legitimnost demokratije samo u odnosu na pravičnost same procedure, nije dovoljno za potpuno opravdanje demokratije i da, stoga, treba uključiti i neke epistemičke vrednosti. Ova epistemička vrednost demokratije zavisi od kvaliteta odluka koje demokratske procedure proizvode. U tom smislu autorka se zalaže za hibirnu teoriju koja obezbeđuje sklad između političkih i epistemičkih vrednosti, favorizujući deliberativnu proceduru za tu svrhu, i na taj način promoviše jednako poštovanje obe demokratske vrednosti. Pri tome, autorka zagovara specifičnu vrstu epsitemičke podele rada koju ću ovde pokušati da kritički preispitam, a samim tim i izolovanu ulogu eskperata u demokratskom odlučivanju.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Epistemic Feature of Democracy: the Role of Expert in Democratic Decision Making
T1  - Epistemička odlika demokratije: uloga eksperta u demokratskom donošenju odluka
IS  - 1
VL  - 31
SP  - 37
EP  - 42
DO  - https://doi.org/10.2298/FID2001037J
ER  - 
@article{
author = "Janković, Ivana",
year = "2020",
url = "http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=https%3A%2F%2Fdoi.org%2F10.2298%2FFID2001037J, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2065",
abstract = "In her book Democracy and Truth: The Conflict between Political and Epistemic Virtues, Snježana Prijić Samaržija advocates that a purely procedural justification which defines the authority and legitimacy of democracy only in relation to the fairness of the procedure itself is not enough for a full justification of democracy. Some epistemic values should also be included. This epistemic quality of democracy depends on the quality of the decisions that the democratic procedures produce. In that sense, the author is advocating a hybrid theory that secures harmony between political and epistemic values, favoring deliberative procedure for this purpose, and thus promotes equal respect for both democratic values. In doing so, she is advocating the specific type of division of epistemic labor that I will attempt to critically re-examine here, as well as to bring into question the privileged role of the experts in democratic decision-making., U svojoj knjizi Demokratija i istina: sukob između političkih i epistemičkih vrlina, Snježana Prijić Samaržija se zalaže za stanovište po kom čisto proceduralno opravdanje, koje definiše autoritet i legitimnost demokratije samo u odnosu na pravičnost same procedure, nije dovoljno za potpuno opravdanje demokratije i da, stoga, treba uključiti i neke epistemičke vrednosti. Ova epistemička vrednost demokratije zavisi od kvaliteta odluka koje demokratske procedure proizvode. U tom smislu autorka se zalaže za hibirnu teoriju koja obezbeđuje sklad između političkih i epistemičkih vrednosti, favorizujući deliberativnu proceduru za tu svrhu, i na taj način promoviše jednako poštovanje obe demokratske vrednosti. Pri tome, autorka zagovara specifičnu vrstu epsitemičke podele rada koju ću ovde pokušati da kritički preispitam, a samim tim i izolovanu ulogu eskperata u demokratskom odlučivanju.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Epistemic Feature of Democracy: the Role of Expert in Democratic Decision Making, Epistemička odlika demokratije: uloga eksperta u demokratskom donošenju odluka",
number = "1",
volume = "31",
pages = "37-42",
doi = "https://doi.org/10.2298/FID2001037J"
}
,& Janković, I. (2020). Epistemic Feature of Democracy: the Role of Expert in Democratic Decision Making.
Filozofija i društvo/Philosophy and SocietyBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 31(1), 37-42. 
https://doi.org/https://doi.org/10.2298/FID2001037J
Janković I. Epistemic Feature of Democracy: the Role of Expert in Democratic Decision Making. Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2020;31(1):37-42

Deliberative Epistemic Instrumentalism, or Something Near Enough / Deliberativni epistemički instrumentalizam, ili nešto što je blizu tome

Mladenović, Ivan

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Mladenović, Ivan
PY  - 2020
UR  - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=https%3A%2F%2Fdoi.org%2F10.2298%2FFID2001003M
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2061
AB  - In her book Democracy and Truth: The Conflict between Political and Epistemic Virtues, Snježana Prijić Samaržija advocates a stance that not only political, but also epistemic values are necessary for justification of democracy. Specifically, she mounts defense for one particular type of public deliberation on epistemic grounds. In this paper, I will discuss the following issue: What connects this type of public deliberation to the wider context of (epistemic) justification of democracy? I will attempt to explain why Prijić Samaržija’s stance can be understood as a version of deliberative epistemic instrumentalism and to discuss the role played by the public deliberation within this framework.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Deliberative Epistemic Instrumentalism, or Something Near Enough /
Deliberativni epistemički instrumentalizam, ili nešto što je blizu tome
IS  - 1
VL  - 31
SP  - 3
EP  - 11
DO  - https://doi.org/10.2298/FID2001003M
ER  - 
@article{
author = "Mladenović, Ivan",
year = "2020",
url = "http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=https%3A%2F%2Fdoi.org%2F10.2298%2FFID2001003M, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2061",
abstract = "In her book Democracy and Truth: The Conflict between Political and Epistemic Virtues, Snježana Prijić Samaržija advocates a stance that not only political, but also epistemic values are necessary for justification of democracy. Specifically, she mounts defense for one particular type of public deliberation on epistemic grounds. In this paper, I will discuss the following issue: What connects this type of public deliberation to the wider context of (epistemic) justification of democracy? I will attempt to explain why Prijić Samaržija’s stance can be understood as a version of deliberative epistemic instrumentalism and to discuss the role played by the public deliberation within this framework.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Deliberative Epistemic Instrumentalism, or Something Near Enough /
Deliberativni epistemički instrumentalizam, ili nešto što je blizu tome",
number = "1",
volume = "31",
pages = "3-11",
doi = "https://doi.org/10.2298/FID2001003M"
}
,& Mladenović, I. (2020). Deliberative Epistemic Instrumentalism, or Something Near Enough /
Deliberativni epistemički instrumentalizam, ili nešto što je blizu tome.
Filozofija i društvo/Philosophy and SocietyBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 31(1), 3-11. 
https://doi.org/https://doi.org/10.2298/FID2001003M
Mladenović I. Deliberative Epistemic Instrumentalism, or Something Near Enough /
Deliberativni epistemički instrumentalizam, ili nešto što je blizu tome. Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2020;31(1):3-11

Angažman kao diskurzivna praksa i sistemski događaj

Lošonc, Mark

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Lošonc, Mark
PY  - 2020
UR  - http://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/11/35
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2106
AB  - Ovaj rad je svojevrsna konfrontacija sa široko prihvaćenom tezom prema kojoj je angažman intencionalno ili mentalno stanje koje je nužno već pre delanja. S jedne strane, oslanjamo se na koncept ontološkog zalaganja. Pokušavamo da ga upotrebimo u društvenom kontekstu, naglašavajući da ono ima implikacije u društvenoj prostornosti. S druge strane, analiziramo i različite pojmove angažmana u teorijama sistema, sa posebnim osvrtom na Parsonsa i Lumana. Na kraju, pokušavamo da pomirimo ove dve koncepcije, ističući da obe predstavljaju dobre argumente protiv „intencionalističke teze
AB  - The paper confronts the widely accepted view according to which engagement is an intentional or mental state that predcedes action. On the one hand, we rely upon the concept of ontological commitment. We try to make use of it in a social context, by emphasizing that engagement involves a social space of implication. On the other hand, we analyze the different concepts of engagement within systems-theoretical approaches, with special attention to Parsons and Luhmann. Finally, we try to recon-cile the two conceptual strategies by accentuating the fact that they can both serve as arguments against the “intentionalist thesis”.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Angažman kao diskurzivna praksa i sistemski događaj
T1  - Engagement – As a discursive practice and systemic event
IS  - 1
VL  - 1
SP  - 29
EP  - 43
DO  - https://doi.org/10.5281/zenodo.3823371
ER  - 
@article{
author = "Lošonc, Mark",
year = "2020",
url = "http://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/11/35, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2106",
abstract = "Ovaj rad je svojevrsna konfrontacija sa široko prihvaćenom tezom prema kojoj je angažman intencionalno ili mentalno stanje koje je nužno već pre delanja. S jedne strane, oslanjamo se na koncept ontološkog zalaganja. Pokušavamo da ga upotrebimo u društvenom kontekstu, naglašavajući da ono ima implikacije u društvenoj prostornosti. S druge strane, analiziramo i različite pojmove angažmana u teorijama sistema, sa posebnim osvrtom na Parsonsa i Lumana. Na kraju, pokušavamo da pomirimo ove dve koncepcije, ističući da obe predstavljaju dobre argumente protiv „intencionalističke teze, The paper confronts the widely accepted view according to which engagement is an intentional or mental state that predcedes action. On the one hand, we rely upon the concept of ontological commitment. We try to make use of it in a social context, by emphasizing that engagement involves a social space of implication. On the other hand, we analyze the different concepts of engagement within systems-theoretical approaches, with special attention to Parsons and Luhmann. Finally, we try to recon-cile the two conceptual strategies by accentuating the fact that they can both serve as arguments against the “intentionalist thesis”.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Angažman kao diskurzivna praksa i sistemski događaj, Engagement – As a discursive practice and systemic event",
number = "1",
volume = "1",
pages = "29-43",
doi = "https://doi.org/10.5281/zenodo.3823371"
}
,& Lošonc, M. (2020). Angažman kao diskurzivna praksa i sistemski događaj.
Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društvaBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1(1), 29-43. 
https://doi.org/https://doi.org/10.5281/zenodo.3823371
Lošonc M. Angažman kao diskurzivna praksa i sistemski događaj. Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2020;1(1):29-43

Angažovanje i trpljenje

Krstić, Predrag

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2020
UR  - http://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/12/36
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2107
AB  - Prvi deo rada posvećen je jezičkoj i logičkoj analizi termina, odnosno pojma angažmana i u njemu se zaključuje da, nasuprot svom uobičajenom značenju, on podrazumeva neku vrstu trpnosti, on štaviše ima karakter trpljenja. Drugi deo rada se oslanja na taj zaključak i bavi se mogućnošću da nešto tako ne samo pasivno nego i privatno, budući da bi se smisleno moglo govoriti o angažovanju kao mentalnom stanju, bude predmet ili čak nalog društvenih nauka. Zaključni deo rada sugeriše uputnost semantičkog podvajanja „biti angažovan/a/o“ i „angažovati se“ i ukazuje na opštije nevolje koje proizlaze iz različitih razumevanja tog „sebstva“. Na kraju se izlaže mogućnost nijansiranijeg razumevanja angažovanja ukoliko se osmotri iz aspekta, njemu na prvi pogled suprotstavljenog pojma, pojma trpljenja.
AB  - The first part of the paper is devoted to the linguistic and logical analysis of the term, that is, the notion of engagement. It is argued that, contrary to its accustomed mean-ing, engagement implies a kind of sufferance;  moreover, that it has the character of suffering. The second part of the paper draws on this conclusion and deals with the possibility that something not only passive but private can be the subject – or even the task – of the social sciences, since it might make sense to speak of engagement as a mental state. The concluding part of the paper suggests that it is instructive to make a semantic distinction between “being engaged” and “engaging yourself”, and points to the more general troubles arising from the different understandings of that “self”. Finally, the possibility of a more nuanced understanding of engagement is ex-posed, if it is viewed from the aspect of the notion that was seemingly opposed to it, the notion of suffering.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Angažovanje i trpljenje
T1  - Engagement and suffering
IS  - 1
VL  - 1
SP  - 43
EP  - 60
DO  - https://doi.org/10.5281/zenodo.3826447
ER  - 
@article{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2020",
url = "http://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/12/36, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2107",
abstract = "Prvi deo rada posvećen je jezičkoj i logičkoj analizi termina, odnosno pojma angažmana i u njemu se zaključuje da, nasuprot svom uobičajenom značenju, on podrazumeva neku vrstu trpnosti, on štaviše ima karakter trpljenja. Drugi deo rada se oslanja na taj zaključak i bavi se mogućnošću da nešto tako ne samo pasivno nego i privatno, budući da bi se smisleno moglo govoriti o angažovanju kao mentalnom stanju, bude predmet ili čak nalog društvenih nauka. Zaključni deo rada sugeriše uputnost semantičkog podvajanja „biti angažovan/a/o“ i „angažovati se“ i ukazuje na opštije nevolje koje proizlaze iz različitih razumevanja tog „sebstva“. Na kraju se izlaže mogućnost nijansiranijeg razumevanja angažovanja ukoliko se osmotri iz aspekta, njemu na prvi pogled suprotstavljenog pojma, pojma trpljenja., The first part of the paper is devoted to the linguistic and logical analysis of the term, that is, the notion of engagement. It is argued that, contrary to its accustomed mean-ing, engagement implies a kind of sufferance;  moreover, that it has the character of suffering. The second part of the paper draws on this conclusion and deals with the possibility that something not only passive but private can be the subject – or even the task – of the social sciences, since it might make sense to speak of engagement as a mental state. The concluding part of the paper suggests that it is instructive to make a semantic distinction between “being engaged” and “engaging yourself”, and points to the more general troubles arising from the different understandings of that “self”. Finally, the possibility of a more nuanced understanding of engagement is ex-posed, if it is viewed from the aspect of the notion that was seemingly opposed to it, the notion of suffering.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Angažovanje i trpljenje, Engagement and suffering",
number = "1",
volume = "1",
pages = "43-60",
doi = "https://doi.org/10.5281/zenodo.3826447"
}
,& Krstić, P. (2020). Angažovanje i trpljenje.
Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društvaBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1(1), 43-60. 
https://doi.org/https://doi.org/10.5281/zenodo.3826447
Krstić P. Angažovanje i trpljenje. Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2020;1(1):43-60

Etika reprezentacije grozote: istina između viđenja i mišljenja

Velinov, Marija

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Velinov, Marija
PY  - 2020
UR  - http://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/14/38
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2109
AB  - Rad se bavi pojedinim etičkim aspektima fotografija grozota, pri čemu se prevashodno koriste interepretacije razmatranja koja su o fotografiji iznele Džudit Batler  i Suzan Sontag. U okvirima specifičnog odnosa pojma grozote i fotografije, pri čemu se drugi pokazuje gotovo kao uslov prvog, autor ukazuje na dve osnovne grupe etičkih pitanja takve vrste fotografija. Sa jedne strane, postoje pitanja produkcije to jest odabira načina na koji će događaj biti zabeležen ili prikazan, a koja se odnose na različite unapred zadate okvire ili mogućnosti reprezentacije. Sa druge strane, imamo pitanja recepcije ili etičke reakcije, razumevanja ili podrazumevanja da bi događaj trebalo da bude prenet na način koji omogućava reakciju i promišljanje koje bi moglo da dovede do promene. Pokazuje se da je složeni odnos produkcije i recepcije u osnovi obeležen odnosima interpretacije stvarnosti, istine, moći i upravljanja drugima, pri čemu fotografija grozote ostaje samo prazno mesto koje služi za emotivnu identitifikaciju. Mogućnost otklona od uobičajenog odnosa navedenih pojmova, koji može biti shvaćen kao upisivanje recepcije u produkciju, pojavljuje se u svojevrsnoj inverziji koja u recepciji vidi ili iščitava produkciju. Ključni aspekt ovog procesa predstavlja mišljenje, za koje se ustanovljuje da je zanemareno unutar kulture sećanja.
AB  - The paper deals with certain ethical aspects of atrocity photographs. It predominantly interprets considerations made by Judith Butler and Susan Sontag. Within the specific tie between the notion of horror and photography – the latter proving to be somewhat a condition of the former – the author points to two basic groups of ethical issues of this type of photography. On the one hand, there are production issues, that is, choos-ing how the event will be recorded or shown, which relate to different pre-defined frames of representation. On the other hand, we have questions of reception or eth-ical reaction, understanding that the event should be conveyed in a way that allows for reaction and reflection that could lead to change. It is shown that the complex re-lation between production and reception is fundamentally marked by the relations of interpretation of reality, truth, power and government of others, whereby the photo-graph of atrocity remains only a blank space for emotional identification. The possi-bility of deviating from the usual relation of these terms, understood as bringing the reception into production, is indicated in a kind of inversion that sees or reads the production in the reception. A key aspect of this process is thought, which is found to be neglected within the memory culture.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Etika reprezentacije grozote:  istina između viđenja i mišljenja
T1  - Ethics of Atrocity Representation: the Truth Between Seeing and Thinking
IS  - 1
VL  - 1
SP  - 75
EP  - 88
DO  - https://doi.org/10.5281/zenodo.3826539
ER  - 
@article{
author = "Velinov, Marija",
year = "2020",
url = "http://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/14/38, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2109",
abstract = "Rad se bavi pojedinim etičkim aspektima fotografija grozota, pri čemu se prevashodno koriste interepretacije razmatranja koja su o fotografiji iznele Džudit Batler  i Suzan Sontag. U okvirima specifičnog odnosa pojma grozote i fotografije, pri čemu se drugi pokazuje gotovo kao uslov prvog, autor ukazuje na dve osnovne grupe etičkih pitanja takve vrste fotografija. Sa jedne strane, postoje pitanja produkcije to jest odabira načina na koji će događaj biti zabeležen ili prikazan, a koja se odnose na različite unapred zadate okvire ili mogućnosti reprezentacije. Sa druge strane, imamo pitanja recepcije ili etičke reakcije, razumevanja ili podrazumevanja da bi događaj trebalo da bude prenet na način koji omogućava reakciju i promišljanje koje bi moglo da dovede do promene. Pokazuje se da je složeni odnos produkcije i recepcije u osnovi obeležen odnosima interpretacije stvarnosti, istine, moći i upravljanja drugima, pri čemu fotografija grozote ostaje samo prazno mesto koje služi za emotivnu identitifikaciju. Mogućnost otklona od uobičajenog odnosa navedenih pojmova, koji može biti shvaćen kao upisivanje recepcije u produkciju, pojavljuje se u svojevrsnoj inverziji koja u recepciji vidi ili iščitava produkciju. Ključni aspekt ovog procesa predstavlja mišljenje, za koje se ustanovljuje da je zanemareno unutar kulture sećanja., The paper deals with certain ethical aspects of atrocity photographs. It predominantly interprets considerations made by Judith Butler and Susan Sontag. Within the specific tie between the notion of horror and photography – the latter proving to be somewhat a condition of the former – the author points to two basic groups of ethical issues of this type of photography. On the one hand, there are production issues, that is, choos-ing how the event will be recorded or shown, which relate to different pre-defined frames of representation. On the other hand, we have questions of reception or eth-ical reaction, understanding that the event should be conveyed in a way that allows for reaction and reflection that could lead to change. It is shown that the complex re-lation between production and reception is fundamentally marked by the relations of interpretation of reality, truth, power and government of others, whereby the photo-graph of atrocity remains only a blank space for emotional identification. The possi-bility of deviating from the usual relation of these terms, understood as bringing the reception into production, is indicated in a kind of inversion that sees or reads the production in the reception. A key aspect of this process is thought, which is found to be neglected within the memory culture.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Etika reprezentacije grozote:  istina između viđenja i mišljenja, Ethics of Atrocity Representation: the Truth Between Seeing and Thinking",
number = "1",
volume = "1",
pages = "75-88",
doi = "https://doi.org/10.5281/zenodo.3826539"
}
,& Velinov, M. (2020). Etika reprezentacije grozote:  istina između viđenja i mišljenja.
Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društvaBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1(1), 75-88. 
https://doi.org/https://doi.org/10.5281/zenodo.3826539
Velinov M. Etika reprezentacije grozote:  istina između viđenja i mišljenja. Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2020;1(1):75-88

Dušan Ristić, Granice diskursa , Novi Sad: Mediterran publishing, 2018.

Urošević, Milan

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Urošević, Milan
PY  - 2020
UR  - http://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/20/95
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2118
AB  - Dušan Ristić, Granice diskursa , Novi Sad: Mediterran publishing, 2018.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Dušan Ristić, Granice diskursa , Novi Sad: Mediterran publishing, 2018.
IS  - 1
VL  - 1
SP  - 199
EP  - 200
ER  - 
@article{
author = "Urošević, Milan",
year = "2020",
url = "http://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/20/95, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2118",
abstract = "Dušan Ristić, Granice diskursa , Novi Sad: Mediterran publishing, 2018.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Dušan Ristić, Granice diskursa , Novi Sad: Mediterran publishing, 2018.",
number = "1",
volume = "1",
pages = "199-200"
}
,& Urošević, M. (2020). Dušan Ristić, Granice diskursa , Novi Sad: Mediterran publishing, 2018..
Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društvaBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1(1), 199-200. 
Urošević M. Dušan Ristić, Granice diskursa , Novi Sad: Mediterran publishing, 2018.. Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2020;1(1):199-200

Prostor, mesto i stvari. Hajdeger o neegezistencijalnoj prostornosti

Popović, Una

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Popović, Una
PY  - 2020
UR  - https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/31/122
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2137
AB  - Tema ovog rada je ispitivanje Hajdegerovog razumevanja prostora, u razmaku od njegove rane do pozne filozofije. Pitanje prostora razmo-trićemo na primeru stvari, odnosno bivstvujućih različitih od čoveka, kako u kontekstu fundamentalne ontologije, gde primat ima prostor-nost  tubivstvovanja,  tako  i  u  okvirima  pozne  misli,  gde  se  mišljenje  prostora oslobađa tog primata tubivstvovanja. U radu ćemo analizi-rati Hajdegerove stavove iz Bivstvovanja i vremena, kao i one iz pre-davanja Umetnost i prostor. Ključna nit-vodilja analize biće Hajdege-rova  kritika  tradiranih  koncepcija  prostora,  kao  i  naglašena  inverzija  odnosa mesta i prostora. Analizom navedenih tekstova pokazaćemo da je pitanje neegzistencijalne prostornosti bitno obeležilo Hajdege-rov  otklon  od  pozicija  fundamentalne  ontologije,  ali  i  da  je  njegova  obrada u tim okvirima naznačila osnovne crte dalje razrade razume-vanja bivstvovanja bivstvujućih drugačijih od čoveka. Zaključno, pita-nje neegzistencijalne prostornosti, smatramo, pokazuje se kao poli-gon  razumevanja  takozvanog  kategorijalnog  načina  bivstvovanja,  naročito u poznoj Hajdegerovoj misli.
AB  - The topic of this paper are Heidegger’s conceptions of space and place, with regard to spatiality of a thing, that is, of beings which are different from Dasein. My aim is to show that Heidegger’s understanding of these beings is more important for both his early and later philosophy than it is usually presented in interpretations. Since Heide-gger goes against traditional philosophy, and claims that traditional metaphysics was forged  according  to  the  model  of  non-existential  beings  (things),  his  own  project  is  largely  overshadowed  by  the  primacy  of  Dasein  and  the  question  of  being  as  such.  Accordingly,  the  issue  of  being  of  non-existential,  that  is,  categorial  beings  is  often  seen  only  in  view  of  these  other  two  prominent  problems.  In  this  paper  I  will  try  to  challenge  such  positions  by  analyzing  the  relationship  between  space  and  being  of  non-existential beings, that is, their non-existential spatiality. I will try to show that such non-existential spatiality is at the core of Heidegger’s reflections on existential spatiality of Dasein in Being and Time, and that most of his ideas about non-existen-tial spatiality survive his turn away from fundamental ontology towards his later phi-losophy. To prove this point, I will compare Heidegger’s positions on place and sculp-ture from his later work The Art and Space with his ideas about place and space from Being and Time. Although situated against different background ideas, both of these works  share  at  least  two  important  points  regarding  the  problem  of  space,  namely,  Heidegger’s critique of scientific and traditional philosophical conceptions of space, and the inversion of the relationship between space and place, in favour of place. Re-lying  on  these  two  points,  I  will  try  to  point  out  to  the  specific  changes  between  these two works regarding the issue of space. Finally, Heidegger’s later works, avoid-ing the early primacy of existential spatiality, clearly shows that the issue of space is directly related to the question of being of non-existential beings. Such perspective, in my view, allows for the reexamining of Heidegger’s philosophical strategy in both his later and early philosophy.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Prostor, mesto i stvari. Hajdeger o neegezistencijalnoj prostornosti
T1  - Space, Place and Things. Heidegger on non-existential Spatiality
IS  - 2
VL  - 1
SP  - 251
EP  - 271
DO  - 10.5281/zenodo.4304623
ER  - 
@article{
author = "Popović, Una",
year = "2020",
url = "https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/31/122, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2137",
abstract = "Tema ovog rada je ispitivanje Hajdegerovog razumevanja prostora, u razmaku od njegove rane do pozne filozofije. Pitanje prostora razmo-trićemo na primeru stvari, odnosno bivstvujućih različitih od čoveka, kako u kontekstu fundamentalne ontologije, gde primat ima prostor-nost  tubivstvovanja,  tako  i  u  okvirima  pozne  misli,  gde  se  mišljenje  prostora oslobađa tog primata tubivstvovanja. U radu ćemo analizi-rati Hajdegerove stavove iz Bivstvovanja i vremena, kao i one iz pre-davanja Umetnost i prostor. Ključna nit-vodilja analize biće Hajdege-rova  kritika  tradiranih  koncepcija  prostora,  kao  i  naglašena  inverzija  odnosa mesta i prostora. Analizom navedenih tekstova pokazaćemo da je pitanje neegzistencijalne prostornosti bitno obeležilo Hajdege-rov  otklon  od  pozicija  fundamentalne  ontologije,  ali  i  da  je  njegova  obrada u tim okvirima naznačila osnovne crte dalje razrade razume-vanja bivstvovanja bivstvujućih drugačijih od čoveka. Zaključno, pita-nje neegzistencijalne prostornosti, smatramo, pokazuje se kao poli-gon  razumevanja  takozvanog  kategorijalnog  načina  bivstvovanja,  naročito u poznoj Hajdegerovoj misli., The topic of this paper are Heidegger’s conceptions of space and place, with regard to spatiality of a thing, that is, of beings which are different from Dasein. My aim is to show that Heidegger’s understanding of these beings is more important for both his early and later philosophy than it is usually presented in interpretations. Since Heide-gger goes against traditional philosophy, and claims that traditional metaphysics was forged  according  to  the  model  of  non-existential  beings  (things),  his  own  project  is  largely  overshadowed  by  the  primacy  of  Dasein  and  the  question  of  being  as  such.  Accordingly,  the  issue  of  being  of  non-existential,  that  is,  categorial  beings  is  often  seen  only  in  view  of  these  other  two  prominent  problems.  In  this  paper  I  will  try  to  challenge  such  positions  by  analyzing  the  relationship  between  space  and  being  of  non-existential beings, that is, their non-existential spatiality. I will try to show that such non-existential spatiality is at the core of Heidegger’s reflections on existential spatiality of Dasein in Being and Time, and that most of his ideas about non-existen-tial spatiality survive his turn away from fundamental ontology towards his later phi-losophy. To prove this point, I will compare Heidegger’s positions on place and sculp-ture from his later work The Art and Space with his ideas about place and space from Being and Time. Although situated against different background ideas, both of these works  share  at  least  two  important  points  regarding  the  problem  of  space,  namely,  Heidegger’s critique of scientific and traditional philosophical conceptions of space, and the inversion of the relationship between space and place, in favour of place. Re-lying  on  these  two  points,  I  will  try  to  point  out  to  the  specific  changes  between  these two works regarding the issue of space. Finally, Heidegger’s later works, avoid-ing the early primacy of existential spatiality, clearly shows that the issue of space is directly related to the question of being of non-existential beings. Such perspective, in my view, allows for the reexamining of Heidegger’s philosophical strategy in both his later and early philosophy.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Prostor, mesto i stvari. Hajdeger o neegezistencijalnoj prostornosti, Space, Place and Things. Heidegger on non-existential Spatiality",
number = "2",
volume = "1",
pages = "251-271",
doi = "10.5281/zenodo.4304623"
}
,& Popović, U. (2020). Prostor, mesto i stvari. Hajdeger o neegezistencijalnoj prostornosti.
Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društvaBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1(2), 251-271. 
https://doi.org/10.5281/zenodo.4304623
Popović U. Prostor, mesto i stvari. Hajdeger o neegezistencijalnoj prostornosti. Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2020;1(2):251-271

Solidarnost i autonomija u kontekstu pandemije: dominantni rečnici kritike i skica alternative

Ivković, Marjan

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Ivković, Marjan
PY  - 2020
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2136
AB  - U radu se analiziraju dominantni rečnici kritike pandemijske politike u  Srbiji,  koji  se  posmatraju  kao  reprezentativni  za  ocenu  emancipa-tornog potencijala pandemije uopšte, u smislu njenog potencijala za delegitimizaciju neoliberalne demokratije. Rad razmatra dva rečnika koji poseduju izvesni kritički potencijal u ovom pogledu – tzv. proce-duralistički liberalno-demokratski i rečnik „života ispred ekonomije“ –  da  bi  zatim  ukazao  na  nemogućnost  ovih  rečnika  da  pandemijsku  politiku shvate kao formu društvene dominacije kojom se nastoji ot-kloniti pretnja po legitimnost poretka. Autor analizira prirodu domi-nacije koja se može iščitati iz glavnog narativa pandemijske politike – narativa o „nedisciplinovanim građanima“, i zaključuje da je posredi manifestacija „kompleksne dominacije“ (Lik Boltanski) koja posedu-je  strukturu  „normativnog  paradoksa“  (Aksel  Honet  i  Martin  Hart-man).  Naposletku,  rad  predstavlja  nacrt  alternativne  leve  kritike  pandemijske politike koja razvija preliminarni model „intersubjektiv-nog konstituisanja“ lične autonomije unutar demokratske javne sfere kao bazičnog preduslova za osećanje građanske solidarnosti.
AB  - The  paper  analyzes  dominant  vocabularies  of  the  critique  of  the  official  Covid-19  pandemic  policy  in  Serbia,  which  are  considered  representative  of  the  general  emancipatory potential of the pandemic, in the sense of its potential to delegitimize neoliberal  democracy.  The  paper  examines  two  such  vocabularies  which  possess  a  certain critical potential in this respect – the “proceduralist liberal-democratic” one and the vocabulary of “life before economy” – in order to point to the incapacity of these vocabularies to grasp the state pandemic policy as a form of social domination which  counters  the  threat  to  the  legitimacy  of  the  political  order  created  by  the  pandemic. The author analyzes the nature of social domination that can be read out of  the  main  narrative  of  the  pandemic  policy  –  the  narrative  of  “undisciplined  citizens” – and concludes that this is a type of “complex domination” (Luc Boltanski) which  possesses  the  structure  of  a  “normative  paradox”  (Axel  Honneth  and  Martin  Hartmann). Finally, the paper presents an outline of an alternative left critique of the pandemic  policy  which  formulates  a  preliminary  model  of  the  “intersubjective  constitution”  of  personal  autonomy  in  the  democratic  public  sphere  as  the  basic  precondition for the capcacity of citizens to express mutual solidarity.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Solidarnost i autonomija u kontekstu pandemije: dominantni rečnici kritike i skica alternative
T1  - Solidarity and Autonomy in the Context of the Pandemic: Dominant Vocabularies of Critique and an Outline of an Alternative
IS  - 2
VL  - 1
SP  - 229
EP  - 247
DO  - 10.5281/zenodo.4304608
ER  - 
@article{
author = "Ivković, Marjan",
year = "2020",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2136",
abstract = "U radu se analiziraju dominantni rečnici kritike pandemijske politike u  Srbiji,  koji  se  posmatraju  kao  reprezentativni  za  ocenu  emancipa-tornog potencijala pandemije uopšte, u smislu njenog potencijala za delegitimizaciju neoliberalne demokratije. Rad razmatra dva rečnika koji poseduju izvesni kritički potencijal u ovom pogledu – tzv. proce-duralistički liberalno-demokratski i rečnik „života ispred ekonomije“ –  da  bi  zatim  ukazao  na  nemogućnost  ovih  rečnika  da  pandemijsku  politiku shvate kao formu društvene dominacije kojom se nastoji ot-kloniti pretnja po legitimnost poretka. Autor analizira prirodu domi-nacije koja se može iščitati iz glavnog narativa pandemijske politike – narativa o „nedisciplinovanim građanima“, i zaključuje da je posredi manifestacija „kompleksne dominacije“ (Lik Boltanski) koja posedu-je  strukturu  „normativnog  paradoksa“  (Aksel  Honet  i  Martin  Hart-man).  Naposletku,  rad  predstavlja  nacrt  alternativne  leve  kritike  pandemijske politike koja razvija preliminarni model „intersubjektiv-nog konstituisanja“ lične autonomije unutar demokratske javne sfere kao bazičnog preduslova za osećanje građanske solidarnosti., The  paper  analyzes  dominant  vocabularies  of  the  critique  of  the  official  Covid-19  pandemic  policy  in  Serbia,  which  are  considered  representative  of  the  general  emancipatory potential of the pandemic, in the sense of its potential to delegitimize neoliberal  democracy.  The  paper  examines  two  such  vocabularies  which  possess  a  certain critical potential in this respect – the “proceduralist liberal-democratic” one and the vocabulary of “life before economy” – in order to point to the incapacity of these vocabularies to grasp the state pandemic policy as a form of social domination which  counters  the  threat  to  the  legitimacy  of  the  political  order  created  by  the  pandemic. The author analyzes the nature of social domination that can be read out of  the  main  narrative  of  the  pandemic  policy  –  the  narrative  of  “undisciplined  citizens” – and concludes that this is a type of “complex domination” (Luc Boltanski) which  possesses  the  structure  of  a  “normative  paradox”  (Axel  Honneth  and  Martin  Hartmann). Finally, the paper presents an outline of an alternative left critique of the pandemic  policy  which  formulates  a  preliminary  model  of  the  “intersubjective  constitution”  of  personal  autonomy  in  the  democratic  public  sphere  as  the  basic  precondition for the capcacity of citizens to express mutual solidarity.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Solidarnost i autonomija u kontekstu pandemije: dominantni rečnici kritike i skica alternative, Solidarity and Autonomy in the Context of the Pandemic: Dominant Vocabularies of Critique and an Outline of an Alternative",
number = "2",
volume = "1",
pages = "229-247",
doi = "10.5281/zenodo.4304608"
}
,& Ivković, M. (2020). Solidarnost i autonomija u kontekstu pandemije: dominantni rečnici kritike i skica alternative.
Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društvaBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1(2), 229-247. 
https://doi.org/10.5281/zenodo.4304608
Ivković M. Solidarnost i autonomija u kontekstu pandemije: dominantni rečnici kritike i skica alternative. Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2020;1(2):229-247

Pandemijski, pro-strašeni svijet. Pokušaj fenomenološke analize iskustva (i) stvarnosti u radikalno prelaznom stanju

Koprivica, Časlav D.

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Koprivica, Časlav D.
PY  - 2020
UR  - https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/29/114
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2135
AB  - U tekstu koji slijedi pokušavamo da razumijemo kosmološke, antro-pološke  i  etičke  aspekte  preinačene  stvarnosti,  iskustva  i  svijeta  usljed izbijanja Pandemije izazvane virusom „korona“. U istraživanju se bavimo promenjenim režimima organizacije egzistencijalnog i so-cijalnog prostora, koji stoji u znaku antropo-horofobije. Ključna odli-ka  trenutnog  svetskog  stanja  jeste  Veliki  strah,  koji  donosi  cezuru  u  odnosu na dosadašnji tok povijesti. Taj moment je srodan s istorijski već istraženim Velikim strahom u Zapadnoj Evropi na prelazu iz sred-njeg u novi vijek, zbog čega nam je to poslužilo kao referentna meto-dološka matrica za razumijevanje sadašnjeg, prelaznog svijeta. Pored toga, za njega su tipična još dva momenta: hipertrofija emocije („hi-perrealizam  straha“)  –  nasuprot  njoj  odgovarajućoj  stvarnosti,  što  dovodi do „dezintencionalizacije“ iskustva; društvena rekonstrukcija faktičkog  straha  i  njegova  upotreba  kao  socijalnog  veziva  i  utoliko  privremenog  „protivotrova“  spram  prijeteće  implozije  nekontrolisa-ne stihije straha, koja bi imala socijalno pogubne posljedice.
AB  - In the following text, we examine the cosmological, anthropological and ethical as-pects of the reality, experience and world which are transformed due to the pandem-ic outbreak of the Corona virus. In the research, we deal with the changed regimes of the organization of existential and social space, which stands in the sign of anthro-po-horophobia. A key feature of the current world situation is the Great Fear, which brings caesura in relation to the course of history so far. This moment is related to the historically already explored Great Fear in Western Europe at the transition from the Middle Ages to the New Age, which is why it served as a referential methodological matrix for understanding the current, transitional world. In addition, two other mo-ments  are  typical  for  him:  the  hypertrophy  of  emotion  (“hyperrealism  of  fear“)  –  as  opposed to the corresponding reality, which leads to the “dеsintentionalisation“ of the experience; social reconstruction of factual fear and its use as a social binder and thus a temporary “antidote“ to the threatening implosion of an uncontrolled, elemen-tal fear, which would have socially devastating consequences.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Pandemijski, pro-strašeni svijet. Pokušaj fenomenološke analize iskustva (i) stvarnosti u radikalno prelaznom stanju
T1  - A Pandemic, terrified World. An Attempt of a Phenomenological Analysis of the Experience of Reality in a Radically Transitional State
IS  - 2
VL  - 1
SP  - 203
EP  - 227
DO  - 10.5281/zenodo.4304558
ER  - 
@article{
author = "Koprivica, Časlav D.",
year = "2020",
url = "https://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/29/114, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2135",
abstract = "U tekstu koji slijedi pokušavamo da razumijemo kosmološke, antro-pološke  i  etičke  aspekte  preinačene  stvarnosti,  iskustva  i  svijeta  usljed izbijanja Pandemije izazvane virusom „korona“. U istraživanju se bavimo promenjenim režimima organizacije egzistencijalnog i so-cijalnog prostora, koji stoji u znaku antropo-horofobije. Ključna odli-ka  trenutnog  svetskog  stanja  jeste  Veliki  strah,  koji  donosi  cezuru  u  odnosu na dosadašnji tok povijesti. Taj moment je srodan s istorijski već istraženim Velikim strahom u Zapadnoj Evropi na prelazu iz sred-njeg u novi vijek, zbog čega nam je to poslužilo kao referentna meto-dološka matrica za razumijevanje sadašnjeg, prelaznog svijeta. Pored toga, za njega su tipična još dva momenta: hipertrofija emocije („hi-perrealizam  straha“)  –  nasuprot  njoj  odgovarajućoj  stvarnosti,  što  dovodi do „dezintencionalizacije“ iskustva; društvena rekonstrukcija faktičkog  straha  i  njegova  upotreba  kao  socijalnog  veziva  i  utoliko  privremenog  „protivotrova“  spram  prijeteće  implozije  nekontrolisa-ne stihije straha, koja bi imala socijalno pogubne posljedice., In the following text, we examine the cosmological, anthropological and ethical as-pects of the reality, experience and world which are transformed due to the pandem-ic outbreak of the Corona virus. In the research, we deal with the changed regimes of the organization of existential and social space, which stands in the sign of anthro-po-horophobia. A key feature of the current world situation is the Great Fear, which brings caesura in relation to the course of history so far. This moment is related to the historically already explored Great Fear in Western Europe at the transition from the Middle Ages to the New Age, which is why it served as a referential methodological matrix for understanding the current, transitional world. In addition, two other mo-ments  are  typical  for  him:  the  hypertrophy  of  emotion  (“hyperrealism  of  fear“)  –  as  opposed to the corresponding reality, which leads to the “dеsintentionalisation“ of the experience; social reconstruction of factual fear and its use as a social binder and thus a temporary “antidote“ to the threatening implosion of an uncontrolled, elemen-tal fear, which would have socially devastating consequences.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Pandemijski, pro-strašeni svijet. Pokušaj fenomenološke analize iskustva (i) stvarnosti u radikalno prelaznom stanju, A Pandemic, terrified World. An Attempt of a Phenomenological Analysis of the Experience of Reality in a Radically Transitional State",
number = "2",
volume = "1",
pages = "203-227",
doi = "10.5281/zenodo.4304558"
}
,& Koprivica, Č. D. (2020). Pandemijski, pro-strašeni svijet. Pokušaj fenomenološke analize iskustva (i) stvarnosti u radikalno prelaznom stanju.
Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društvaBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1(2), 203-227. 
https://doi.org/10.5281/zenodo.4304558
Koprivica ČD. Pandemijski, pro-strašeni svijet. Pokušaj fenomenološke analize iskustva (i) stvarnosti u radikalno prelaznom stanju. Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2020;1(2):203-227

Human Rights: Moral Claims and the Crisis of Hospitality

Zarić, Zona

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Zarić, Zona
PY  - 2020
UR  - https://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php/fid/article/view/927/742
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2134
AB  - This paper focuses on the current international refugee crisis and the ways in which it is leading to sharp symbolic and physical violence through the process of “othering.” Based on Hannah Arendt’s discussion of statelessness and the question of the right to have rights, and Giorgio Agamben’s discussion of Homo Sacer, as well as drawing on other key authors such as Judith Butler, we argue that conditions of extreme human vulnerability and dangers of totalitarianism are being radically worsened by the ethnicized and racialized denial of the other, that is, of human rights. Rather than advocating an abstract cosmopolitanism, however, without strong purchase in contemporary social life, the paper concludes by noting the need to place oneself in a position of discomfort, in order to confront the tension between particularistic attachments and universalist aspirations, between the multiplicity of laws and the ideal of a rational order common to all polities, between belief in the unity of humankind and the healthy antagonisms and tensions generated by human diversity.
AB  - Ovaj članak se fokusira na aktuelnu migrantsku međunarodnu krizu i na načine kako ona vodi simboličkom i fizičkom nasilju kroz proces konstruisanja ‘drugosti’. Oslanjajući se na argu-mentaciju Hane Arent o apatridima, i, pre svega, na pitanje o pravu na imanje prava, kao i na zaključke Đorđa Agambena iz diskusije o Homo Saceru, ali i inspirušući se drugim ključnim autorima poput Džudit Batler, u radu insistiramo na ideji da se opasnosti od totalitarizma povećavaju, a uslovi za ekstremnu ljudsku ranjivost radikalno pogoršavaju etnicističkim i ra-sijalističkim negacijama drugoga, odnosno samih ljudskih prava. Međutim, umesto da zago-varamo apstraktni kosmopolitizam, koji ne bi bio utemeljen u savremenim društvenim od-nosima, u članku branimo tezu o neophodnosti zauzimanja pozicije ‘neugodnosti’, kako bismo se suočili sa tenzijama između partikularističkih privrženosti i univerzalističkih težnji, između mnoštva zakona i ideala o zajedničkom racionalnom poretku svih politika, između verovanja u jedinstvo čovečanstva i antagonizmima koji se generišu u samoj ljudskoj različitosti.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Human Rights: Moral Claims and the Crisis of Hospitality
T1  - Ljudska prava: moralni zahtevi i kriza gostoprimstva
IS  - 4
VL  - 31
SP  - 649
EP  - 660
DO  - 10.2298/FID2004649Z
ER  - 
@article{
author = "Zarić, Zona",
year = "2020",
url = "https://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php/fid/article/view/927/742, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2134",
abstract = "This paper focuses on the current international refugee crisis and the ways in which it is leading to sharp symbolic and physical violence through the process of “othering.” Based on Hannah Arendt’s discussion of statelessness and the question of the right to have rights, and Giorgio Agamben’s discussion of Homo Sacer, as well as drawing on other key authors such as Judith Butler, we argue that conditions of extreme human vulnerability and dangers of totalitarianism are being radically worsened by the ethnicized and racialized denial of the other, that is, of human rights. Rather than advocating an abstract cosmopolitanism, however, without strong purchase in contemporary social life, the paper concludes by noting the need to place oneself in a position of discomfort, in order to confront the tension between particularistic attachments and universalist aspirations, between the multiplicity of laws and the ideal of a rational order common to all polities, between belief in the unity of humankind and the healthy antagonisms and tensions generated by human diversity., Ovaj članak se fokusira na aktuelnu migrantsku međunarodnu krizu i na načine kako ona vodi simboličkom i fizičkom nasilju kroz proces konstruisanja ‘drugosti’. Oslanjajući se na argu-mentaciju Hane Arent o apatridima, i, pre svega, na pitanje o pravu na imanje prava, kao i na zaključke Đorđa Agambena iz diskusije o Homo Saceru, ali i inspirušući se drugim ključnim autorima poput Džudit Batler, u radu insistiramo na ideji da se opasnosti od totalitarizma povećavaju, a uslovi za ekstremnu ljudsku ranjivost radikalno pogoršavaju etnicističkim i ra-sijalističkim negacijama drugoga, odnosno samih ljudskih prava. Međutim, umesto da zago-varamo apstraktni kosmopolitizam, koji ne bi bio utemeljen u savremenim društvenim od-nosima, u članku branimo tezu o neophodnosti zauzimanja pozicije ‘neugodnosti’, kako bismo se suočili sa tenzijama između partikularističkih privrženosti i univerzalističkih težnji, između mnoštva zakona i ideala o zajedničkom racionalnom poretku svih politika, između verovanja u jedinstvo čovečanstva i antagonizmima koji se generišu u samoj ljudskoj različitosti.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Human Rights: Moral Claims and the Crisis of Hospitality, Ljudska prava: moralni zahtevi i kriza gostoprimstva",
number = "4",
volume = "31",
pages = "649-660",
doi = "10.2298/FID2004649Z"
}
,& Zarić, Z. (2020). Human Rights: Moral Claims and the Crisis of Hospitality.
Filozofija i društvo/Philosophy and SocietyBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 31(4), 649-660. 
https://doi.org/10.2298/FID2004649Z
Zarić Z. Human Rights: Moral Claims and the Crisis of Hospitality. Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2020;31(4):649-660

Share of Death: Care Crosses Camp

Tsagdis, Georgios

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Tsagdis, Georgios
PY  - 2020
UR  - https://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php/fid/article/view/926/741
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2133
AB  - The essay thematises the question of care in conditions of total power –  not merely extra muros, in the everyday life of the Third Reich, but in its most radical articulation, the concentration camp. Drawing inspiration from Todorov’s work, the essay engages with Levinas, Agamben, Derrida and Nancy, to investigate Heidegger’s determination of Da-sein’s horizon through a solitary confrontation with death. Drawing extensively on primary testimonies, the essay shows that when the enclosure of the camp became the Da of existence, care assumed a radical significance as the link between the death of another and the death of oneself. In the face of an apparatus of total power and its attempt to individuate and isolate death, the sharing of death in the figure of care remained one’s most inalienable act of resistance and the last means to hold on to death as something that could be truly one’s own.
AB  - Esej tematizuje pitanje brige u uslovima totalne moći – ne samo extra muros, u svakodnev-nom životu Trećeg Rajha, već u njenoj najradikalnijoj artikulaciji, koncentracionom logoru. Crpeći inspiraciju iz Todorovljevog dela, esej se bavi Levinasom, Agambenom, Deridom i Nansijem, kako bi propitao Hajdegorovo određenje Da-sein-ovog horizonta kroz samotno suočavanje sa smrću. Opsežno se oslanjajući na primarna svedočanstva, esej pokazuje da je, kada je Da egzisistencije postalo ograda logora, briga poprimila radikalan značaj kao veza iz-među smrti drugog i smrti samog sebe. Suočeni s aparatom totalne moći i njegovim poku-šajem da individualizuje i izoluje smrt, deljenje smrti u liku brige ostalo je neotuđivi čin ot-pora i poslednje sredstvo za zadržavanje smrti kao nečega što bi uistinu moglo biti nečije vlastito.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Share of Death: Care Crosses Camp
T1  - Udeo smrti: briga prelazi logor
IS  - 4
VL  - 31
SP  - 629
EP  - 648
DO  - 10.2298/FID2004629T
ER  - 
@article{
author = "Tsagdis, Georgios",
year = "2020",
url = "https://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php/fid/article/view/926/741, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2133",
abstract = "The essay thematises the question of care in conditions of total power –  not merely extra muros, in the everyday life of the Third Reich, but in its most radical articulation, the concentration camp. Drawing inspiration from Todorov’s work, the essay engages with Levinas, Agamben, Derrida and Nancy, to investigate Heidegger’s determination of Da-sein’s horizon through a solitary confrontation with death. Drawing extensively on primary testimonies, the essay shows that when the enclosure of the camp became the Da of existence, care assumed a radical significance as the link between the death of another and the death of oneself. In the face of an apparatus of total power and its attempt to individuate and isolate death, the sharing of death in the figure of care remained one’s most inalienable act of resistance and the last means to hold on to death as something that could be truly one’s own., Esej tematizuje pitanje brige u uslovima totalne moći – ne samo extra muros, u svakodnev-nom životu Trećeg Rajha, već u njenoj najradikalnijoj artikulaciji, koncentracionom logoru. Crpeći inspiraciju iz Todorovljevog dela, esej se bavi Levinasom, Agambenom, Deridom i Nansijem, kako bi propitao Hajdegorovo određenje Da-sein-ovog horizonta kroz samotno suočavanje sa smrću. Opsežno se oslanjajući na primarna svedočanstva, esej pokazuje da je, kada je Da egzisistencije postalo ograda logora, briga poprimila radikalan značaj kao veza iz-među smrti drugog i smrti samog sebe. Suočeni s aparatom totalne moći i njegovim poku-šajem da individualizuje i izoluje smrt, deljenje smrti u liku brige ostalo je neotuđivi čin ot-pora i poslednje sredstvo za zadržavanje smrti kao nečega što bi uistinu moglo biti nečije vlastito.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Share of Death: Care Crosses Camp, Udeo smrti: briga prelazi logor",
number = "4",
volume = "31",
pages = "629-648",
doi = "10.2298/FID2004629T"
}
,& Tsagdis, G. (2020). Share of Death: Care Crosses Camp.
Filozofija i društvo/Philosophy and SocietyBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 31(4), 629-648. 
https://doi.org/10.2298/FID2004629T
Tsagdis G. Share of Death: Care Crosses Camp. Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2020;31(4):629-648