Sort By
Publication Year
Deposit Date
Title
Type
Access
Publication Year
2020-06 (1)
2020 (2)
2019 (12)
2018 (24)
2017 (20)
2016 (18)
2015 (25)
2014 (12)
2013 (5)
2012 (10)
2011 (2)
2010 (1)
Version

Politics of Social Memory and National Identity: Regional and European Context

Link to this page

info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Basic Research (BR or ON)/179049/RS//

Politics of Social Memory and National Identity: Regional and European Context (en)
Политике друштвеног памћења и националног идентитета: регионални и европски контекст (sr)
Politike društvenog pamćenja i nacionalnog identiteta: regionalni i evropski kontekst (sr_RS)

Publications

Ograničenost politika priznanja u zahtevima za redistribucijom

Petrović, Luka

(Beograd : Fakultet političkih nauka, 2020-06)

TY  - JOUR
AU  - Petrović, Luka
PY  - 2020-06
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2156
AB  - U radu se ispituju dometi zahteva za redistribucijom koji dolaze iz politika
priznanja. Politike priznanja, odnosno politike razlike, u osnovi izvode redistributivne zahteve na osnovu priznanja specifičnog načina života određene društvene grupe. Radi se, pre svega, o zahtevima koji dolaze iz LGBT
zajednice, manjinskih etničkih zajednica i ženskih grupa, a u ranijim vremenima iz radničkog pokreta. Sa jedne strane, takva teorijska pozicija nudi
dobru osnovu za praktično-političku mobilizaciju članova date grupe i istorijski primeri organizovanja na osnovu zajedničkog identiteta argumenti su
u korist politika priznanja. Jačanjem specifičnog identiteta razvija se osećaj
solidarnosti unutar grupe, čime se stvaraju preduslovi za uspešno političko
delovanje. Sa druge strane, javlja se problem definisanja granica grupe i isključivanja zbog nepripadanja grupi, iako se osobe mogu nalaziti u jednako
lošem ekonomskom položaju, što je osnova kritike iz univerzalističkih pozicija. Osim problematizovanja ograničenosti zahteva za redistribucijom koji
dolaze iz politika priznanja, u radu se ispituju i mogućnosti saradnje identitetski definisanih grupa, kroz različite alternativne modele demokratije.
PB  - Beograd : Fakultet političkih nauka
T2  - Godišnjak FPN
T1  - Ograničenost politika priznanja u zahtevima za redistribucijom
T1  - Limitations of Redistribution Requirements That Come from Recognition Policie
IS  - 23
VL  - 14
SP  - 39
EP  - 57
ER  - 
@article{
author = "Petrović, Luka",
year = "2020-06",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2156",
abstract = "U radu se ispituju dometi zahteva za redistribucijom koji dolaze iz politika
priznanja. Politike priznanja, odnosno politike razlike, u osnovi izvode redistributivne zahteve na osnovu priznanja specifičnog načina života određene društvene grupe. Radi se, pre svega, o zahtevima koji dolaze iz LGBT
zajednice, manjinskih etničkih zajednica i ženskih grupa, a u ranijim vremenima iz radničkog pokreta. Sa jedne strane, takva teorijska pozicija nudi
dobru osnovu za praktično-političku mobilizaciju članova date grupe i istorijski primeri organizovanja na osnovu zajedničkog identiteta argumenti su
u korist politika priznanja. Jačanjem specifičnog identiteta razvija se osećaj
solidarnosti unutar grupe, čime se stvaraju preduslovi za uspešno političko
delovanje. Sa druge strane, javlja se problem definisanja granica grupe i isključivanja zbog nepripadanja grupi, iako se osobe mogu nalaziti u jednako
lošem ekonomskom položaju, što je osnova kritike iz univerzalističkih pozicija. Osim problematizovanja ograničenosti zahteva za redistribucijom koji
dolaze iz politika priznanja, u radu se ispituju i mogućnosti saradnje identitetski definisanih grupa, kroz različite alternativne modele demokratije.",
publisher = "Beograd : Fakultet političkih nauka",
journal = "Godišnjak FPN",
title = "Ograničenost politika priznanja u zahtevima za redistribucijom, Limitations of Redistribution Requirements That Come from Recognition Policie",
number = "23",
volume = "14",
pages = "39-57"
}
Petrović, L. (2020-06). Limitations of Redistribution Requirements That Come from Recognition Policie.
Godišnjak FPNBeograd : Fakultet političkih nauka., 14(23), 39-57.
Petrović L. Limitations of Redistribution Requirements That Come from Recognition Policie. Godišnjak FPN. 2020;14(23):39-57
Petrović Luka, "Limitations of Redistribution Requirements That Come from Recognition Policie" 14, no. 23 (2020-06):39-57

Život tela. Politička filozofija Džudit Batler

Zaharijević, Adriana

(Novi Sad: Akademska knjiga, 2020)

TY  - BOOK
AU  - Zaharijević, Adriana
PY  - 2020
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2161
AB  - Ono što politička filozofija Džudit Batler radi na najtemeljniji je način povezano s performativnošću. Jasno je, performativnost je ključan pojam njenog teorijskog poduhvata, reč koja prva dolazi na um kad se na njega pomisli. Međutim, ovde je reč o jednom vrlo specifičnom aspektu performativnosti, o izvođačkoj dimenziji samog teksta. Tekst izvodi: svaki njen tekst je svojevrstan performans u jeziku (i moglo bi se tvrditi da je upravo to ono što njene tekstove čini tako zavodljivim i rasplesanim, ili frustrirajućim i parališućim).  Moja osnovna teza – i to je ono što ovu knjigu izdvaja u odnosu na nebrojena tumačenja raznih aspekata njenog dela – jeste da politička filozofija Džudit Batler izvodi pobunu u ravni ontologije (PL, 33), izvodeći to kao zahtev koji nam se upućuje, koji nas izaziva. Tekst je taj koji nas nagoni da se zapitamo šta je stvarno, da li je to sve što jeste i da li se stvarno može misliti nekako drugačije – štaviše, može li se nešto učiniti da stvarno postane drugačije. Zapitanost o kojoj je ovde reč nije, međutim, svodiva na intelektualnu radoznalnost. Nešto se u tekstu, i u nama zajedno s njim, buni, a svaka pobuna uvek ima političku narav. Političko, dakle, iskrsava iz samog teksta, pojavljuje se i angažuje in medias res. Sam tekst ne nudi objašnjenja pobune, on nije njen opis, niti se ona ikada njime na neki izričiti način propisuje. Pa ipak, zahvaćeni tom tekstualnom pobunom u ravni stvarnog, postajemo zatečeni u činu koji nas otvara, koji nas inicira u promenu koja nam se zbiva sada i ovde. Knjiga nosi naslov Život telā zbog toga što se na nekom neizrecivom nivou pobuna doživljava kao neizbežna, kao nešto čemu se ne možemo odupreti jer je ulog previsok: ulog je sâm život. 
Oni koji bar donekle poznaju delo Džudit Batler jamačno će zastati kod reči „telo“. Nije li se zamašan deo kritike njenog dela organizovao oko pretpostavke da se telu nikada nije poklanjalo dovoljno pažnje? Nije li takoreći opšteprihvaćena teza da teorija performativnosti i njeno specifično uobličenje roda i pola staju na put onom što se uobičajeno određuje kao stvar tela? Zar se subjekt performativnosti ne javlja kao neumoljivo zapreten u diskurse, i nije li upravo on simbol gotovo potpunog odsustva materijalnosti, takav da postoji jedino kao lingvistička stvar, u govornom činu? Premda bi se moglo reći da uvođenjem prekarnosti Batler stavlja značajniji naglasak na tela čime kao da unekoliko koriguje svoje početke, moja će tvrdnja biti da je telo nesvodivi subjekt njene političke filozofije, te da je telo ono što u bitnom smislu spaja performativnost i prekarnost, odnosno ranu i kasnu fazu njenog rada. Život tela je ono što nas čini društvenim bićima, ono što uslovljava da jedina ljudska stvarnost bude društvena stvarnost. Kako „izmeniti“ stvarno tako da ne postoje životi koji će biti manje življivi i, samim tim, manje ljudski, pitanje je koje će, prvi put jasno formulisano u Okvirima rata (Frames of War [2009]), postati na specifičan način vezano za polje socijalne ontologije.
PB  - Novi Sad: Akademska knjiga
T1  - Život tela. Politička filozofija Džudit Batler
EP  - 461
ER  - 
@book{
author = "Zaharijević, Adriana",
year = "2020",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2161",
abstract = "Ono što politička filozofija Džudit Batler radi na najtemeljniji je način povezano s performativnošću. Jasno je, performativnost je ključan pojam njenog teorijskog poduhvata, reč koja prva dolazi na um kad se na njega pomisli. Međutim, ovde je reč o jednom vrlo specifičnom aspektu performativnosti, o izvođačkoj dimenziji samog teksta. Tekst izvodi: svaki njen tekst je svojevrstan performans u jeziku (i moglo bi se tvrditi da je upravo to ono što njene tekstove čini tako zavodljivim i rasplesanim, ili frustrirajućim i parališućim).  Moja osnovna teza – i to je ono što ovu knjigu izdvaja u odnosu na nebrojena tumačenja raznih aspekata njenog dela – jeste da politička filozofija Džudit Batler izvodi pobunu u ravni ontologije (PL, 33), izvodeći to kao zahtev koji nam se upućuje, koji nas izaziva. Tekst je taj koji nas nagoni da se zapitamo šta je stvarno, da li je to sve što jeste i da li se stvarno može misliti nekako drugačije – štaviše, može li se nešto učiniti da stvarno postane drugačije. Zapitanost o kojoj je ovde reč nije, međutim, svodiva na intelektualnu radoznalnost. Nešto se u tekstu, i u nama zajedno s njim, buni, a svaka pobuna uvek ima političku narav. Političko, dakle, iskrsava iz samog teksta, pojavljuje se i angažuje in medias res. Sam tekst ne nudi objašnjenja pobune, on nije njen opis, niti se ona ikada njime na neki izričiti način propisuje. Pa ipak, zahvaćeni tom tekstualnom pobunom u ravni stvarnog, postajemo zatečeni u činu koji nas otvara, koji nas inicira u promenu koja nam se zbiva sada i ovde. Knjiga nosi naslov Život telā zbog toga što se na nekom neizrecivom nivou pobuna doživljava kao neizbežna, kao nešto čemu se ne možemo odupreti jer je ulog previsok: ulog je sâm život. 
Oni koji bar donekle poznaju delo Džudit Batler jamačno će zastati kod reči „telo“. Nije li se zamašan deo kritike njenog dela organizovao oko pretpostavke da se telu nikada nije poklanjalo dovoljno pažnje? Nije li takoreći opšteprihvaćena teza da teorija performativnosti i njeno specifično uobličenje roda i pola staju na put onom što se uobičajeno određuje kao stvar tela? Zar se subjekt performativnosti ne javlja kao neumoljivo zapreten u diskurse, i nije li upravo on simbol gotovo potpunog odsustva materijalnosti, takav da postoji jedino kao lingvistička stvar, u govornom činu? Premda bi se moglo reći da uvođenjem prekarnosti Batler stavlja značajniji naglasak na tela čime kao da unekoliko koriguje svoje početke, moja će tvrdnja biti da je telo nesvodivi subjekt njene političke filozofije, te da je telo ono što u bitnom smislu spaja performativnost i prekarnost, odnosno ranu i kasnu fazu njenog rada. Život tela je ono što nas čini društvenim bićima, ono što uslovljava da jedina ljudska stvarnost bude društvena stvarnost. Kako „izmeniti“ stvarno tako da ne postoje životi koji će biti manje življivi i, samim tim, manje ljudski, pitanje je koje će, prvi put jasno formulisano u Okvirima rata (Frames of War [2009]), postati na specifičan način vezano za polje socijalne ontologije.",
publisher = "Novi Sad: Akademska knjiga",
title = "Život tela. Politička filozofija Džudit Batler",
pages = "461"
}
Zaharijević, A. (2020). Život tela. Politička filozofija Džudit Batler.
Novi Sad: Akademska knjiga..
Zaharijević A. Život tela. Politička filozofija Džudit Batler. 2020;:null-461
Zaharijević Adriana, "Život tela. Politička filozofija Džudit Batler" (2020)

Who Volunteers in Serbia? Motives and Value Orientations Of Serbian Volunteers

Radovanović, Bojana; Simeunović, Ivana

(Beograd : Sociološko naučno društvo Srbije, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Radovanović, Bojana
AU  - Simeunović, Ivana
PY  - 2020
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2159
AB  - In this paper, we focus on individual factors that influence on people to engage in formal volunteering, providing empirical evidence from Serbia. We discussed Batson’s four-motive theory of communal actions. The majority of Serbian volunteers reportedly dedicated their time in order to contribute to the community and to help people in need. Thus, they were driven by collectivism and altruism. The lack of time, lack of solicitation for volunteering and being unable to make long-term commitments were reported as the main barriers to volunteering. Serbian volunteers rarely obtain material and non-material benefits from volunteering, and they do not perceive volunteering as a valuable tool for job success. Then, we focused on Schwartz value theory and its potential to explain pro-social behaviour. Our findings based on descriptive statistics and the independent samples t test show that self-transcendence values are more important for Serbian volunteers than self-enhancement values, and that self-transcendence values are more emphasized among volunteers than among non-volunteers. However, we also found that on average volunteers score higher on self-enhancement value orientation than nonvolunteers. Our findings, based on multiple regression models, cannot confirm that, controlled for other factors, volunteers and non-volunteers have different value orientations. Finally, according to the logistic regression models, Serbian volunteers are more likely to be found among younger, better-educated population, with higher scores on the scale of self-transcendence value orientations.
AB  - U okviru ovog rada analizirali smo individualne faktore koji utiču na pojedince da se uključe u formalno volontiranje, kroz empirijsku analizu podataka iz Srbije. U radu smo razmotrili Bejtsonovu (Batson) teoriju četiri motiva koji pokreću delovanje usmereno ka opštem dobru. Najveći broj volontera u Srbiji, prema njihovim odgovorima, pokreće želja da doprinesu zajednici i želja da pomognu onima kojima je pomoć potrebna, te možemo reći da ih pokreću kolektivizam i altruizam. Nedostatak vremena, odsustvo poziva da se priključe volonterskim akcijama i nemogućnost da se dugoročno obavežu, najčešće su barijere volontiranju u Srbiji. Volonteri retko ostvaruju materijalne i nematerijalne koristi od volontiranja, a volontiranje ne doživljavaju kao sredstvo za ostvarenje uspeha u poslu. Zatim smo se fokusirali na Švarcovu (Schwartz) teoriju vrednosti i njen potencijal da objasni prosocijalno ponašanje. Na osnovu deskriptivne statističke analize i t testa možemo da zaključimo da su vrednosti samotranscedencije važnije za volontere od vrednosti samo-poboljšanja, kao i da su vrednosti samo-transcedencije više naglašene među volonterima nego među onima koji ne volontiraju. Međutim, i vrednosti samo-poboljšanja su takođe izraženije među volonterima nego među građanima koji se ne uključuju u volonterske akcije. Rezultati naše analize zasnovani na višestrukoj regresiji, ne mogu potvrditi da volonteri i oni koji ne volontiraju imaju drugačije vrednosne orijentacije, u smislu samo-transcedencije i samo-poboljšanja. Na kraju, na osnovu logističke regresije, možemo da zaključimo da se volonteri češće nalaze među mlađom populacijom, obrazovanijom populacijom i onom sa izraženijom vrednosnom orijentacijom samo-transcedencije.
PB  - Beograd : Sociološko naučno društvo Srbije
T2  - Sociologija / Sociology
T1  - Who Volunteers in Serbia? Motives and Value Orientations Of Serbian Volunteers
T1  - Ko volontira u Srbiji? Motivacija i vrednosne orijentacije volontera u Srbiji
IS  - 2
VL  - 62
SP  - 269
EP  - 292
DO  - https://doi.org/10.2298/SOC2002269R
ER  - 
@article{
author = "Radovanović, Bojana and Simeunović, Ivana",
year = "2020",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2159",
abstract = "In this paper, we focus on individual factors that influence on people to engage in formal volunteering, providing empirical evidence from Serbia. We discussed Batson’s four-motive theory of communal actions. The majority of Serbian volunteers reportedly dedicated their time in order to contribute to the community and to help people in need. Thus, they were driven by collectivism and altruism. The lack of time, lack of solicitation for volunteering and being unable to make long-term commitments were reported as the main barriers to volunteering. Serbian volunteers rarely obtain material and non-material benefits from volunteering, and they do not perceive volunteering as a valuable tool for job success. Then, we focused on Schwartz value theory and its potential to explain pro-social behaviour. Our findings based on descriptive statistics and the independent samples t test show that self-transcendence values are more important for Serbian volunteers than self-enhancement values, and that self-transcendence values are more emphasized among volunteers than among non-volunteers. However, we also found that on average volunteers score higher on self-enhancement value orientation than nonvolunteers. Our findings, based on multiple regression models, cannot confirm that, controlled for other factors, volunteers and non-volunteers have different value orientations. Finally, according to the logistic regression models, Serbian volunteers are more likely to be found among younger, better-educated population, with higher scores on the scale of self-transcendence value orientations., U okviru ovog rada analizirali smo individualne faktore koji utiču na pojedince da se uključe u formalno volontiranje, kroz empirijsku analizu podataka iz Srbije. U radu smo razmotrili Bejtsonovu (Batson) teoriju četiri motiva koji pokreću delovanje usmereno ka opštem dobru. Najveći broj volontera u Srbiji, prema njihovim odgovorima, pokreće želja da doprinesu zajednici i želja da pomognu onima kojima je pomoć potrebna, te možemo reći da ih pokreću kolektivizam i altruizam. Nedostatak vremena, odsustvo poziva da se priključe volonterskim akcijama i nemogućnost da se dugoročno obavežu, najčešće su barijere volontiranju u Srbiji. Volonteri retko ostvaruju materijalne i nematerijalne koristi od volontiranja, a volontiranje ne doživljavaju kao sredstvo za ostvarenje uspeha u poslu. Zatim smo se fokusirali na Švarcovu (Schwartz) teoriju vrednosti i njen potencijal da objasni prosocijalno ponašanje. Na osnovu deskriptivne statističke analize i t testa možemo da zaključimo da su vrednosti samotranscedencije važnije za volontere od vrednosti samo-poboljšanja, kao i da su vrednosti samo-transcedencije više naglašene među volonterima nego među onima koji ne volontiraju. Međutim, i vrednosti samo-poboljšanja su takođe izraženije među volonterima nego među građanima koji se ne uključuju u volonterske akcije. Rezultati naše analize zasnovani na višestrukoj regresiji, ne mogu potvrditi da volonteri i oni koji ne volontiraju imaju drugačije vrednosne orijentacije, u smislu samo-transcedencije i samo-poboljšanja. Na kraju, na osnovu logističke regresije, možemo da zaključimo da se volonteri češće nalaze među mlađom populacijom, obrazovanijom populacijom i onom sa izraženijom vrednosnom orijentacijom samo-transcedencije.",
publisher = "Beograd : Sociološko naučno društvo Srbije",
journal = "Sociologija / Sociology",
title = "Who Volunteers in Serbia? Motives and Value Orientations Of Serbian Volunteers, Ko volontira u Srbiji? Motivacija i vrednosne orijentacije volontera u Srbiji",
number = "2",
volume = "62",
pages = "269-292",
doi = "https://doi.org/10.2298/SOC2002269R"
}
Radovanović, B.,& Simeunović, I. (2020). Ko volontira u Srbiji? Motivacija i vrednosne orijentacije volontera u Srbiji.
Sociologija / SociologyBeograd : Sociološko naučno društvo Srbije., 62(2), 269-292.
https://doi.org/https://doi.org/10.2298/SOC2002269R
Radovanović B, Simeunović I. Ko volontira u Srbiji? Motivacija i vrednosne orijentacije volontera u Srbiji. Sociologija / Sociology. 2020;62(2):269-292
Radovanović Bojana, Simeunović Ivana, "Ko volontira u Srbiji? Motivacija i vrednosne orijentacije volontera u Srbiji" 62, no. 2 (2020):269-292,
https://doi.org/https://doi.org/10.2298/SOC2002269R .

Seeing Violence: Images and Critique

Zaharijević, Adriana

(Universidade de Coimbra, IEF Instituto de Estudos Filosóficos, 2019)

TY  - CHAP
AU  - Zaharijević, Adriana
PY  - 2019
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2175
AB  - Thus, my main interest here is in what images of horror produce. What happens to reason when confronted with an image of something that surpasses the powers of explanation or rational reconciliation with the seen? Surmising that the frames of horror – which re-present violence in different ways – equally exercise a certain form of violence over us, I wonder in which part of us this violence takes place. But what if we want, as indeed many have, to use precisely these images as the means for a critique or, further, for the development of a strong ethico-political stance? Is it possible to be both numb and critical? What is critique, and what are our critical capacities, when sifted through violent images – images of violence and images exercising violence? What role do affects play in our being ‘seized’ and what – if anything – propels us to act against violence by being exposed to it?
PB  - Universidade de Coimbra, IEF Instituto de Estudos Filosóficos
T2  - Politics and Image
T1  - Seeing Violence: Images and Critique
SP  - 87
EP  - 100
ER  - 
@article{
author = "Zaharijević, Adriana",
year = "2019",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2175",
abstract = "Thus, my main interest here is in what images of horror produce. What happens to reason when confronted with an image of something that surpasses the powers of explanation or rational reconciliation with the seen? Surmising that the frames of horror – which re-present violence in different ways – equally exercise a certain form of violence over us, I wonder in which part of us this violence takes place. But what if we want, as indeed many have, to use precisely these images as the means for a critique or, further, for the development of a strong ethico-political stance? Is it possible to be both numb and critical? What is critique, and what are our critical capacities, when sifted through violent images – images of violence and images exercising violence? What role do affects play in our being ‘seized’ and what – if anything – propels us to act against violence by being exposed to it?",
publisher = "Universidade de Coimbra, IEF Instituto de Estudos Filosóficos",
journal = "Politics and Image",
title = "Seeing Violence: Images and Critique",
pages = "87-100"
}
Zaharijević, A. (2019). Seeing Violence: Images and Critique.
Politics and ImageUniversidade de Coimbra, IEF Instituto de Estudos Filosóficos., 87-100.
Zaharijević A. Seeing Violence: Images and Critique. Politics and Image. 2019;:87-100
Zaharijević Adriana, "Seeing Violence: Images and Critique" (2019):87-100

Vedere la violenza: immagini e critica

Zaharijević, Adriana

(La Nuova Italia Editrice, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Zaharijević, Adriana
PY  - 2019
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2168
AB  - Questo mio testo deve molto alla lettura di Davanti al dolore degli altri di Susan Sontag. Il trafiletto che si trova nel frontespizio dell’edizione inglese del libro – “un’analisi acuta della nostra
insensibilità di fronte alle immagini dell’orrore” – e ha quasi la funzione di un sottotitolo mi ha spinto a iniziare a pensare a che cosa significhi diventare insensibili di fronte a un’immagine, essere
criticamente inebetiti e inebetite, perderne il senso o farsi paralizzare da essa. Naturalmente, il piccolo libro di Sontag non rappresenta l’unica possibilità di accesso al mondo delle immagini. L’ambito della fotografia è stato ampiamente discusso fin dalla prima introduzione dei fotogrammi nella nostra realtà ottica e discorsiva. La prima domanda è: a partire da quali posizioni reagiamo alle immagini della violenza? La seconda, articolata in maniera leggermente manichea, è: che cosa fanno le immagini? Ci perseguitano o hanno la capacità di farci comprendere qualcosa e forse di produrre una risposta critica? Lo stesso vale per l’altra dimensione cui il testo fa riferimento,
la violenza, altro tema infinitamente dibattuto. Tuttavia, Davanti al
dolore degli altri pone due domande significative per una riflessione
che unisca le immagini con la critica e fornisce risposte precise,
per quanto discutibili.
PB  - La Nuova Italia Editrice
T2  - Aut Aut
T1  - Vedere la violenza: immagini e critica
VL  - 384
SP  - 58
EP  - 76
ER  - 
@article{
author = "Zaharijević, Adriana",
year = "2019",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2168",
abstract = "Questo mio testo deve molto alla lettura di Davanti al dolore degli altri di Susan Sontag. Il trafiletto che si trova nel frontespizio dell’edizione inglese del libro – “un’analisi acuta della nostra
insensibilità di fronte alle immagini dell’orrore” – e ha quasi la funzione di un sottotitolo mi ha spinto a iniziare a pensare a che cosa significhi diventare insensibili di fronte a un’immagine, essere
criticamente inebetiti e inebetite, perderne il senso o farsi paralizzare da essa. Naturalmente, il piccolo libro di Sontag non rappresenta l’unica possibilità di accesso al mondo delle immagini. L’ambito della fotografia è stato ampiamente discusso fin dalla prima introduzione dei fotogrammi nella nostra realtà ottica e discorsiva. La prima domanda è: a partire da quali posizioni reagiamo alle immagini della violenza? La seconda, articolata in maniera leggermente manichea, è: che cosa fanno le immagini? Ci perseguitano o hanno la capacità di farci comprendere qualcosa e forse di produrre una risposta critica? Lo stesso vale per l’altra dimensione cui il testo fa riferimento,
la violenza, altro tema infinitamente dibattuto. Tuttavia, Davanti al
dolore degli altri pone due domande significative per una riflessione
che unisca le immagini con la critica e fornisce risposte precise,
per quanto discutibili.",
publisher = "La Nuova Italia Editrice",
journal = "Aut Aut",
title = "Vedere la violenza: immagini e critica",
volume = "384",
pages = "58-76"
}
Zaharijević, A. (2019). Vedere la violenza: immagini e critica.
Aut AutLa Nuova Italia Editrice., 384, 58-76.
Zaharijević A. Vedere la violenza: immagini e critica. Aut Aut. 2019;384:58-76
Zaharijević Adriana, "Vedere la violenza: immagini e critica" 384 (2019):58-76

Spaljivanje u 21. veku: šta stoji iza ’rodne ideologije’?

Zaharijević, Adriana

(Beograd : Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Zaharijević, Adriana
PY  - 2019
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2167
AB  - У тексту се разматра такозвана антиродна идеологија. Реч је о глобалном феномену који почива на снажном отпору променама у сфери рода, сексуалности и породице. Стратегије којима се служи редефинишу појам субверзије, приказујући субверзију као нешто конзервативно. Иако се јавља као културни отпор који се често позива на религију, теза је текста да је „родна идеологија“ испред свега политичко средство, секуларни колико и религијски инструмент за дефинисање пожељног друштва 21. века.  У првом делу текста се указује на парадоксалне, често и противречне облике испољавања захтева поборника антиродне идеологије, уз нагласак на тезама о ненаучности, злоупотреби језика, идеолошком мотиву који се издаје као научно и политички неутралан. У другом делу текста се кратко разматра улога религије, и то римокатоличке и православне верзије хришћанства, у градњи овог феномена. У трећем и завршном делу показује како је род постао тачка укрштања противљења реартикулацијама значења прва, људског, слободе и једнакости
AB  - The text delves into the so called anti-gender ideology. Anti-gender
ideology is a global phenomenon established on a strong resistance to
changes in the domain of gender, sexuality and family. Its strategies
re-define the notion of subversion, demonstrating that subversion
nowadays can also be very conservative.Although anti-gender ideology
appears as a cultural form of resistance which regularly evokes religion,
the text claims that it works primarily as a political tool, a secular as
much as a religious instrument for defining the desirable society of the
21st century. The first part of the text demonstrates the paradoxical,
even contradictory articulations of the claims in support of anti-gender
ideology. A special emphasis is put on what becomes defined as the
non-scientific character of gender, the misuse and abuse of language
of gender, and its covert political aspirations which supposedly hide
themselves behind the neutrality ofscience.In the second part ofthe text,
the role of religion, Roman Catholic and Serbian Orthodox religions in
particular, is briefly examined. In the last section, I try to demonstrate
how gender allowed for an intersection of various oppositions to the
rearticulations of the meanings of the right, the human, freedom and
equality.
PB  - Beograd : Zavod za proučavanje kulturnog razvitka
T2  - Kultura
T1  - Spaljivanje u 21. veku: šta stoji iza ’rodne ideologije’?
T1  - Burning In The 21st Century What Lies Behind “Gender Ideology”
VL  - 163
SP  - 28
EP  - 45
DO  - 10.5937/kultura1963028Z
ER  - 
@article{
author = "Zaharijević, Adriana",
year = "2019",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2167",
abstract = "У тексту се разматра такозвана антиродна идеологија. Реч је о глобалном феномену који почива на снажном отпору променама у сфери рода, сексуалности и породице. Стратегије којима се служи редефинишу појам субверзије, приказујући субверзију као нешто конзервативно. Иако се јавља као културни отпор који се често позива на религију, теза је текста да је „родна идеологија“ испред свега политичко средство, секуларни колико и религијски инструмент за дефинисање пожељног друштва 21. века.  У првом делу текста се указује на парадоксалне, често и противречне облике испољавања захтева поборника антиродне идеологије, уз нагласак на тезама о ненаучности, злоупотреби језика, идеолошком мотиву који се издаје као научно и политички неутралан. У другом делу текста се кратко разматра улога религије, и то римокатоличке и православне верзије хришћанства, у градњи овог феномена. У трећем и завршном делу показује како је род постао тачка укрштања противљења реартикулацијама значења прва, људског, слободе и једнакости, The text delves into the so called anti-gender ideology. Anti-gender
ideology is a global phenomenon established on a strong resistance to
changes in the domain of gender, sexuality and family. Its strategies
re-define the notion of subversion, demonstrating that subversion
nowadays can also be very conservative.Although anti-gender ideology
appears as a cultural form of resistance which regularly evokes religion,
the text claims that it works primarily as a political tool, a secular as
much as a religious instrument for defining the desirable society of the
21st century. The first part of the text demonstrates the paradoxical,
even contradictory articulations of the claims in support of anti-gender
ideology. A special emphasis is put on what becomes defined as the
non-scientific character of gender, the misuse and abuse of language
of gender, and its covert political aspirations which supposedly hide
themselves behind the neutrality ofscience.In the second part ofthe text,
the role of religion, Roman Catholic and Serbian Orthodox religions in
particular, is briefly examined. In the last section, I try to demonstrate
how gender allowed for an intersection of various oppositions to the
rearticulations of the meanings of the right, the human, freedom and
equality.",
publisher = "Beograd : Zavod za proučavanje kulturnog razvitka",
journal = "Kultura",
title = "Spaljivanje u 21. veku: šta stoji iza ’rodne ideologije’?, Burning In The 21st Century What Lies Behind “Gender Ideology”",
volume = "163",
pages = "28-45",
doi = "10.5937/kultura1963028Z"
}
Zaharijević, A. (2019). Burning In The 21st Century What Lies Behind “Gender Ideology”.
KulturaBeograd : Zavod za proučavanje kulturnog razvitka., 163, 28-45.
https://doi.org/10.5937/kultura1963028Z
Zaharijević A. Burning In The 21st Century What Lies Behind “Gender Ideology”. Kultura. 2019;163:28-45
Zaharijević Adriana, "Burning In The 21st Century What Lies Behind “Gender Ideology”" 163 (2019):28-45,
https://doi.org/10.5937/kultura1963028Z .

Thomas Fuchs, Ecology of the Brain: The Phenomenology and Biology of the Embodied Mind, Oxford University Press, Oxford, 2017

Nikolić, Olga

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Nikolić, Olga
PY  - 2019
UR  - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=750
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1985
AB  - Olga Nikolić
(Thomas Fuchs, Ecology of the Brain: The Phenomenology and Biology of the Embodied Mind, Oxford University Press, Oxford, 2017)
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Thomas Fuchs, Ecology of the Brain: The Phenomenology and Biology of the Embodied Mind, Oxford University Press, Oxford, 2017
IS  - 2
VL  - 30
SP  - 307
EP  - 308
ER  - 
@article{
author = "Nikolić, Olga",
year = "2019",
url = "http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=750, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1985",
abstract = "Olga Nikolić
(Thomas Fuchs, Ecology of the Brain: The Phenomenology and Biology of the Embodied Mind, Oxford University Press, Oxford, 2017)",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Thomas Fuchs, Ecology of the Brain: The Phenomenology and Biology of the Embodied Mind, Oxford University Press, Oxford, 2017",
number = "2",
volume = "30",
pages = "307-308"
}
Nikolić, O. (2019). Thomas Fuchs, Ecology of the Brain: The Phenomenology and Biology of the Embodied Mind, Oxford University Press, Oxford, 2017.
Filozofija i društvo/Philosophy and SocietyBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 30(2), 307-308.
Nikolić O. Thomas Fuchs, Ecology of the Brain: The Phenomenology and Biology of the Embodied Mind, Oxford University Press, Oxford, 2017. Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2019;30(2):307-308
Nikolić Olga, "Thomas Fuchs, Ecology of the Brain: The Phenomenology and Biology of the Embodied Mind, Oxford University Press, Oxford, 2017" 30, no. 2 (2019):307-308

Technikfolgenabschätzung im gesellschaftlichen und kulturellen Kontext (Vorwort)

Radinković, Željko

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2019)

TY  - BOOK
AU  - Radinković, Željko
PY  - 2019
UR  - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=770
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2023
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Technikfolgenabschätzung im gesellschaftlichen und kulturellen Kontext (Vorwort)
IS  - 3
VL  - 30
SP  - 323
EP  - 325
ER  - 
@book{
author = "Radinković, Željko",
year = "2019",
url = "http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=770, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2023",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Technikfolgenabschätzung im gesellschaftlichen und kulturellen Kontext (Vorwort)",
number = "3",
volume = "30",
pages = "323-325"
}
Radinković, Ž. (2019). Technikfolgenabschätzung im gesellschaftlichen und kulturellen Kontext (Vorwort).
Filozofija i društvo/Philosophy and SocietyBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 30(3), 323-325.
Radinković Ž. Technikfolgenabschätzung im gesellschaftlichen und kulturellen Kontext (Vorwort). Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2019;30(3):323-325
Radinković Željko, "Technikfolgenabschätzung im gesellschaftlichen und kulturellen Kontext (Vorwort)" 30, no. 3 (2019):323-325

The Limits of Individualizing Parenthood in Serbia: Study of Gender Socialization of Children

Čeriman, Jelena

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Čeriman, Jelena
PY  - 2019
UR  - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=https%3A%2F%2Fdoi.org%2F10.2298%2FFID1903399C
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2028
AB  - This paper seeks to explore the limits of individualizing parenthood in Serbia, gleaned from the example of gender socialization of children. The main thesis is that the noted limits to individualization of parenthood in contemporary society have a particular Serbian manifestation due to the country’s familism. The study traces the ideology of familism through normative aspects of gender structures within contemporary Serbian society, that is, by analyzing the presence and forms of expression of the patriarchal matrix in upbringing practices of parents, the most significant element of which is the ethics of good parenthood. The analysis shows that individualization of parenthood and more egalitarian patterns of gender socialization occur above all due to the dynamic within the marital relationship, one which abandons the concept of sacrificial parenthood. The analysis presented here is based on data collected in empirical research of upbringing practices in contemporary Serbia.
AB  - Fokus ovog rada je na ispitivanju ograničenja individualizacije roditeljstva u Srbiji na primeru procesa rodne socijalizacije dece. Osnovna teza je da specifičnosti familističkog konteksta u kom se odvija porodični život u Srbiji, ograničavaju individualizaciju roditeljstva. Ideologija familizma u ovom radu se prati preko normativnih sadržaja rodnih poredaka u kontekstu savremenog društva Srbije, odnosno kroz analizu prisutnosti i načina ispoljavanja patrijarhalne matrice u vaspitnim praksama roditelja, pri čemu najvažniji element čini etika dobrog roditeljstva. Analiza pokazuje da individualizacija roditeljstva i egalitarniji obrasci rodne socijalizacije nastaju pre svega pod uticajem dinamike partnerskih odnosa u kojoj se transformiše koncept žrtvujućeg roditeljstva. Analiza u ovom radu je zasnovana na podacima prikupljenim u empirijskom istraživanju o vaspitnim praksama roditelja u savremenoj Srbiji.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - The Limits of Individualizing Parenthood in Serbia: Study of Gender Socialization of Children
T1  - Ograničenja individualizacije roditeljstva u Srbiji: studija o rodnoj socijalizaciji dece
IS  - 3
VL  - 30
SP  - 399
EP  - 417
DO  - https://doi.org/10.2298/FID1903399C
ER  - 
@article{
author = "Čeriman, Jelena",
year = "2019",
url = "http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=https%3A%2F%2Fdoi.org%2F10.2298%2FFID1903399C, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2028",
abstract = "This paper seeks to explore the limits of individualizing parenthood in Serbia, gleaned from the example of gender socialization of children. The main thesis is that the noted limits to individualization of parenthood in contemporary society have a particular Serbian manifestation due to the country’s familism. The study traces the ideology of familism through normative aspects of gender structures within contemporary Serbian society, that is, by analyzing the presence and forms of expression of the patriarchal matrix in upbringing practices of parents, the most significant element of which is the ethics of good parenthood. The analysis shows that individualization of parenthood and more egalitarian patterns of gender socialization occur above all due to the dynamic within the marital relationship, one which abandons the concept of sacrificial parenthood. The analysis presented here is based on data collected in empirical research of upbringing practices in contemporary Serbia., Fokus ovog rada je na ispitivanju ograničenja individualizacije roditeljstva u Srbiji na primeru procesa rodne socijalizacije dece. Osnovna teza je da specifičnosti familističkog konteksta u kom se odvija porodični život u Srbiji, ograničavaju individualizaciju roditeljstva. Ideologija familizma u ovom radu se prati preko normativnih sadržaja rodnih poredaka u kontekstu savremenog društva Srbije, odnosno kroz analizu prisutnosti i načina ispoljavanja patrijarhalne matrice u vaspitnim praksama roditelja, pri čemu najvažniji element čini etika dobrog roditeljstva. Analiza pokazuje da individualizacija roditeljstva i egalitarniji obrasci rodne socijalizacije nastaju pre svega pod uticajem dinamike partnerskih odnosa u kojoj se transformiše koncept žrtvujućeg roditeljstva. Analiza u ovom radu je zasnovana na podacima prikupljenim u empirijskom istraživanju o vaspitnim praksama roditelja u savremenoj Srbiji.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "The Limits of Individualizing Parenthood in Serbia: Study of Gender Socialization of Children, Ograničenja individualizacije roditeljstva u Srbiji: studija o rodnoj socijalizaciji dece",
number = "3",
volume = "30",
pages = "399-417",
doi = "https://doi.org/10.2298/FID1903399C"
}
Čeriman, J. (2019). Ograničenja individualizacije roditeljstva u Srbiji: studija o rodnoj socijalizaciji dece.
Filozofija i društvo/Philosophy and SocietyBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 30(3), 399-417.
https://doi.org/https://doi.org/10.2298/FID1903399C
Čeriman J. Ograničenja individualizacije roditeljstva u Srbiji: studija o rodnoj socijalizaciji dece. Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2019;30(3):399-417
Čeriman Jelena, "Ograničenja individualizacije roditeljstva u Srbiji: studija o rodnoj socijalizaciji dece" 30, no. 3 (2019):399-417,
https://doi.org/https://doi.org/10.2298/FID1903399C .

Katalin Fábián and Elżbieta Korolczuk (eds.), Rebellious Parents: Parental Movements in Central-Eastern Europe and Russia, Indiana University Press, Bloomington, 2017

Ćeriman, Jelena

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Ćeriman, Jelena
PY  - 2019
UR  - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=766
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2032
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Katalin Fábián and Elżbieta Korolczuk (eds.), Rebellious Parents: Parental Movements in Central-Eastern Europe and Russia, Indiana University Press, Bloomington, 2017
IS  - 3
VL  - 30
SP  - 448
EP  - 450
ER  - 
@article{
author = "Ćeriman, Jelena",
year = "2019",
url = "http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=766, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2032",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Katalin Fábián and Elżbieta Korolczuk (eds.), Rebellious Parents: Parental Movements in Central-Eastern Europe and Russia, Indiana University Press, Bloomington, 2017",
number = "3",
volume = "30",
pages = "448-450"
}
Ćeriman, J. (2019). Katalin Fábián and Elżbieta Korolczuk (eds.), Rebellious Parents: Parental Movements in Central-Eastern Europe and Russia, Indiana University Press, Bloomington, 2017.
Filozofija i društvo/Philosophy and SocietyBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 30(3), 448-450.
Ćeriman J. Katalin Fábián and Elżbieta Korolczuk (eds.), Rebellious Parents: Parental Movements in Central-Eastern Europe and Russia, Indiana University Press, Bloomington, 2017. Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2019;30(3):448-450
Ćeriman Jelena, "Katalin Fábián and Elżbieta Korolczuk (eds.), Rebellious Parents: Parental Movements in Central-Eastern Europe and Russia, Indiana University Press, Bloomington, 2017" 30, no. 3 (2019):448-450

Olivia Custer, Penelope Deutscher and Samir Haddad (eds.), Foucault/Derrida Fifty Years later: The Futures of Genealogy, Deconstruction, and Politics, Columbia University Press, New York, 2016

Velinov, Marija

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Velinov, Marija
PY  - 2019
UR  - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=767
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2033
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Olivia Custer, Penelope Deutscher and Samir Haddad (eds.), Foucault/Derrida Fifty Years later: The Futures of Genealogy, Deconstruction, and Politics, Columbia University Press, New York, 2016
IS  - 3
VL  - 30
SP  - 451
EP  - 452
ER  - 
@article{
author = "Velinov, Marija",
year = "2019",
url = "http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=767, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2033",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Olivia Custer, Penelope Deutscher and Samir Haddad (eds.), Foucault/Derrida Fifty Years later: The Futures of Genealogy, Deconstruction, and Politics, Columbia University Press, New York, 2016",
number = "3",
volume = "30",
pages = "451-452"
}
Velinov, M. (2019). Olivia Custer, Penelope Deutscher and Samir Haddad (eds.), Foucault/Derrida Fifty Years later: The Futures of Genealogy, Deconstruction, and Politics, Columbia University Press, New York, 2016.
Filozofija i društvo/Philosophy and SocietyBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 30(3), 451-452.
Velinov M. Olivia Custer, Penelope Deutscher and Samir Haddad (eds.), Foucault/Derrida Fifty Years later: The Futures of Genealogy, Deconstruction, and Politics, Columbia University Press, New York, 2016. Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2019;30(3):451-452
Velinov Marija, "Olivia Custer, Penelope Deutscher and Samir Haddad (eds.), Foucault/Derrida Fifty Years later: The Futures of Genealogy, Deconstruction, and Politics, Columbia University Press, New York, 2016" 30, no. 3 (2019):451-452

Constitutive Justice and Human Rights

Jovanov, Rastko; Velinov, Marija

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Jovanov, Rastko
AU  - Velinov, Marija
PY  - 2019
UR  - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=https%3A%2F%2Fdoi.org%2F10.2298%2FFID1904478J
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2046
AB  - In order to show the validity of here proposed conception of social ontology and its advantages over descriptive theories of social reality, which in the analysis of the socio-ontological status of human rights find only legally understood normativity as present in social reality, we will first (1) lay out Searle’s interpretation of human rights. In the second step, we will (2) introduce the methodical approach and basic concepts of our socio-ontological position, and explain the structure of the relationship between justice, law, morality, social institutions and collective intentionality. At the end (3) we will show how our theory of social ontology is better than Searle’s legal positivism in examining the ontological status of human rights. At the end, (3) we show in what ways such a theory of social ontology more intuitively and with wider arguments explains the ontological status of institution of human rights than Searle’s legal positivism.
AB  - Da bismo pokazali valjanost ovde predložene koncepcije socijalne ontologije i njene pred-nosti u odnosu na deskriptivne teorije društvene stvarnosti, koje u analizi socijalno-ontološ-kog statusa ljudskih prava nalaze samo pravno shvaćenu normativnost kao prisutnu u druš-tvenoj stvarnosti, na prvom mestu (1) iznosimo Serleovo tumačenje ljudskih prava. Zatim (2), uvodimo metodski pristup i osnovne pojmove našeg socijalno-ontološkog shvatanja i objaš-njavamo strukturu odnosa pravde, zakona, morala, društvenih institucija i kolektivne inten-cionalnosti. Te na kraju (3) pokazujemo na koji način ovde iznesena teorija socijalne ontolo-gije intuitivnije i sa opširnijim argumentima objašnjava ontološki status institucije ljudskih prava od Serlovog pravnog pozitivizma.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Constitutive Justice and Human Rights
T1  - Konstitutivna pravda i ljudska prava
IS  - 4
VL  - 30
SP  - 478
EP  - 492
DO  - 10.2298//FID1904478J
ER  - 
@article{
author = "Jovanov, Rastko and Velinov, Marija",
year = "2019",
url = "http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=https%3A%2F%2Fdoi.org%2F10.2298%2FFID1904478J, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2046",
abstract = "In order to show the validity of here proposed conception of social ontology and its advantages over descriptive theories of social reality, which in the analysis of the socio-ontological status of human rights find only legally understood normativity as present in social reality, we will first (1) lay out Searle’s interpretation of human rights. In the second step, we will (2) introduce the methodical approach and basic concepts of our socio-ontological position, and explain the structure of the relationship between justice, law, morality, social institutions and collective intentionality. At the end (3) we will show how our theory of social ontology is better than Searle’s legal positivism in examining the ontological status of human rights. At the end, (3) we show in what ways such a theory of social ontology more intuitively and with wider arguments explains the ontological status of institution of human rights than Searle’s legal positivism., Da bismo pokazali valjanost ovde predložene koncepcije socijalne ontologije i njene pred-nosti u odnosu na deskriptivne teorije društvene stvarnosti, koje u analizi socijalno-ontološ-kog statusa ljudskih prava nalaze samo pravno shvaćenu normativnost kao prisutnu u druš-tvenoj stvarnosti, na prvom mestu (1) iznosimo Serleovo tumačenje ljudskih prava. Zatim (2), uvodimo metodski pristup i osnovne pojmove našeg socijalno-ontološkog shvatanja i objaš-njavamo strukturu odnosa pravde, zakona, morala, društvenih institucija i kolektivne inten-cionalnosti. Te na kraju (3) pokazujemo na koji način ovde iznesena teorija socijalne ontolo-gije intuitivnije i sa opširnijim argumentima objašnjava ontološki status institucije ljudskih prava od Serlovog pravnog pozitivizma.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Constitutive Justice and Human Rights, Konstitutivna pravda i ljudska prava",
number = "4",
volume = "30",
pages = "478-492",
doi = "10.2298//FID1904478J"
}
Jovanov, R.,& Velinov, M. (2019). Konstitutivna pravda i ljudska prava.
Filozofija i društvo/Philosophy and SocietyBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 30(4), 478-492.
https://doi.org/10.2298//FID1904478J
Jovanov R, Velinov M. Konstitutivna pravda i ljudska prava. Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2019;30(4):478-492
Jovanov Rastko, Velinov Marija, "Konstitutivna pravda i ljudska prava" 30, no. 4 (2019):478-492,
https://doi.org/10.2298//FID1904478J .

Die Phänomenologie Edmund Husserls als eidetische Wissenschaft

Radinković, Željko

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Radinković, Željko
PY  - 2019
UR  - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=https%3A%2F%2Fdoi.org%2F10.2298%2FFID1904571R
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2051
AB  - Der Beitrag beschäftigt sich mit Husserls Lehre von der kategorialen An­schauung als einem der wichtigsten Momente seines Versuchs der Grund­legung der Phänomenologie als eidetischer Wissenschaft. Ausgehend von Husserls phänomenologischen Kritik an Versuchen einer Naturalisierung des Bewusstseins, werden insbesondere die Probleme der Bedeutungs­intention und -erfüllung, des Unterschieds zwischen sinnlicher und kate­gorialer Anschauung, der kategorialen Formung und der sog. Wesens­anschauung erörtert. In diesem Zusammenhang geht es auch um die Abgrenzung des Husserlschen transzendentalphilosophischen Ansatzes von der transzendentalphilosophischen Axiomatik Immanuel Kants
AB  - U članku se govori o Huserlovoj doktrini kategorijalnog pogleda kao jednog od najvažnijih aspekata njegovog pokušaja utemeljenja fenomenologije kao ejdetske nauke. Polazeći od Huserlove fenomenološke kritike pokušaja naturalizacije svesti, posebno se razmatraju pro-blemi smisla i ispunjenja značenja, razlika između čulnog i kategorijalnog pogleda, kategori-jalnog formiranja i takozvanog pogleda na suštinu. U tom kontekstu, takođe se postavlja pi-tanje razgraničenja Huserlovog transcendentalno-filozofskog pristupa od transcendentalno-filozofske aksiomatike Imanuela Kanta.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Die Phänomenologie Edmund Husserls als eidetische Wissenschaft
T1  - Fenomenologija Edmunda Huserla kao ejdetska nauka
IS  - 4
VL  - 30
SP  - 571
EP  - 594
DO  - https://doi.org/10.2298//FID1904571R
ER  - 
@article{
author = "Radinković, Željko",
year = "2019",
url = "http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=https%3A%2F%2Fdoi.org%2F10.2298%2FFID1904571R, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2051",
abstract = "Der Beitrag beschäftigt sich mit Husserls Lehre von der kategorialen An­schauung als einem der wichtigsten Momente seines Versuchs der Grund­legung der Phänomenologie als eidetischer Wissenschaft. Ausgehend von Husserls phänomenologischen Kritik an Versuchen einer Naturalisierung des Bewusstseins, werden insbesondere die Probleme der Bedeutungs­intention und -erfüllung, des Unterschieds zwischen sinnlicher und kate­gorialer Anschauung, der kategorialen Formung und der sog. Wesens­anschauung erörtert. In diesem Zusammenhang geht es auch um die Abgrenzung des Husserlschen transzendentalphilosophischen Ansatzes von der transzendentalphilosophischen Axiomatik Immanuel Kants, U članku se govori o Huserlovoj doktrini kategorijalnog pogleda kao jednog od najvažnijih aspekata njegovog pokušaja utemeljenja fenomenologije kao ejdetske nauke. Polazeći od Huserlove fenomenološke kritike pokušaja naturalizacije svesti, posebno se razmatraju pro-blemi smisla i ispunjenja značenja, razlika između čulnog i kategorijalnog pogleda, kategori-jalnog formiranja i takozvanog pogleda na suštinu. U tom kontekstu, takođe se postavlja pi-tanje razgraničenja Huserlovog transcendentalno-filozofskog pristupa od transcendentalno-filozofske aksiomatike Imanuela Kanta.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Die Phänomenologie Edmund Husserls als eidetische Wissenschaft, Fenomenologija Edmunda Huserla kao ejdetska nauka",
number = "4",
volume = "30",
pages = "571-594",
doi = "https://doi.org/10.2298//FID1904571R"
}
Radinković, Ž. (2019). Fenomenologija Edmunda Huserla kao ejdetska nauka.
Filozofija i društvo/Philosophy and SocietyBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 30(4), 571-594.
https://doi.org/https://doi.org/10.2298//FID1904571R
Radinković Ž. Fenomenologija Edmunda Huserla kao ejdetska nauka. Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2019;30(4):571-594
Radinković Željko, "Fenomenologija Edmunda Huserla kao ejdetska nauka" 30, no. 4 (2019):571-594,
https://doi.org/https://doi.org/10.2298//FID1904571R .

Richard Mills, The Politi cs of Football in Yugoslavia: Sport, Nati onalism and the State, I. B. Tauris, London/New York, 2018

Delibašić, Balša

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Delibašić, Balša
PY  - 2019
UR  - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=752
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1987
AB  - Richard Mills, The Politi cs of Football in Yugoslavia: Sport, Nati onalism and the State, I. B. Tauris, London/New York, 2018
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Richard Mills, The Politi cs of Football in Yugoslavia: Sport, Nati onalism and the State, I. B. Tauris, London/New York, 2018
IS  - 2
VL  - 30
SP  - 312
EP  - 313
ER  - 
@article{
author = "Delibašić, Balša",
year = "2019",
url = "http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=752, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1987",
abstract = "Richard Mills, The Politi cs of Football in Yugoslavia: Sport, Nati onalism and the State, I. B. Tauris, London/New York, 2018",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Richard Mills, The Politi cs of Football in Yugoslavia: Sport, Nati onalism and the State, I. B. Tauris, London/New York, 2018",
number = "2",
volume = "30",
pages = "312-313"
}
Delibašić, B. (2019). Richard Mills, The Politi cs of Football in Yugoslavia: Sport, Nati onalism and the State, I. B. Tauris, London/New York, 2018.
Filozofija i društvo/Philosophy and SocietyBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 30(2), 312-313.
Delibašić B. Richard Mills, The Politi cs of Football in Yugoslavia: Sport, Nati onalism and the State, I. B. Tauris, London/New York, 2018. Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2019;30(2):312-313
Delibašić Balša, "Richard Mills, The Politi cs of Football in Yugoslavia: Sport, Nati onalism and the State, I. B. Tauris, London/New York, 2018" 30, no. 2 (2019):312-313

Can Memory Erasure Contribute to a Virtuous Tempering of Emotions?

Fatić, Aleksandar

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Fatić, Aleksandar
PY  - 2019
UR  - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=747
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1982
AB  - The paper deals with a perspective of Christian philosophy on artificial memory erasuse for psychotherapeutic purposes. Its central question is whether a safe and reliable technology of memory erasure, once it is available, would be acceptable from a Christian ethics point of view. The main facet of this question is related to the Christian ethics requirement of contrition for the past wrongs, which in the case of memory erasure of particulary troubling experiences and personal choices would not be possible. The paper argues that there are limits to the ethical significance of contrition in the writings of the leading Christian fathers on the theme (e.g. St. Thomas Aquinas), where excessive suffering and inability to forgive oneself for one’s actions is an impediment to the achivement of tranquility of mind and spiritual redemption, rather than a prerequisite for it. The paper thus concludes that there is no hindrance in principle from the Christian ethics point of view to pursuing a voluntary and selective memory erasure as a psychotherapeutic technique once a fully adequate technology is available.
AB  - Tekst se bavi perspektivom hrišćanske filozofije na pitanje o veštačkom brisanju pamćenja u psihoterapeutske svrhe. Centralno pitanje oko koje se konstituiše argumentacija teksta je da li bi bezbedna i pouzdana tehnologija brisanja sećanja, onda kada bude raspoloživa, bila prihvatljiva sa tačke gledišta hrišćanske etike. Osnovna dimenzija ovog pitanja odnosi se na-glašavanje pokajanja u hrišćanskoj etici. Kada je reč o brisanju sećanja na posebno mučna iskustva i lične izbore, takvo brisanje sećanja bi onemogućilo pokajanje. U tekstu se argu-mentiše da postoje granice etičkog značaja pokajanja u spisima vodećih hrišćanskih očeva o ovoj temi (npr. Sv. Tome Akvinskog), te da oni preteranu patnju i nesposobnost da se oprosti sebi samo za sopstvene radnje opisuju kao prepreku za postizanje duševnog mira i duhov-nog spasenja, a ne kao uslove za to spasenje. Tekst stoga zaključuje da nema u principu pre-preke, sa hrišćanske tačke gledišta, za dobrovoljno i selektivno brisanje sećanja u svrhu psi-hoterapije onda kada bude na raspolaganju potpuno adekvatna tehnologija za to.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Can Memory Erasure Contribute to a Virtuous Tempering of Emotions?
IS  - 2
VL  - 30
SP  - 257
EP  - 269
DO  - https://doi.org/10.2298/FID1902257F
ER  - 
@article{
author = "Fatić, Aleksandar",
year = "2019",
url = "http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=747, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1982",
abstract = "The paper deals with a perspective of Christian philosophy on artificial memory erasuse for psychotherapeutic purposes. Its central question is whether a safe and reliable technology of memory erasure, once it is available, would be acceptable from a Christian ethics point of view. The main facet of this question is related to the Christian ethics requirement of contrition for the past wrongs, which in the case of memory erasure of particulary troubling experiences and personal choices would not be possible. The paper argues that there are limits to the ethical significance of contrition in the writings of the leading Christian fathers on the theme (e.g. St. Thomas Aquinas), where excessive suffering and inability to forgive oneself for one’s actions is an impediment to the achivement of tranquility of mind and spiritual redemption, rather than a prerequisite for it. The paper thus concludes that there is no hindrance in principle from the Christian ethics point of view to pursuing a voluntary and selective memory erasure as a psychotherapeutic technique once a fully adequate technology is available., Tekst se bavi perspektivom hrišćanske filozofije na pitanje o veštačkom brisanju pamćenja u psihoterapeutske svrhe. Centralno pitanje oko koje se konstituiše argumentacija teksta je da li bi bezbedna i pouzdana tehnologija brisanja sećanja, onda kada bude raspoloživa, bila prihvatljiva sa tačke gledišta hrišćanske etike. Osnovna dimenzija ovog pitanja odnosi se na-glašavanje pokajanja u hrišćanskoj etici. Kada je reč o brisanju sećanja na posebno mučna iskustva i lične izbore, takvo brisanje sećanja bi onemogućilo pokajanje. U tekstu se argu-mentiše da postoje granice etičkog značaja pokajanja u spisima vodećih hrišćanskih očeva o ovoj temi (npr. Sv. Tome Akvinskog), te da oni preteranu patnju i nesposobnost da se oprosti sebi samo za sopstvene radnje opisuju kao prepreku za postizanje duševnog mira i duhov-nog spasenja, a ne kao uslove za to spasenje. Tekst stoga zaključuje da nema u principu pre-preke, sa hrišćanske tačke gledišta, za dobrovoljno i selektivno brisanje sećanja u svrhu psi-hoterapije onda kada bude na raspolaganju potpuno adekvatna tehnologija za to.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Can Memory Erasure Contribute to a Virtuous Tempering of Emotions?",
number = "2",
volume = "30",
pages = "257-269",
doi = "https://doi.org/10.2298/FID1902257F"
}
Fatić, A. (2019). Can Memory Erasure Contribute to a Virtuous Tempering of Emotions?.
Filozofija i društvo/Philosophy and SocietyBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 30(2), 257-269.
https://doi.org/https://doi.org/10.2298/FID1902257F
Fatić A. Can Memory Erasure Contribute to a Virtuous Tempering of Emotions?. Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2019;30(2):257-269
Fatić Aleksandar, "Can Memory Erasure Contribute to a Virtuous Tempering of Emotions?" 30, no. 2 (2019):257-269,
https://doi.org/https://doi.org/10.2298/FID1902257F .

Čemu služi teorija? Misliti sa Džudit Batler

Zaharijević, Adriana

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2018)

TY  - CHAP
AU  - Zaharijević, Adriana
PY  - 2018
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2177
AB  - U tekstu se na iscrpan način preispituje korist od (feminističke) teorije, njena služba, namena ili upotrebna vrednost. U tom poduhvatu se oslanjam na Džudit Batler, teoretičarku koja je bez sumnje najčešće kritikovana i kod nas i drugde zbog svog složenog i hermetičnog jezika. Propituju se tri teze: teza o tome da je za radikalnu misao potreban radikalni jezik, teza o tome da žene ne razumeju teoriju i teza da teorija poseduje kapacitet za angažman koji se ne izvodi iz nečega izvan same teorije. Najzad, tekst se zaključuje problematizovanjem statusa feminističke teorije u Srbiji.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
PB  - Beograd : Fakultet političkih nauka
T2  - Feministička teorija je za sve
T1  - Čemu služi teorija? Misliti sa Džudit Batler
SP  - 117
EP  - 132
ER  - 
@article{
author = "Zaharijević, Adriana",
year = "2018",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2177",
abstract = "U tekstu se na iscrpan način preispituje korist od (feminističke) teorije, njena služba, namena ili upotrebna vrednost. U tom poduhvatu se oslanjam na Džudit Batler, teoretičarku koja je bez sumnje najčešće kritikovana i kod nas i drugde zbog svog složenog i hermetičnog jezika. Propituju se tri teze: teza o tome da je za radikalnu misao potreban radikalni jezik, teza o tome da žene ne razumeju teoriju i teza da teorija poseduje kapacitet za angažman koji se ne izvodi iz nečega izvan same teorije. Najzad, tekst se zaključuje problematizovanjem statusa feminističke teorije u Srbiji.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd : Fakultet političkih nauka",
journal = "Feministička teorija je za sve",
title = "Čemu služi teorija? Misliti sa Džudit Batler",
pages = "117-132"
}
Zaharijević, A. (2018). Čemu služi teorija? Misliti sa Džudit Batler.
Feministička teorija je za sveBeograd : Fakultet političkih nauka., 117-132.
Zaharijević A. Čemu služi teorija? Misliti sa Džudit Batler. Feministička teorija je za sve. 2018;:117-132
Zaharijević Adriana, "Čemu služi teorija? Misliti sa Džudit Batler" (2018):117-132

La traduzione politicamente impegnata della filosofia: il caso del termine agency

Zaharijević, Adriana

(Milano: Mimesis Edizioni, 2018)

TY  - CHAP
AU  - Zaharijević, Adriana
PY  - 2018
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2178
AB  - In questo testo mi concentrerò sulla traduzione di un termine il cui utilizzo in campo teorico è piuttosto recente. Va detto che ciò si riferisce in modo particolare al contesto postjugoslavo. Si tratta del concetto di agency, concetto la cui traduzione in serbo – e nelle altre lingue presenti
nella regione – è tutt’ora controverso. In tal senso, questo testo preso nella sua interezza si può intendere come una sorta di argomentazione filosofica per una determinata proposta di standardizzazione del termine filosofico. Tuttavia, questa è anche più di un’incitazione alla traduzione (quella non letterale, “ultraderivata e ultraconcettuale”). Poiché si tratta di un termine filosofico che ha potenziale di impegno politico, il che in questo testo emerge particolarmente dalla filosofia di Judith Butler, sosterrò che anche una traduzione “sbagliata” può essere giustificata qualora comporti un’occasione di mettere in atto dei cambiamenti immediati nel mondo fuori dal testo.
PB  - Milano: Mimesis Edizioni
T2  - Culture in traduzione: un paradigma per l’Europa
T1  - La traduzione politicamente impegnata della filosofia: il caso del termine agency
SP  - 113
EP  - 127
ER  - 
@article{
author = "Zaharijević, Adriana",
year = "2018",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2178",
abstract = "In questo testo mi concentrerò sulla traduzione di un termine il cui utilizzo in campo teorico è piuttosto recente. Va detto che ciò si riferisce in modo particolare al contesto postjugoslavo. Si tratta del concetto di agency, concetto la cui traduzione in serbo – e nelle altre lingue presenti
nella regione – è tutt’ora controverso. In tal senso, questo testo preso nella sua interezza si può intendere come una sorta di argomentazione filosofica per una determinata proposta di standardizzazione del termine filosofico. Tuttavia, questa è anche più di un’incitazione alla traduzione (quella non letterale, “ultraderivata e ultraconcettuale”). Poiché si tratta di un termine filosofico che ha potenziale di impegno politico, il che in questo testo emerge particolarmente dalla filosofia di Judith Butler, sosterrò che anche una traduzione “sbagliata” può essere giustificata qualora comporti un’occasione di mettere in atto dei cambiamenti immediati nel mondo fuori dal testo.",
publisher = "Milano: Mimesis Edizioni",
journal = "Culture in traduzione: un paradigma per l’Europa",
title = "La traduzione politicamente impegnata della filosofia: il caso del termine agency",
pages = "113-127"
}
Zaharijević, A. (2018). La traduzione politicamente impegnata della filosofia: il caso del termine agency.
Culture in traduzione: un paradigma per l’EuropaMilano: Mimesis Edizioni., 113-127.
Zaharijević A. La traduzione politicamente impegnata della filosofia: il caso del termine agency. Culture in traduzione: un paradigma per l’Europa. 2018;:113-127
Zaharijević Adriana, "La traduzione politicamente impegnata della filosofia: il caso del termine agency" (2018):113-127

Habemus gender. The Serbian case

Zaharijević, Adriana

(2018)

TY  - JOUR
AU  - Zaharijević, Adriana
PY  - 2018
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2171
AB  - The article discusses the emergence of 'gender ideology' in Serbia, focusing on the recent public outcry against the introduction of education packages on gendered violence in schools. The case demonstrates that this concerted action has been undertaken not by the 'common people' it purportedly represents, but by conservative academics. The struggle against 'gender ideology' divides 'the people' into two camps, upholding the values of the 'normal' (Serbian) family: that is, a middle-class, well-to-do family that wants to be left alone, unaffected and undisturbed by intrusions of the state. The article demonstrates the validity of the claim that gender acts as 'symbolic glue' in contemporary conservative struggles across Europe.
T2  - Feministiqa
T1  - Habemus gender. The Serbian case
VL  - 1
SP  - 93
EP  - 97
ER  - 
@article{
author = "Zaharijević, Adriana",
year = "2018",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2171",
abstract = "The article discusses the emergence of 'gender ideology' in Serbia, focusing on the recent public outcry against the introduction of education packages on gendered violence in schools. The case demonstrates that this concerted action has been undertaken not by the 'common people' it purportedly represents, but by conservative academics. The struggle against 'gender ideology' divides 'the people' into two camps, upholding the values of the 'normal' (Serbian) family: that is, a middle-class, well-to-do family that wants to be left alone, unaffected and undisturbed by intrusions of the state. The article demonstrates the validity of the claim that gender acts as 'symbolic glue' in contemporary conservative struggles across Europe.",
journal = "Feministiqa",
title = "Habemus gender. The Serbian case",
volume = "1",
pages = "93-97"
}
Zaharijević, A. (2018). Habemus gender. The Serbian case.
Feministiqa, 1, 93-97.
Zaharijević A. Habemus gender. The Serbian case. Feministiqa. 2018;1:93-97
Zaharijević Adriana, "Habemus gender. The Serbian case" 1 (2018):93-97

Protiv individue. Deindividualizirani politički subject

Zaharijević, Adriana

(Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Zaharijević, Adriana
PY  - 2018
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2169
AB  - Autorica u tekstu polazi od premise da je politički subjekt neoliberalizma, vladajuće političke
racionalnosti, individua koja se može okarakterizirati kao isključivi i nepodijeljeni posjednik samog sebe. Preispitivanjem tropa ne/ovisnosti razlažu se pretpostavke koje su uključene u pojam individue, a potom se, analizom konteksta njegove upotrebe u 19. stoljeću, pokazuje da je on bremenit genealogijama koje ograničavaju njegovu političku upotrebljivost u 21. stoljeću. Misliti protiv neoliberalizma zahtijeva napuštanje ideje individue kao suverenog vlasnika koji vlada sobom. Promišljanje alternativnog političkog horizonta, traganje za homo politicus-om koji se uistinu razlikuje od homo oeconomicus-a, iziskuje napuštanje političkog mišljenja koje polazi od pojedinca.
AB  - The text is based on two premises. The first is that we live in the times of neoliberalism, and
the second is that the political subject of neoliberalism is the individual, the “one” qualified as
indivisible, independent, sole owner of one’s self. To define what an individual is, I will revisit
several 19th-century claims which at the same time posit individual as an empty universal – anyone qualifies for entitlement of an individual – and reveal it as profoundly exclusionary – as
the holder of entitlements. I will claim that the indivisibility of an individual is also the basis for
its understanding as sovereign and self-actualized. Liberal politicization of a sovereign possessor of interests introduces not only homo oeconomicus, but it also integrates economic mode of
governmentality into the sphere of the political, it becoming a space of incessant play of exclusions and inclusions. If another kind of political imaginary is to be developed, I argue we need
to distance ourselves from the figure of the individual, bearing in mind that homo oeconomicus
triumphs today as the exhaustive figure of the human, amidst the patently unequal distribution
not only of precarity but also of vulnerability. Critical engagement with neoliberalism assumes
engaging with the political centrality of a figure of an agentic individual
PB  - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo
T2  - Filozofska istraživanja
T1  - Protiv individue. Deindividualizirani politički subject
T1  - Against the Individual. Deindividualized Political Subject
IS  - 3
VL  - 151
SP  - 651
EP  - 666
DO  - 10.21464/fi38314
ER  - 
@article{
author = "Zaharijević, Adriana",
year = "2018",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2169",
abstract = "Autorica u tekstu polazi od premise da je politički subjekt neoliberalizma, vladajuće političke
racionalnosti, individua koja se može okarakterizirati kao isključivi i nepodijeljeni posjednik samog sebe. Preispitivanjem tropa ne/ovisnosti razlažu se pretpostavke koje su uključene u pojam individue, a potom se, analizom konteksta njegove upotrebe u 19. stoljeću, pokazuje da je on bremenit genealogijama koje ograničavaju njegovu političku upotrebljivost u 21. stoljeću. Misliti protiv neoliberalizma zahtijeva napuštanje ideje individue kao suverenog vlasnika koji vlada sobom. Promišljanje alternativnog političkog horizonta, traganje za homo politicus-om koji se uistinu razlikuje od homo oeconomicus-a, iziskuje napuštanje političkog mišljenja koje polazi od pojedinca., The text is based on two premises. The first is that we live in the times of neoliberalism, and
the second is that the political subject of neoliberalism is the individual, the “one” qualified as
indivisible, independent, sole owner of one’s self. To define what an individual is, I will revisit
several 19th-century claims which at the same time posit individual as an empty universal – anyone qualifies for entitlement of an individual – and reveal it as profoundly exclusionary – as
the holder of entitlements. I will claim that the indivisibility of an individual is also the basis for
its understanding as sovereign and self-actualized. Liberal politicization of a sovereign possessor of interests introduces not only homo oeconomicus, but it also integrates economic mode of
governmentality into the sphere of the political, it becoming a space of incessant play of exclusions and inclusions. If another kind of political imaginary is to be developed, I argue we need
to distance ourselves from the figure of the individual, bearing in mind that homo oeconomicus
triumphs today as the exhaustive figure of the human, amidst the patently unequal distribution
not only of precarity but also of vulnerability. Critical engagement with neoliberalism assumes
engaging with the political centrality of a figure of an agentic individual",
publisher = "Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo",
journal = "Filozofska istraživanja",
title = "Protiv individue. Deindividualizirani politički subject, Against the Individual. Deindividualized Political Subject",
number = "3",
volume = "151",
pages = "651-666",
doi = "10.21464/fi38314"
}
Zaharijević, A. (2018). Against the Individual. Deindividualized Political Subject.
Filozofska istraživanjaZagreb : Hrvatsko filozofsko društvo., 151(3), 651-666.
https://doi.org/10.21464/fi38314
Zaharijević A. Against the Individual. Deindividualized Political Subject. Filozofska istraživanja. 2018;151(3):651-666
Zaharijević Adriana, "Against the Individual. Deindividualized Political Subject" 151, no. 3 (2018):651-666,
https://doi.org/10.21464/fi38314 .

Angažovano prevođenje filozofije: Slučaj pojma agency

Zaharijević, Adriana

(Udruženje književnih prevodilaca Srbije, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Zaharijević, Adriana
PY  - 2018
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2170
AB  - U ovom tekstu ću se posvetiti prevodu jedne reči čija je teorijska upotreba uopšte uzev novijeg datuma. To se posebno odnosi na postjugoslovenski kontekst. Reč je o pojmu agency, pojmu čiji je prevod na srpski – i druge jezike zastupljene u regionu – i dalje sporan. U tom smislu, ovaj se tekst u celini uzev može razumeti kao jedna vrsta filozofskog obrazloženja za određeni predlog standardizacije filozofskog termina. No, ovo je i više od nagovora na (nedoslovan, „preizveden i preidejan“) prevod. Budući da se radi o filozofskoj reči koja ima potencijal za angažman, što se u ovom tekstu posebno iščitava iz filozofije Džudit Batler, zalagaću se za to da je i „pogrešan“ prevod opravdan ukoliko dobija priliku da izvodi neposredne promene u svetu izvan teksta.
PB  - Udruženje književnih prevodilaca Srbije
T2  - Mostovi. Časopis za prevodnu književnost
T1  - Angažovano prevođenje filozofije: Slučaj pojma agency
IS  - 175-176
VL  - 45
SP  - 179
EP  - 191
ER  - 
@article{
author = "Zaharijević, Adriana",
year = "2018",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2170",
abstract = "U ovom tekstu ću se posvetiti prevodu jedne reči čija je teorijska upotreba uopšte uzev novijeg datuma. To se posebno odnosi na postjugoslovenski kontekst. Reč je o pojmu agency, pojmu čiji je prevod na srpski – i druge jezike zastupljene u regionu – i dalje sporan. U tom smislu, ovaj se tekst u celini uzev može razumeti kao jedna vrsta filozofskog obrazloženja za određeni predlog standardizacije filozofskog termina. No, ovo je i više od nagovora na (nedoslovan, „preizveden i preidejan“) prevod. Budući da se radi o filozofskoj reči koja ima potencijal za angažman, što se u ovom tekstu posebno iščitava iz filozofije Džudit Batler, zalagaću se za to da je i „pogrešan“ prevod opravdan ukoliko dobija priliku da izvodi neposredne promene u svetu izvan teksta.",
publisher = "Udruženje književnih prevodilaca Srbije",
journal = "Mostovi. Časopis za prevodnu književnost",
title = "Angažovano prevođenje filozofije: Slučaj pojma agency",
number = "175-176",
volume = "45",
pages = "179-191"
}
Zaharijević, A. (2018). Angažovano prevođenje filozofije: Slučaj pojma agency.
Mostovi. Časopis za prevodnu književnostUdruženje književnih prevodilaca Srbije., 45(175-176), 179-191.
Zaharijević A. Angažovano prevođenje filozofije: Slučaj pojma agency. Mostovi. Časopis za prevodnu književnost. 2018;45(175-176):179-191
Zaharijević Adriana, "Angažovano prevođenje filozofije: Slučaj pojma agency" 45, no. 175-176 (2018):179-191

(I dalje) dupli teret na leđima (akademskih) radnica?

Fiket, Irena

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2018)

TY  - CHAP
AU  - Fiket, Irena
PY  - 2018
UR  - http://www.celap.edu.rs/en/wp-content/uploads/2018/03/Zongliranje_pdf.compressed.pdf
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1714
AB  - Kada govorimo o izazovima sa kojima se akademske radnice
suočavaju na početku svojih karijera, o usklađenosti njihovog
privatnog i profesionalnog života i organizaciji slobodnog vremena,
neminovno razmatramo teme od velikog značaja. Međutim, iako
diskusija vezana za usklađenost privatnog i profesionalnog života ne
može proći bez osvrta na raspodelu poslova unutar domaćinstva,
ova problematika, potpuno neopravdano, gubi na atraktivnosti u
javnim diskusijama, često čak i onima koje karakterišu feministički
pristupi. Dve međusobno povezane problematike istražene su u
ovoj studiji. Prva problematika se odnosi na podelu poslova u
domaćinstvu (i na faktore koji na nju utiču), kao i na zadovoljstvo
akademskih radnica takvom situacijom. Druga se odnosi na
usklađivanje poslovnih i porodičnih obaveza s fokusom pre
svega na ispitivanje postojanja odnosa međuzavisnosti između
raspodele poslova unutar domaćinstva i fluidnije organizacije
posla, koja je karakteristična i za akademsku profesiju. Iako
prevashodno eksplorativnog karaktera, s obzirom na to da je
primarni cilj prikupljanja podataka korišćenih u mojoj studiji bio
uvid u situaciju u kojoj se nalaze akademske radnice na početku
karijere, koje su angažovane na Univerzitetu u Beogradu, u tekstu
ću pokušati da otvorim diskusiju vezanu za ova pitanja i ponudim neka objašnjenja.
Tekst moje studije podeljen je u četiri dela. Nakon uvoda sledi
deo teksta posvećen istraživačkim pitanjima i s njima povezanim
tezama koje proizilaze iz, u ovom delu izloženog, neminovno
selektivnog pregleda relevantne literature. U empirijskom delu
rada koji će nakon toga uslediti, podvrgnuću proveri istraživačka
pitanja i teze. Poslednji, zaključni, deo posvetiću diskusiji relevantnih
rezultata.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
PB  - Beograd : Centar za etiku, pravo i primenjenu filozofiju
T2  - Žongliranje između patrijarhata i prekarijata: usklađivanje porodičnih i profesionalnih obaveza akademskih radnica
T1  - (I dalje) dupli teret na leđima (akademskih) radnica?
ER  - 
@article{
author = "Fiket, Irena",
year = "2018",
url = "http://www.celap.edu.rs/en/wp-content/uploads/2018/03/Zongliranje_pdf.compressed.pdf, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1714",
abstract = "Kada govorimo o izazovima sa kojima se akademske radnice
suočavaju na početku svojih karijera, o usklađenosti njihovog
privatnog i profesionalnog života i organizaciji slobodnog vremena,
neminovno razmatramo teme od velikog značaja. Međutim, iako
diskusija vezana za usklađenost privatnog i profesionalnog života ne
može proći bez osvrta na raspodelu poslova unutar domaćinstva,
ova problematika, potpuno neopravdano, gubi na atraktivnosti u
javnim diskusijama, često čak i onima koje karakterišu feministički
pristupi. Dve međusobno povezane problematike istražene su u
ovoj studiji. Prva problematika se odnosi na podelu poslova u
domaćinstvu (i na faktore koji na nju utiču), kao i na zadovoljstvo
akademskih radnica takvom situacijom. Druga se odnosi na
usklađivanje poslovnih i porodičnih obaveza s fokusom pre
svega na ispitivanje postojanja odnosa međuzavisnosti između
raspodele poslova unutar domaćinstva i fluidnije organizacije
posla, koja je karakteristična i za akademsku profesiju. Iako
prevashodno eksplorativnog karaktera, s obzirom na to da je
primarni cilj prikupljanja podataka korišćenih u mojoj studiji bio
uvid u situaciju u kojoj se nalaze akademske radnice na početku
karijere, koje su angažovane na Univerzitetu u Beogradu, u tekstu
ću pokušati da otvorim diskusiju vezanu za ova pitanja i ponudim neka objašnjenja.
Tekst moje studije podeljen je u četiri dela. Nakon uvoda sledi
deo teksta posvećen istraživačkim pitanjima i s njima povezanim
tezama koje proizilaze iz, u ovom delu izloženog, neminovno
selektivnog pregleda relevantne literature. U empirijskom delu
rada koji će nakon toga uslediti, podvrgnuću proveri istraživačka
pitanja i teze. Poslednji, zaključni, deo posvetiću diskusiji relevantnih
rezultata.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd : Centar za etiku, pravo i primenjenu filozofiju",
journal = "Žongliranje između patrijarhata i prekarijata: usklađivanje porodičnih i profesionalnih obaveza akademskih radnica",
title = "(I dalje) dupli teret na leđima (akademskih) radnica?"
}
Fiket, I. (2018). (I dalje) dupli teret na leđima (akademskih) radnica?.
Žongliranje između patrijarhata i prekarijata: usklađivanje porodičnih i profesionalnih obaveza akademskih radnicaBeograd : Centar za etiku, pravo i primenjenu filozofiju..
Fiket I. (I dalje) dupli teret na leđima (akademskih) radnica?. Žongliranje između patrijarhata i prekarijata: usklađivanje porodičnih i profesionalnih obaveza akademskih radnica. 2018;
Fiket Irena, "(I dalje) dupli teret na leđima (akademskih) radnica?" (2018)

Uvod

Fiket, Irena

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2018)

TY  - CHAP
AU  - Fiket, Irena
PY  - 2018
UR  - http://www.celap.edu.rs/en/wp-content/uploads/2018/03/Zongliranje_pdf.compressed.pdf
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1713
AB  - U kakvom su odnosu dva domena – porodica i rad, koji u najvećem
delu čine svakodnevicu žena i muškaraca? Da li su ovi domeni
međusobno suprotstavljeni ili čine uigrani deo većeg sistema
koji funkcioniše po jasno utvrđenim principima? Koje posledice
dati međuodnos ima po muškarce, a koji po žene i da li možda
otvara mogućnost drugačije perspektive koja ne mora nužno
uključivati teškoće, probleme i opterećenja? Na koji način danas i
ovde možemo razmatrati staro pitanje odnosa privatnog i javnog
i potencijalno menjati njihova značenja u oblastima u kojima
prepoznajemo ili blisko osećamo njihove napetosti i protivrečnosti?
Studija Žongliranje između patrijarhata i prekarijata: Usklađivanje
porodičnih i profesionalnih obaveza akademskih radnica nastoji
da ponudi odgovore na ova pitanja bazirajući se na podacima
dobijenim u empirijskom istraživanju koje je sprovedeno 2017.
godine u okviru Univerziteta u Beogradu. Pored lične motivacije
autorki da se ovom temom bave iz istraživačkog ugla,
podstaknute iskustvima rada u okviru Univerziteta u Beogradu,
ali i neophodnošću osmišljavanja strategija kojima će premostiti
zahteve akademskog rada u različitim fazama (re)konsolidacije
porodične grupe ili tranzicije u roditeljstvo u kojima se nalaze,
temu je odredila i aktuelnost pitanja reforme sistema visokog
obrazovanja u Srbiji.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
PB  - Beograd : Centar za etiku, pravo i primenjenu filozofiju
T2  - Žongliranje između patrijarhata i prekarijata: usklađivanje porodičnih i profesionalnih obaveza akademskih radnica
T1  - Uvod
ER  - 
@article{
author = "Fiket, Irena",
year = "2018",
url = "http://www.celap.edu.rs/en/wp-content/uploads/2018/03/Zongliranje_pdf.compressed.pdf, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1713",
abstract = "U kakvom su odnosu dva domena – porodica i rad, koji u najvećem
delu čine svakodnevicu žena i muškaraca? Da li su ovi domeni
međusobno suprotstavljeni ili čine uigrani deo većeg sistema
koji funkcioniše po jasno utvrđenim principima? Koje posledice
dati međuodnos ima po muškarce, a koji po žene i da li možda
otvara mogućnost drugačije perspektive koja ne mora nužno
uključivati teškoće, probleme i opterećenja? Na koji način danas i
ovde možemo razmatrati staro pitanje odnosa privatnog i javnog
i potencijalno menjati njihova značenja u oblastima u kojima
prepoznajemo ili blisko osećamo njihove napetosti i protivrečnosti?
Studija Žongliranje između patrijarhata i prekarijata: Usklađivanje
porodičnih i profesionalnih obaveza akademskih radnica nastoji
da ponudi odgovore na ova pitanja bazirajući se na podacima
dobijenim u empirijskom istraživanju koje je sprovedeno 2017.
godine u okviru Univerziteta u Beogradu. Pored lične motivacije
autorki da se ovom temom bave iz istraživačkog ugla,
podstaknute iskustvima rada u okviru Univerziteta u Beogradu,
ali i neophodnošću osmišljavanja strategija kojima će premostiti
zahteve akademskog rada u različitim fazama (re)konsolidacije
porodične grupe ili tranzicije u roditeljstvo u kojima se nalaze,
temu je odredila i aktuelnost pitanja reforme sistema visokog
obrazovanja u Srbiji.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd : Centar za etiku, pravo i primenjenu filozofiju",
journal = "Žongliranje između patrijarhata i prekarijata: usklađivanje porodičnih i profesionalnih obaveza akademskih radnica",
title = "Uvod"
}
Fiket, I. (2018). Uvod.
Žongliranje između patrijarhata i prekarijata: usklađivanje porodičnih i profesionalnih obaveza akademskih radnicaBeograd : Centar za etiku, pravo i primenjenu filozofiju..
Fiket I. Uvod. Žongliranje između patrijarhata i prekarijata: usklađivanje porodičnih i profesionalnih obaveza akademskih radnica. 2018;
Fiket Irena, "Uvod" (2018)

Pamala Wiepking and Femida Handy (eds.), The Palgrave Handbook of Global Philanthropy, Basingstoke, Palgrave Macmillan, 2015.

Radovanović, Bojana

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Radovanović, Bojana
PY  - 2018
UR  - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=685
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1825
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Pamala Wiepking and Femida Handy (eds.), The Palgrave Handbook of Global Philanthropy, Basingstoke, Palgrave Macmillan, 2015.
IS  - 3
VL  - 29
SP  - 455
EP  - 456
ER  - 
@article{
author = "Radovanović, Bojana",
year = "2018",
url = "http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=685, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1825",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Pamala Wiepking and Femida Handy (eds.), The Palgrave Handbook of Global Philanthropy, Basingstoke, Palgrave Macmillan, 2015.",
number = "3",
volume = "29",
pages = "455-456"
}
Radovanović, B. (2018). Pamala Wiepking and Femida Handy (eds.), The Palgrave Handbook of Global Philanthropy, Basingstoke, Palgrave Macmillan, 2015..
Filozofija i društvo/Philosophy and SocietyBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 29(3), 455-456.
Radovanović B. Pamala Wiepking and Femida Handy (eds.), The Palgrave Handbook of Global Philanthropy, Basingstoke, Palgrave Macmillan, 2015.. Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2018;29(3):455-456
Radovanović Bojana, "Pamala Wiepking and Femida Handy (eds.), The Palgrave Handbook of Global Philanthropy, Basingstoke, Palgrave Macmillan, 2015." 29, no. 3 (2018):455-456

Carl Schmitt, Der Schatten Gottes: Introspektionen, Tagebücher und Briefe 1921 bis 1924, Hrsg. von Gerd Giesler, Ernst Hüsmert und Wolfgang H. Spindler, Berlin, Duncker & Humblot 2014. / Carl Schmitt, Tagebücher 1925 Bis 1929, Hrsg. von Martin Tielke und

Bojanić, Petar; Radinković, Željko

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Bojanić, Petar
AU  - Radinković, Željko
PY  - 2018
UR  - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=711
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1978
AB  - Carl Schmitt, Der Schatten Gottes: Introspektionen, Tagebücher und Briefe 1921 bis 1924, Hrsg. von Gerd Giesler, Ernst Hüsmert und Wolfgang H. Spindler, Berlin, Duncker & Humblot 2014. / Carl Schmitt, Tagebücher 1925 Bis 1929, Hrsg. von Martin Tielke und Gerd Giesler, Berlin, Duncker & Humblot, 2018
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Carl Schmitt, Der Schatten Gottes: Introspektionen, Tagebücher und Briefe 1921 bis 1924, Hrsg. von Gerd Giesler, Ernst Hüsmert und Wolfgang H. Spindler, Berlin, Duncker & Humblot 2014. / Carl Schmitt, Tagebücher 1925 Bis 1929, Hrsg. von Martin Tielke und
IS  - 4
VL  - 29
SP  - 636
EP  - 639
ER  - 
@article{
author = "Bojanić, Petar and Radinković, Željko",
year = "2018",
url = "http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=711, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1978",
abstract = "Carl Schmitt, Der Schatten Gottes: Introspektionen, Tagebücher und Briefe 1921 bis 1924, Hrsg. von Gerd Giesler, Ernst Hüsmert und Wolfgang H. Spindler, Berlin, Duncker & Humblot 2014. / Carl Schmitt, Tagebücher 1925 Bis 1929, Hrsg. von Martin Tielke und Gerd Giesler, Berlin, Duncker & Humblot, 2018",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Carl Schmitt, Der Schatten Gottes: Introspektionen, Tagebücher und Briefe 1921 bis 1924, Hrsg. von Gerd Giesler, Ernst Hüsmert und Wolfgang H. Spindler, Berlin, Duncker & Humblot 2014. / Carl Schmitt, Tagebücher 1925 Bis 1929, Hrsg. von Martin Tielke und",
number = "4",
volume = "29",
pages = "636-639"
}
Bojanić, P.,& Radinković, Ž. (2018). Carl Schmitt, Der Schatten Gottes: Introspektionen, Tagebücher und Briefe 1921 bis 1924, Hrsg. von Gerd Giesler, Ernst Hüsmert und Wolfgang H. Spindler, Berlin, Duncker & Humblot 2014. / Carl Schmitt, Tagebücher 1925 Bis 1929, Hrsg. von Martin Tielke und.
Filozofija i društvo/Philosophy and SocietyBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 29(4), 636-639.
Bojanić P, Radinković Ž. Carl Schmitt, Der Schatten Gottes: Introspektionen, Tagebücher und Briefe 1921 bis 1924, Hrsg. von Gerd Giesler, Ernst Hüsmert und Wolfgang H. Spindler, Berlin, Duncker & Humblot 2014. / Carl Schmitt, Tagebücher 1925 Bis 1929, Hrsg. von Martin Tielke und. Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2018;29(4):636-639
Bojanić Petar, Radinković Željko, "Carl Schmitt, Der Schatten Gottes: Introspektionen, Tagebücher und Briefe 1921 bis 1924, Hrsg. von Gerd Giesler, Ernst Hüsmert und Wolfgang H. Spindler, Berlin, Duncker & Humblot 2014. / Carl Schmitt, Tagebücher 1925 Bis 1929, Hrsg. von Martin Tielke und" 29, no. 4 (2018):636-639

Zwischen Philosophie und Staat: Hegels Dialektik der Freiheitsinstitutionalisierung

Jovanov, Rastko

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Jovanov, Rastko
PY  - 2018
UR  - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=704
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1971
AB  - Hegel betrachtet in seinem philosophischen System die verschiedenen Bestimmungen der Freiheit; er unterscheidet die subjektive, objektive und absolute Freiheit. In dieser Arbeit wird mich primär die Dialektik der objektiven Freiheit interessieren, die Hegel am Niveau der Staats- und Geschichtsphilosophie einführt, um danach die Problematik der Geschichtlichkeit der objektiven Freiheit auszulegen, und schließlich zu behaupten, dass der Freiheitsbegriff erst am Niveau des absoluten Geistes die Qualität der wahren Geschichtlichkeit bekommt. Damit wird im Denken ein Raum geöffnet um eine These von der dialektischen Spannung, die in der Hegelschen Auffassung der erfüllenden Freiheit in beiden Niveaus seines Systems anwesend ist, aufzustellen: Nämlich, im Staat als Erreichung der konkreten Freiheit innerhalb der Objektivität des Geistes, als auch im scheinbaren a-politischen Freiheitsbegriff in der Sphäre des absoluten Geistes, bzw. der Sphäre des konkreten Denkens, der Sphäre der Philosophie selbst.
AB  - Hegel considers, in his system of philosophy, different specifications of freedom; he distinguishes between subjective, objective and absolute freedom. I am interested, in this paper, primarily in the dialectics of objective freedom, which Hegel introduces in his Philosophy of Law, in order to point out the problematics of the historicity of objective freedom, and to argue that the concept of freedom gains the quality of true historicity only at the level of the absolute spirit. This will allow me to open the space, within my argument, for presenting the thesis about the dialectical gap which is present in Hegel’s understanding of the perfection of freedom at two different levels of his system: in the state as attaining the concreteness of freedom in the domain of the objectivity of the spirit, as well as in the apparently apolitical notion of freedom in the sphere of the absolute spirit, that is, in the sphere of concrete thinking, the sphere of philosophy itself.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Zwischen Philosophie und Staat: Hegels Dialektik der Freiheitsinstitutionalisierung
IS  - 4
VL  - 29
SP  - 553
EP  - 564
DO  - https://doi.org/10.2298/FID1804553J
ER  - 
@article{
author = "Jovanov, Rastko",
year = "2018",
url = "http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=704, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1971",
abstract = "Hegel betrachtet in seinem philosophischen System die verschiedenen Bestimmungen der Freiheit; er unterscheidet die subjektive, objektive und absolute Freiheit. In dieser Arbeit wird mich primär die Dialektik der objektiven Freiheit interessieren, die Hegel am Niveau der Staats- und Geschichtsphilosophie einführt, um danach die Problematik der Geschichtlichkeit der objektiven Freiheit auszulegen, und schließlich zu behaupten, dass der Freiheitsbegriff erst am Niveau des absoluten Geistes die Qualität der wahren Geschichtlichkeit bekommt. Damit wird im Denken ein Raum geöffnet um eine These von der dialektischen Spannung, die in der Hegelschen Auffassung der erfüllenden Freiheit in beiden Niveaus seines Systems anwesend ist, aufzustellen: Nämlich, im Staat als Erreichung der konkreten Freiheit innerhalb der Objektivität des Geistes, als auch im scheinbaren a-politischen Freiheitsbegriff in der Sphäre des absoluten Geistes, bzw. der Sphäre des konkreten Denkens, der Sphäre der Philosophie selbst., Hegel considers, in his system of philosophy, different specifications of freedom; he distinguishes between subjective, objective and absolute freedom. I am interested, in this paper, primarily in the dialectics of objective freedom, which Hegel introduces in his Philosophy of Law, in order to point out the problematics of the historicity of objective freedom, and to argue that the concept of freedom gains the quality of true historicity only at the level of the absolute spirit. This will allow me to open the space, within my argument, for presenting the thesis about the dialectical gap which is present in Hegel’s understanding of the perfection of freedom at two different levels of his system: in the state as attaining the concreteness of freedom in the domain of the objectivity of the spirit, as well as in the apparently apolitical notion of freedom in the sphere of the absolute spirit, that is, in the sphere of concrete thinking, the sphere of philosophy itself.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Zwischen Philosophie und Staat: Hegels Dialektik der Freiheitsinstitutionalisierung",
number = "4",
volume = "29",
pages = "553-564",
doi = "https://doi.org/10.2298/FID1804553J"
}
Jovanov, R. (2018). Zwischen Philosophie und Staat: Hegels Dialektik der Freiheitsinstitutionalisierung.
Filozofija i društvo/Philosophy and SocietyBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 29(4), 553-564.
https://doi.org/https://doi.org/10.2298/FID1804553J
Jovanov R. Zwischen Philosophie und Staat: Hegels Dialektik der Freiheitsinstitutionalisierung. Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2018;29(4):553-564
Jovanov Rastko, "Zwischen Philosophie und Staat: Hegels Dialektik der Freiheitsinstitutionalisierung" 29, no. 4 (2018):553-564,
https://doi.org/https://doi.org/10.2298/FID1804553J .