Sort By
Publication Year
Deposit Date
Title
Type
Access
Publication Year
2020 (5)
Type
Version

451-03-68/2020-14/ 200025

Link to this page

451-03-68/2020-14/ 200025

Authors

Publications

Dušan Ristić, Granice diskursa , Novi Sad: Mediterran publishing, 2018.

Urošević, Milan

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

@article{
author = "Urošević, Milan",
year = "2020",
url = "http://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/20/95, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2118",
abstract = "Dušan Ristić, Granice diskursa , Novi Sad: Mediterran publishing, 2018.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Dušan Ristić, Granice diskursa , Novi Sad: Mediterran publishing, 2018.",
number = "1",
volume = "1",
pages = "199-200"
}

Etika reprezentacije grozote: istina između viđenja i mišljenja

Velinov, Marija

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Velinov, Marija
PY  - 2020
UR  - http://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/14/38
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2109
AB  - Rad se bavi pojedinim etičkim aspektima fotografija grozota, pri čemu se prevashodno koriste interepretacije razmatranja koja su o fotografiji iznele Džudit Batler  i Suzan Sontag. U okvirima specifičnog odnosa pojma grozote i fotografije, pri čemu se drugi pokazuje gotovo kao uslov prvog, autor ukazuje na dve osnovne grupe etičkih pitanja takve vrste fotografija. Sa jedne strane, postoje pitanja produkcije to jest odabira načina na koji će događaj biti zabeležen ili prikazan, a koja se odnose na različite unapred zadate okvire ili mogućnosti reprezentacije. Sa druge strane, imamo pitanja recepcije ili etičke reakcije, razumevanja ili podrazumevanja da bi događaj trebalo da bude prenet na način koji omogućava reakciju i promišljanje koje bi moglo da dovede do promene. Pokazuje se da je složeni odnos produkcije i recepcije u osnovi obeležen odnosima interpretacije stvarnosti, istine, moći i upravljanja drugima, pri čemu fotografija grozote ostaje samo prazno mesto koje služi za emotivnu identitifikaciju. Mogućnost otklona od uobičajenog odnosa navedenih pojmova, koji može biti shvaćen kao upisivanje recepcije u produkciju, pojavljuje se u svojevrsnoj inverziji koja u recepciji vidi ili iščitava produkciju. Ključni aspekt ovog procesa predstavlja mišljenje, za koje se ustanovljuje da je zanemareno unutar kulture sećanja.
AB  - The paper deals with certain ethical aspects of atrocity photographs. It predominantly interprets considerations made by Judith Butler and Susan Sontag. Within the specific tie between the notion of horror and photography – the latter proving to be somewhat a condition of the former – the author points to two basic groups of ethical issues of this type of photography. On the one hand, there are production issues, that is, choos-ing how the event will be recorded or shown, which relate to different pre-defined frames of representation. On the other hand, we have questions of reception or eth-ical reaction, understanding that the event should be conveyed in a way that allows for reaction and reflection that could lead to change. It is shown that the complex re-lation between production and reception is fundamentally marked by the relations of interpretation of reality, truth, power and government of others, whereby the photo-graph of atrocity remains only a blank space for emotional identification. The possi-bility of deviating from the usual relation of these terms, understood as bringing the reception into production, is indicated in a kind of inversion that sees or reads the production in the reception. A key aspect of this process is thought, which is found to be neglected within the memory culture.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Etika reprezentacije grozote:  istina između viđenja i mišljenja
T1  - Ethics of Atrocity Representation: the Truth Between Seeing and Thinking
IS  - 1
VL  - 1
SP  - 75
EP  - 88
DO  - https://doi.org/10.5281/zenodo.3826539
ER  - 
@article{
author = "Velinov, Marija",
year = "2020",
url = "http://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/14/38, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2109",
abstract = "Rad se bavi pojedinim etičkim aspektima fotografija grozota, pri čemu se prevashodno koriste interepretacije razmatranja koja su o fotografiji iznele Džudit Batler  i Suzan Sontag. U okvirima specifičnog odnosa pojma grozote i fotografije, pri čemu se drugi pokazuje gotovo kao uslov prvog, autor ukazuje na dve osnovne grupe etičkih pitanja takve vrste fotografija. Sa jedne strane, postoje pitanja produkcije to jest odabira načina na koji će događaj biti zabeležen ili prikazan, a koja se odnose na različite unapred zadate okvire ili mogućnosti reprezentacije. Sa druge strane, imamo pitanja recepcije ili etičke reakcije, razumevanja ili podrazumevanja da bi događaj trebalo da bude prenet na način koji omogućava reakciju i promišljanje koje bi moglo da dovede do promene. Pokazuje se da je složeni odnos produkcije i recepcije u osnovi obeležen odnosima interpretacije stvarnosti, istine, moći i upravljanja drugima, pri čemu fotografija grozote ostaje samo prazno mesto koje služi za emotivnu identitifikaciju. Mogućnost otklona od uobičajenog odnosa navedenih pojmova, koji može biti shvaćen kao upisivanje recepcije u produkciju, pojavljuje se u svojevrsnoj inverziji koja u recepciji vidi ili iščitava produkciju. Ključni aspekt ovog procesa predstavlja mišljenje, za koje se ustanovljuje da je zanemareno unutar kulture sećanja., The paper deals with certain ethical aspects of atrocity photographs. It predominantly interprets considerations made by Judith Butler and Susan Sontag. Within the specific tie between the notion of horror and photography – the latter proving to be somewhat a condition of the former – the author points to two basic groups of ethical issues of this type of photography. On the one hand, there are production issues, that is, choos-ing how the event will be recorded or shown, which relate to different pre-defined frames of representation. On the other hand, we have questions of reception or eth-ical reaction, understanding that the event should be conveyed in a way that allows for reaction and reflection that could lead to change. It is shown that the complex re-lation between production and reception is fundamentally marked by the relations of interpretation of reality, truth, power and government of others, whereby the photo-graph of atrocity remains only a blank space for emotional identification. The possi-bility of deviating from the usual relation of these terms, understood as bringing the reception into production, is indicated in a kind of inversion that sees or reads the production in the reception. A key aspect of this process is thought, which is found to be neglected within the memory culture.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Etika reprezentacije grozote:  istina između viđenja i mišljenja, Ethics of Atrocity Representation: the Truth Between Seeing and Thinking",
number = "1",
volume = "1",
pages = "75-88",
doi = "https://doi.org/10.5281/zenodo.3826539"
}

Angažovanje i trpljenje

Krstić, Predrag

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2020
UR  - http://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/12/36
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2107
AB  - Prvi deo rada posvećen je jezičkoj i logičkoj analizi termina, odnosno pojma angažmana i u njemu se zaključuje da, nasuprot svom uobičajenom značenju, on podrazumeva neku vrstu trpnosti, on štaviše ima karakter trpljenja. Drugi deo rada se oslanja na taj zaključak i bavi se mogućnošću da nešto tako ne samo pasivno nego i privatno, budući da bi se smisleno moglo govoriti o angažovanju kao mentalnom stanju, bude predmet ili čak nalog društvenih nauka. Zaključni deo rada sugeriše uputnost semantičkog podvajanja „biti angažovan/a/o“ i „angažovati se“ i ukazuje na opštije nevolje koje proizlaze iz različitih razumevanja tog „sebstva“. Na kraju se izlaže mogućnost nijansiranijeg razumevanja angažovanja ukoliko se osmotri iz aspekta, njemu na prvi pogled suprotstavljenog pojma, pojma trpljenja.
AB  - The first part of the paper is devoted to the linguistic and logical analysis of the term, that is, the notion of engagement. It is argued that, contrary to its accustomed mean-ing, engagement implies a kind of sufferance;  moreover, that it has the character of suffering. The second part of the paper draws on this conclusion and deals with the possibility that something not only passive but private can be the subject – or even the task – of the social sciences, since it might make sense to speak of engagement as a mental state. The concluding part of the paper suggests that it is instructive to make a semantic distinction between “being engaged” and “engaging yourself”, and points to the more general troubles arising from the different understandings of that “self”. Finally, the possibility of a more nuanced understanding of engagement is ex-posed, if it is viewed from the aspect of the notion that was seemingly opposed to it, the notion of suffering.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Angažovanje i trpljenje
T1  - Engagement and suffering
IS  - 1
VL  - 1
SP  - 43
EP  - 60
DO  - https://doi.org/10.5281/zenodo.3826447
ER  - 
@article{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2020",
url = "http://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/12/36, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2107",
abstract = "Prvi deo rada posvećen je jezičkoj i logičkoj analizi termina, odnosno pojma angažmana i u njemu se zaključuje da, nasuprot svom uobičajenom značenju, on podrazumeva neku vrstu trpnosti, on štaviše ima karakter trpljenja. Drugi deo rada se oslanja na taj zaključak i bavi se mogućnošću da nešto tako ne samo pasivno nego i privatno, budući da bi se smisleno moglo govoriti o angažovanju kao mentalnom stanju, bude predmet ili čak nalog društvenih nauka. Zaključni deo rada sugeriše uputnost semantičkog podvajanja „biti angažovan/a/o“ i „angažovati se“ i ukazuje na opštije nevolje koje proizlaze iz različitih razumevanja tog „sebstva“. Na kraju se izlaže mogućnost nijansiranijeg razumevanja angažovanja ukoliko se osmotri iz aspekta, njemu na prvi pogled suprotstavljenog pojma, pojma trpljenja., The first part of the paper is devoted to the linguistic and logical analysis of the term, that is, the notion of engagement. It is argued that, contrary to its accustomed mean-ing, engagement implies a kind of sufferance;  moreover, that it has the character of suffering. The second part of the paper draws on this conclusion and deals with the possibility that something not only passive but private can be the subject – or even the task – of the social sciences, since it might make sense to speak of engagement as a mental state. The concluding part of the paper suggests that it is instructive to make a semantic distinction between “being engaged” and “engaging yourself”, and points to the more general troubles arising from the different understandings of that “self”. Finally, the possibility of a more nuanced understanding of engagement is ex-posed, if it is viewed from the aspect of the notion that was seemingly opposed to it, the notion of suffering.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Angažovanje i trpljenje, Engagement and suffering",
number = "1",
volume = "1",
pages = "43-60",
doi = "https://doi.org/10.5281/zenodo.3826447"
}

Angažman kao diskurzivna praksa i sistemski događaj

Lošonc, Mark

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Lošonc, Mark
PY  - 2020
UR  - http://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/11/35
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2106
AB  - Ovaj rad je svojevrsna konfrontacija sa široko prihvaćenom tezom prema kojoj je angažman intencionalno ili mentalno stanje koje je nužno već pre delanja. S jedne strane, oslanjamo se na koncept ontološkog zalaganja. Pokušavamo da ga upotrebimo u društvenom kontekstu, naglašavajući da ono ima implikacije u društvenoj prostornosti. S druge strane, analiziramo i različite pojmove angažmana u teorijama sistema, sa posebnim osvrtom na Parsonsa i Lumana. Na kraju, pokušavamo da pomirimo ove dve koncepcije, ističući da obe predstavljaju dobre argumente protiv „intencionalističke teze
AB  - The paper confronts the widely accepted view according to which engagement is an intentional or mental state that predcedes action. On the one hand, we rely upon the concept of ontological commitment. We try to make use of it in a social context, by emphasizing that engagement involves a social space of implication. On the other hand, we analyze the different concepts of engagement within systems-theoretical approaches, with special attention to Parsons and Luhmann. Finally, we try to recon-cile the two conceptual strategies by accentuating the fact that they can both serve as arguments against the “intentionalist thesis”.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Angažman kao diskurzivna praksa i sistemski događaj
T1  - Engagement – As a discursive practice and systemic event
IS  - 1
VL  - 1
SP  - 29
EP  - 43
DO  - https://doi.org/10.5281/zenodo.3823371
ER  - 
@article{
author = "Lošonc, Mark",
year = "2020",
url = "http://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/11/35, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2106",
abstract = "Ovaj rad je svojevrsna konfrontacija sa široko prihvaćenom tezom prema kojoj je angažman intencionalno ili mentalno stanje koje je nužno već pre delanja. S jedne strane, oslanjamo se na koncept ontološkog zalaganja. Pokušavamo da ga upotrebimo u društvenom kontekstu, naglašavajući da ono ima implikacije u društvenoj prostornosti. S druge strane, analiziramo i različite pojmove angažmana u teorijama sistema, sa posebnim osvrtom na Parsonsa i Lumana. Na kraju, pokušavamo da pomirimo ove dve koncepcije, ističući da obe predstavljaju dobre argumente protiv „intencionalističke teze, The paper confronts the widely accepted view according to which engagement is an intentional or mental state that predcedes action. On the one hand, we rely upon the concept of ontological commitment. We try to make use of it in a social context, by emphasizing that engagement involves a social space of implication. On the other hand, we analyze the different concepts of engagement within systems-theoretical approaches, with special attention to Parsons and Luhmann. Finally, we try to recon-cile the two conceptual strategies by accentuating the fact that they can both serve as arguments against the “intentionalist thesis”.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Angažman kao diskurzivna praksa i sistemski događaj, Engagement – As a discursive practice and systemic event",
number = "1",
volume = "1",
pages = "29-43",
doi = "https://doi.org/10.5281/zenodo.3823371"
}

Konstituisanje zajedničke perspektive: angažovani akti i logika poziva

Nikolić, Olga; Cvejić, Igor

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Nikolić, Olga
AU  - Cvejić, Igor
PY  - 2020
UR  - http://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/10/34
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2105
AB  - Namera nam je da u ovom tekstu ponudimo detaljnu analizu pojmova individualne i zajedničke perspektive, poziva i angažmana, kako bismo doprineli teorijskom osvetljavanju tih fenomena i raspravama o kolektivnoj intencionalnosti. U prvom delu rada ćemo uvesti i kroz kontrastiranje sa relevantnom literaturom preciznije razraditi fenomenološki pojam perspektive koji ćemo koristiti u ostatku rada. U drugom delu rada se fokusiramo na Helmovo shvatanje zajedničke evaluativne perspektive kao ključa za razumevanje kolektivne intencionalnosti. Pritom će se kao važan zadatak ispostaviti temeljnije razumevanje procesa konstituisanja zajedničke perspektive kroz interakcije između aktera i komunikaciju njihovih individualnih perspektiva, koje treba da dovedu do usaglašavanja zajedničke perspektive. Treći deo rada biće posvećen usko shvaćenim angažovanim aktima, aktima koji se vrše kao pozivi drugome na zajedničku perspektivu. Objasnićemo kako funkcioniše unutrašnja logika poziva, i preko toga pokazati da čak i kada ne postoje opštevažeće norme ili opšteprihvaćeni sadržaj zajedničke perspektive (kao kada je poziv upućen onima koji nisu deo zajedničke perspektive) zajednička perspektiva može da se konstituiše kroz distribuciju odgovornosti i poverenja. Na kraju ćemo na aktuelnom primeru angažmana za vreme korona-krize, pokazati kako se uz pomoć ovog teorijskog aparata mogu bolje razumeti drugačije forme globalnog zajedničkog delovanja, kao što su novi društveni pokreti.
AB  - The aim of this paper is to offer a detailed analysis of the concepts of individual and shared perspective, the call, and engagement, and thus contribute to the theoretical elumination of these phenomena and debates on collective intentionality. First, we introduce the phenomenological concept of perspective that we will use through the rest of the paper, refining it by making comparisons with the relevant literature. Sec-ond, we focus on Helm’s notion of joint evaluative perspective as the key to under-standing collective intentionality. A more thorough understanding of the process of constitution of the joint perspective through interactions between agents and the communication of their individual perspectives, leading to the harmonization of the joint perspective, will be pointed out as an important further task. The third part of the paper will be devoted to engaged acts (in the narrow sense of the term): acts per-formed as calls upon others to form a joint perspective. We will explain the inner logic of the call, and in this way show that even when there are no generally valid norms or a generally valid content of the joint perspective (e.g. when the call is directed at those who are not yet a part of the joint perspective), the joint perspective can be consti-tuted via a distribution of responsibility and trust. Finally, we will use the current ex-ample of the corona crisis in order to show how this theoretical apparatus can con-tribute to a better understanding of novel forms of global joint action, as exemplified by the new social movements.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Konstituisanje zajedničke perspektive: angažovani akti i logika poziva
T1  - Constituting joint perspective: engaged acts  and the logic of call
IS  - 1
VL  - 1
SP  - 7
EP  - 28
DO  - https://doi.org/10.5281/zenodo.3826509
ER  - 
@article{
author = "Nikolić, Olga and Cvejić, Igor",
year = "2020",
url = "http://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/10/34, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2105",
abstract = "Namera nam je da u ovom tekstu ponudimo detaljnu analizu pojmova individualne i zajedničke perspektive, poziva i angažmana, kako bismo doprineli teorijskom osvetljavanju tih fenomena i raspravama o kolektivnoj intencionalnosti. U prvom delu rada ćemo uvesti i kroz kontrastiranje sa relevantnom literaturom preciznije razraditi fenomenološki pojam perspektive koji ćemo koristiti u ostatku rada. U drugom delu rada se fokusiramo na Helmovo shvatanje zajedničke evaluativne perspektive kao ključa za razumevanje kolektivne intencionalnosti. Pritom će se kao važan zadatak ispostaviti temeljnije razumevanje procesa konstituisanja zajedničke perspektive kroz interakcije između aktera i komunikaciju njihovih individualnih perspektiva, koje treba da dovedu do usaglašavanja zajedničke perspektive. Treći deo rada biće posvećen usko shvaćenim angažovanim aktima, aktima koji se vrše kao pozivi drugome na zajedničku perspektivu. Objasnićemo kako funkcioniše unutrašnja logika poziva, i preko toga pokazati da čak i kada ne postoje opštevažeće norme ili opšteprihvaćeni sadržaj zajedničke perspektive (kao kada je poziv upućen onima koji nisu deo zajedničke perspektive) zajednička perspektiva može da se konstituiše kroz distribuciju odgovornosti i poverenja. Na kraju ćemo na aktuelnom primeru angažmana za vreme korona-krize, pokazati kako se uz pomoć ovog teorijskog aparata mogu bolje razumeti drugačije forme globalnog zajedničkog delovanja, kao što su novi društveni pokreti., The aim of this paper is to offer a detailed analysis of the concepts of individual and shared perspective, the call, and engagement, and thus contribute to the theoretical elumination of these phenomena and debates on collective intentionality. First, we introduce the phenomenological concept of perspective that we will use through the rest of the paper, refining it by making comparisons with the relevant literature. Sec-ond, we focus on Helm’s notion of joint evaluative perspective as the key to under-standing collective intentionality. A more thorough understanding of the process of constitution of the joint perspective through interactions between agents and the communication of their individual perspectives, leading to the harmonization of the joint perspective, will be pointed out as an important further task. The third part of the paper will be devoted to engaged acts (in the narrow sense of the term): acts per-formed as calls upon others to form a joint perspective. We will explain the inner logic of the call, and in this way show that even when there are no generally valid norms or a generally valid content of the joint perspective (e.g. when the call is directed at those who are not yet a part of the joint perspective), the joint perspective can be consti-tuted via a distribution of responsibility and trust. Finally, we will use the current ex-ample of the corona crisis in order to show how this theoretical apparatus can con-tribute to a better understanding of novel forms of global joint action, as exemplified by the new social movements.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Konstituisanje zajedničke perspektive: angažovani akti i logika poziva, Constituting joint perspective: engaged acts  and the logic of call",
number = "1",
volume = "1",
pages = "7-28",
doi = "https://doi.org/10.5281/zenodo.3826509"
}