Prosvećenost u evropskom, regionalnom i nacionalnom kontekstu: istorija i savremenost

Link to this page

info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/MPN2006-2010/149029/RS//

Prosvećenost u evropskom, regionalnom i nacionalnom kontekstu: istorija i savremenost (en)
Просвећеност у европском, регионалном и националном контексту: историја и савременост (sr)
Prosvećenost u evropskom, regionalnom i nacionalnom kontekstu: istorija i savremenost (sr_RS)
Authors

Publications

Životinje i filozofi: Predgovor mojim kritičarima

Krstić, Predrag

(Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2009)

TY  - JOUR
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2009
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/35
AB  - The author is here seeking to expose his book Philosophical Animal: zoographical persuasion to philosophy, to his own remorseless analysis – and that way defend the book from potential criticism by the others. On the other hand, the author believes that this will open up the space for discussion about the book and themes that book provokes. This discussion is not going to be mere neatly registered
response and/or appropriate praise but a contribution inspired by the book, resonating back to it.
PB  - Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Životinje i filozofi: Predgovor mojim kritičarima
T1  - Animals and Philosophers. Preface to my Critics
SP  - 3
EP  - 9
DO  - 10.2298/FID0902003K
ER  - 
@article{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2009",
abstract = "The author is here seeking to expose his book Philosophical Animal: zoographical persuasion to philosophy, to his own remorseless analysis – and that way defend the book from potential criticism by the others. On the other hand, the author believes that this will open up the space for discussion about the book and themes that book provokes. This discussion is not going to be mere neatly registered
response and/or appropriate praise but a contribution inspired by the book, resonating back to it.",
publisher = "Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Životinje i filozofi: Predgovor mojim kritičarima, Animals and Philosophers. Preface to my Critics",
pages = "3-9",
doi = "10.2298/FID0902003K"
}
Krstić, P.. (2009). Životinje i filozofi: Predgovor mojim kritičarima. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 3-9.
https://doi.org/10.2298/FID0902003K
Krstić P. Životinje i filozofi: Predgovor mojim kritičarima. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2009;:3-9.
doi:10.2298/FID0902003K .
Krstić, Predrag, "Životinje i filozofi: Predgovor mojim kritičarima" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2009):3-9,
https://doi.org/10.2298/FID0902003K . .

Životinje i filozofi : Predgovor mojim kritičarima

Krstić, Predrag; Krstić, Predrag

(2009)

TY  - JOUR
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2009
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/675
AB  - The author is here seeking to expose his book Philosophical Animal: zoographical persuasion to philosophy, to his own remorseless analysis – and that way defend the book from potential criticism by the others. On the other hand, the author believes that this will open up the space for  discussion about the book and themes that book provokes. This discussion is not going to be mere neatly registered response and/or appropriate praise but a contribution inspired by the book, resonating back to it.
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Životinje i filozofi : Predgovor mojim kritičarima
T1  - Animals and Philosophers. Preface to my Critics
SP  - 3
EP  - 9
DO  - 10.2298/FID0902003K
ER  - 
@article{
editor = "Krstić, Predrag",
author = "Krstić, Predrag",
year = "2009",
abstract = "The author is here seeking to expose his book Philosophical Animal: zoographical persuasion to philosophy, to his own remorseless analysis – and that way defend the book from potential criticism by the others. On the other hand, the author believes that this will open up the space for  discussion about the book and themes that book provokes. This discussion is not going to be mere neatly registered response and/or appropriate praise but a contribution inspired by the book, resonating back to it.",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Životinje i filozofi : Predgovor mojim kritičarima, Animals and Philosophers. Preface to my Critics",
pages = "3-9",
doi = "10.2298/FID0902003K"
}
Krstić, P.,& Krstić, P.. (2009). Životinje i filozofi : Predgovor mojim kritičarima. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 3-9.
https://doi.org/10.2298/FID0902003K
Krstić P, Krstić P. Životinje i filozofi : Predgovor mojim kritičarima. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2009;:3-9.
doi:10.2298/FID0902003K .
Krstić, Predrag, Krstić, Predrag, "Životinje i filozofi : Predgovor mojim kritičarima" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2009):3-9,
https://doi.org/10.2298/FID0902003K . .

Da li se vrlina može naučiti?

Nikotović, Aleksandar

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2009)

TY  - JOUR
AU  - Nikotović, Aleksandar
PY  - 2009
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/443
AB  - The teachability of virtue is an issue on which were crossed swords during the struggle for supremacy between two basic principles of ancient Greek spirit –
sophistry and ancient Greek ethics. Two great representatives of these opposite principles, Plato and Protagoras, confronted their arguments in Plato’s dialog named after the great sophist. Paradoxically, during this philosophical struggle, Protagoras, who at the beginning supposed that virtue is teachable, later, on the contrary, states that virtue is not knowledge, and this would make it least likely to be teachable. On the other hand, Plato, who is trying to preserve the ancient Greek principle that virtue is innate, claims that virtue is knowledge. The solution of this great dispute between two principles of antiquity Plato sees in philosophical theoretization of ancient Greek mythical worldview.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Da li se vrlina može naučiti?
T1  - Can Virtue be taught?
SP  - 159
EP  - 183
DO  - 10.2298/FID0903159N
ER  - 
@article{
author = "Nikotović, Aleksandar",
year = "2009",
abstract = "The teachability of virtue is an issue on which were crossed swords during the struggle for supremacy between two basic principles of ancient Greek spirit –
sophistry and ancient Greek ethics. Two great representatives of these opposite principles, Plato and Protagoras, confronted their arguments in Plato’s dialog named after the great sophist. Paradoxically, during this philosophical struggle, Protagoras, who at the beginning supposed that virtue is teachable, later, on the contrary, states that virtue is not knowledge, and this would make it least likely to be teachable. On the other hand, Plato, who is trying to preserve the ancient Greek principle that virtue is innate, claims that virtue is knowledge. The solution of this great dispute between two principles of antiquity Plato sees in philosophical theoretization of ancient Greek mythical worldview.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Da li se vrlina može naučiti?, Can Virtue be taught?",
pages = "159-183",
doi = "10.2298/FID0903159N"
}
Nikotović, A.. (2009). Da li se vrlina može naučiti?. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 159-183.
https://doi.org/10.2298/FID0903159N
Nikotović A. Da li se vrlina može naučiti?. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2009;:159-183.
doi:10.2298/FID0903159N .
Nikotović, Aleksandar, "Da li se vrlina može naučiti?" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2009):159-183,
https://doi.org/10.2298/FID0903159N . .

Filozofska obrazovanost kao disfunkcija društva

Krstić, Predrag

(2008)

TY  - JOUR
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2008
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/723
T2  - Theoria
T1  - Filozofska obrazovanost kao disfunkcija društva
SP  - 103
EP  - 116
DO  - 10.2298/THEO0801103K
ER  - 
@article{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2008",
journal = "Theoria",
title = "Filozofska obrazovanost kao disfunkcija društva",
pages = "103-116",
doi = "10.2298/THEO0801103K"
}
Krstić, P.. (2008). Filozofska obrazovanost kao disfunkcija društva. in Theoria, 103-116.
https://doi.org/10.2298/THEO0801103K
Krstić P. Filozofska obrazovanost kao disfunkcija društva. in Theoria. 2008;:103-116.
doi:10.2298/THEO0801103K .
Krstić, Predrag, "Filozofska obrazovanost kao disfunkcija društva" in Theoria (2008):103-116,
https://doi.org/10.2298/THEO0801103K . .

'Ljudi' i 'životinje' : prilog istoriji razgraničenja

Krstić, Predrag

(2008)

TY  - JOUR
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2008
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/700
UR  - http://www.radiobeograd.rs/download/Casopis/pkrstic.pdf
AB  - L’article s’efforce de présenter la différence conçue par la tradition entre l’homme et l’animal dans la pensée occidentale et de suivre ses articulations et modifications nuancées qui sont provoquées avant tout par des défis des sciences naturelles modernes et par les philosophies "antihumanistes“ ensuite. Il apparaît que des hésitations et une instabilité accompagnent toujours, sous-tendent le plus souvent, toutes les tentations d’établir par un
acte d’autoidentification une frontière nette entre les deux entités. La critique récente de l’impérialisme de la pensée d’orientation anthropocentrique qui, d’Aristote à Heidegger et à l’anthropologie philosophique persiste
cependant, est présentée à travers les travaux de Nussbaum, Adorno, Derrida et Agamben. Un effet différent de leurs suggestions relatives à un changement radical du paradigme obsessionnel de la démarcation des animaux et de la nature en général est exposé à travers les contestations néo humanistes de Ferry quant à la justification et à la portée d’une telle critique et, d’autre part, à travers l’identification joviale de Baudrillard entre les destins
des animaux humains et non humains en tant que victimes de nos stratégies fatales.
T2  - Treći program Radio Beograda
T1  - 'Ljudi' i 'životinje' : prilog istoriji razgraničenja
SP  - 273
EP  - 294
ER  - 
@article{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2008",
abstract = "L’article s’efforce de présenter la différence conçue par la tradition entre l’homme et l’animal dans la pensée occidentale et de suivre ses articulations et modifications nuancées qui sont provoquées avant tout par des défis des sciences naturelles modernes et par les philosophies "antihumanistes“ ensuite. Il apparaît que des hésitations et une instabilité accompagnent toujours, sous-tendent le plus souvent, toutes les tentations d’établir par un
acte d’autoidentification une frontière nette entre les deux entités. La critique récente de l’impérialisme de la pensée d’orientation anthropocentrique qui, d’Aristote à Heidegger et à l’anthropologie philosophique persiste
cependant, est présentée à travers les travaux de Nussbaum, Adorno, Derrida et Agamben. Un effet différent de leurs suggestions relatives à un changement radical du paradigme obsessionnel de la démarcation des animaux et de la nature en général est exposé à travers les contestations néo humanistes de Ferry quant à la justification et à la portée d’une telle critique et, d’autre part, à travers l’identification joviale de Baudrillard entre les destins
des animaux humains et non humains en tant que victimes de nos stratégies fatales.",
journal = "Treći program Radio Beograda",
title = "'Ljudi' i 'životinje' : prilog istoriji razgraničenja",
pages = "273-294"
}
Krstić, P.. (2008). 'Ljudi' i 'životinje' : prilog istoriji razgraničenja. in Treći program Radio Beograda, 273-294.
Krstić P. 'Ljudi' i 'životinje' : prilog istoriji razgraničenja. in Treći program Radio Beograda. 2008;:273-294..
Krstić, Predrag, "'Ljudi' i 'životinje' : prilog istoriji razgraničenja" in Treći program Radio Beograda (2008):273-294.

Raðanje ruske inteligencije iz duha prosvetiteljstva : Aleksandar Radiščev (I)

Subotić, Milan

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)

TY  - JOUR
AU  - Subotić, Milan
PY  - 2008
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/686
AB  - Tekst je prvi deo obimnije studije u kojoj je analizirano delo Aleksandra Radiščeva, vodećeg predstavnika Prosvetiteljstva u Rusiji XVIII veka. Polazeći od odnosa Voltera i Didroa prema ruskoj imperatorki Katarini Velikoj, autor u uvodnom delu rada formuliše razloge za bavljenje ruskom recepcijom Prosvetiteljstva. U prvom poglavlju interpretirane su različita tumačenja fenomena „ruske inteligencije“ jer se Radiščev smatra njenim rodonačelnikom. U drugom delu izložena je biografija Radiščeva koja olakšava razmatranje njegovih ideja. Analiza tih ideja, kao i „prosvećenog apsolutizma“ Katarine II, biće predmet razmatranja u nastavku ovog rada.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Raðanje ruske inteligencije iz duha prosvetiteljstva : Aleksandar Radiščev (I)
T1  - The birth of Russian intelligentsia from the spirit of enlightenment : Alexander Radishchev (I)
SP  - 293
EP  - 311
DO  - 10.2298/FID0803293S
ER  - 
@article{
author = "Subotić, Milan",
year = "2008",
abstract = "Tekst je prvi deo obimnije studije u kojoj je analizirano delo Aleksandra Radiščeva, vodećeg predstavnika Prosvetiteljstva u Rusiji XVIII veka. Polazeći od odnosa Voltera i Didroa prema ruskoj imperatorki Katarini Velikoj, autor u uvodnom delu rada formuliše razloge za bavljenje ruskom recepcijom Prosvetiteljstva. U prvom poglavlju interpretirane su različita tumačenja fenomena „ruske inteligencije“ jer se Radiščev smatra njenim rodonačelnikom. U drugom delu izložena je biografija Radiščeva koja olakšava razmatranje njegovih ideja. Analiza tih ideja, kao i „prosvećenog apsolutizma“ Katarine II, biće predmet razmatranja u nastavku ovog rada.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Raðanje ruske inteligencije iz duha prosvetiteljstva : Aleksandar Radiščev (I), The birth of Russian intelligentsia from the spirit of enlightenment : Alexander Radishchev (I)",
pages = "293-311",
doi = "10.2298/FID0803293S"
}
Subotić, M.. (2008). Raðanje ruske inteligencije iz duha prosvetiteljstva : Aleksandar Radiščev (I). in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 293-311.
https://doi.org/10.2298/FID0803293S
Subotić M. Raðanje ruske inteligencije iz duha prosvetiteljstva : Aleksandar Radiščev (I). in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2008;:293-311.
doi:10.2298/FID0803293S .
Subotić, Milan, "Raðanje ruske inteligencije iz duha prosvetiteljstva : Aleksandar Radiščev (I)" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2008):293-311,
https://doi.org/10.2298/FID0803293S . .
1

Država, sloboda, znanje

Nikitović, Aleksandar

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)

TY  - JOUR
AU  - Nikitović, Aleksandar
PY  - 2008
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/682
AB  - U ovom tekstu razmatra se Platonova problematizacija odnosa države, slobode i znanja, u njegovim analizama različitih aspekata uzorne država. Državu Platon razumjeva kao opšte dobro, a svrha njenog uspostavljanja jeste da se, u skladu s pravičnošću, nadomjesti nedovoljnost koja je imanentna svakom pojedincu. Pravičnost je prisutna samo ukoliko su u cjelinu polisa harmonično povezane sve različite i pojedinačne sposobnosti. Platon u svojim suptilnim analizama ukazuje da je za postojanje pravične države neophodno da volja čovjeka, u klasi čuvara, bude u potpunosti vezana za dobro, odnosno za poznavanje dobra. Ovo stavljanje u jedan uzročni sklop znanja, volje i dobra najbolje pokazuje odsutnost saznanja da volja čovjeka, uslijed njene slobode izbora zapravo ne stoji pod potpuno određujućim uticajem znanja i dobra. Nalazeći se neprestano u stanju slobode izbora, čovjek često bira suprotno sopstvenom saznanju i razumjevanju dobra. U sferi teorijskog mogu se navesti dobri primjeri međusobne uslovljenosti volje, znanja i dobra. Naime, sticanjem uverenja da je neko saznanje istinito, sâmo to uvjerenje najčešće povlači našu volju da stoji uz to saznanje. Platon podrazumijeva da se ova povezanost u domenu teorijskog može prenijeti i u sferu prakse, odakle proizilazi i njegova zamisao da se život polisa uredi na osnovu učestovanja u istinitom svijetu ideja. Ali, opravdano se postavlja pitanje da li se ovo iskustvo iz teorijske sfere može u potpunosti prenijeti u polje praktičnog.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Država, sloboda, znanje
T1  - State, freedom, knowledge
SP  - 37
EP  - 57
DO  - 10.2298/FID0803037N
ER  - 
@article{
author = "Nikitović, Aleksandar",
year = "2008",
abstract = "U ovom tekstu razmatra se Platonova problematizacija odnosa države, slobode i znanja, u njegovim analizama različitih aspekata uzorne država. Državu Platon razumjeva kao opšte dobro, a svrha njenog uspostavljanja jeste da se, u skladu s pravičnošću, nadomjesti nedovoljnost koja je imanentna svakom pojedincu. Pravičnost je prisutna samo ukoliko su u cjelinu polisa harmonično povezane sve različite i pojedinačne sposobnosti. Platon u svojim suptilnim analizama ukazuje da je za postojanje pravične države neophodno da volja čovjeka, u klasi čuvara, bude u potpunosti vezana za dobro, odnosno za poznavanje dobra. Ovo stavljanje u jedan uzročni sklop znanja, volje i dobra najbolje pokazuje odsutnost saznanja da volja čovjeka, uslijed njene slobode izbora zapravo ne stoji pod potpuno određujućim uticajem znanja i dobra. Nalazeći se neprestano u stanju slobode izbora, čovjek često bira suprotno sopstvenom saznanju i razumjevanju dobra. U sferi teorijskog mogu se navesti dobri primjeri međusobne uslovljenosti volje, znanja i dobra. Naime, sticanjem uverenja da je neko saznanje istinito, sâmo to uvjerenje najčešće povlači našu volju da stoji uz to saznanje. Platon podrazumijeva da se ova povezanost u domenu teorijskog može prenijeti i u sferu prakse, odakle proizilazi i njegova zamisao da se život polisa uredi na osnovu učestovanja u istinitom svijetu ideja. Ali, opravdano se postavlja pitanje da li se ovo iskustvo iz teorijske sfere može u potpunosti prenijeti u polje praktičnog.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Država, sloboda, znanje, State, freedom, knowledge",
pages = "37-57",
doi = "10.2298/FID0803037N"
}
Nikitović, A.. (2008). Država, sloboda, znanje. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 37-57.
https://doi.org/10.2298/FID0803037N
Nikitović A. Država, sloboda, znanje. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2008;:37-57.
doi:10.2298/FID0803037N .
Nikitović, Aleksandar, "Država, sloboda, znanje" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2008):37-57,
https://doi.org/10.2298/FID0803037N . .

O jednoj botaničkoj analogiji u modernoj teoriji društva

Krstić, Predrag

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)

TY  - JOUR
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2008
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/679
AB  - U ovom prilogu autor sagledava i analizira kakvu ulogu igra metafora „korena“, kao i čitav onaj diskurzivni sklop koji se za nju veže – „ukorenjenost“, „iskorenjenost“ i tako dalje – te kako funkcionišu botaničke analogije uopšte u modernoj političkoj teoriji. Ideološka podvajanja se iz ovog aspekta prikazuju kao u jednakoj meri, samo na različite načine, fiksirana za predstavu korena ljudske egzistencije ili dobro uređenog društva – i odgovarajuću sliku rascvetalog drveta ukoliko je izniklo na tim osnovama – u čijem su povlašćenom posedu i iz kojeg crpu pravo i na „radikalno“ postupanje. Razlika, pak, počinje tek tamo gde jedni zagovaraju bezuslovno negovanje datog korena a drugi preku neophodnost njegovog zamenjivanja novim. U zaključku rada se sugeriše da bi napuštanje floralnih metafora moglo ne samo da otvori prostor za razložan disput o pitanjima na koja se mislilo da one pružaju odgovore, nego i da bi tek takvo odstupanje od fascinacije korenom u savremenosti bilo zaista – korenito.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - O jednoj botaničkoj analogiji u modernoj teoriji društva
T1  - On a botanical analogy in modern theory of society
SP  - 109
EP  - 145
DO  - 10.2298/FID0803109K
ER  - 
@article{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2008",
abstract = "U ovom prilogu autor sagledava i analizira kakvu ulogu igra metafora „korena“, kao i čitav onaj diskurzivni sklop koji se za nju veže – „ukorenjenost“, „iskorenjenost“ i tako dalje – te kako funkcionišu botaničke analogije uopšte u modernoj političkoj teoriji. Ideološka podvajanja se iz ovog aspekta prikazuju kao u jednakoj meri, samo na različite načine, fiksirana za predstavu korena ljudske egzistencije ili dobro uređenog društva – i odgovarajuću sliku rascvetalog drveta ukoliko je izniklo na tim osnovama – u čijem su povlašćenom posedu i iz kojeg crpu pravo i na „radikalno“ postupanje. Razlika, pak, počinje tek tamo gde jedni zagovaraju bezuslovno negovanje datog korena a drugi preku neophodnost njegovog zamenjivanja novim. U zaključku rada se sugeriše da bi napuštanje floralnih metafora moglo ne samo da otvori prostor za razložan disput o pitanjima na koja se mislilo da one pružaju odgovore, nego i da bi tek takvo odstupanje od fascinacije korenom u savremenosti bilo zaista – korenito.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "O jednoj botaničkoj analogiji u modernoj teoriji društva, On a botanical analogy in modern theory of society",
pages = "109-145",
doi = "10.2298/FID0803109K"
}
Krstić, P.. (2008). O jednoj botaničkoj analogiji u modernoj teoriji društva. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 109-145.
https://doi.org/10.2298/FID0803109K
Krstić P. O jednoj botaničkoj analogiji u modernoj teoriji društva. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2008;:109-145.
doi:10.2298/FID0803109K .
Krstić, Predrag, "O jednoj botaničkoj analogiji u modernoj teoriji društva" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2008):109-145,
https://doi.org/10.2298/FID0803109K . .

Avangarda – od ratovanja, preko revolucionarne politike, do umetnosti

Jeremić-Molnar, Dragana; Molnar, Aleksandar

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)

TY  - JOUR
AU  - Jeremić-Molnar, Dragana
AU  - Molnar, Aleksandar
PY  - 2008
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/670
AB  - U članku autori se bave militantnim potencijalom koncepta avangarde. Pojavljujući se u politici i umetnosti u prvoj polovini 19. veka i nastojeći da uništi gotovo celokupnu tradiciju „buržoaskog“ prosvetiteljstva, politička i umetnička avangarda nikada nije bila sposobna da se oslobodi svojih korena u vojničkom načinu razmišljanja. Njena prava suština je ležala u stvaranju bojnih polja u svakoj oblasti javnog života gde je postojala šansa da se uništi graðansko društvo – njegova politika, njegova umetnost, njegov način razmišljašnja, njegova civilizacija. U ime još nečuvene slobode, ona je širila nasilje i sejala totalitarino seme po sprženoj zemlji. A na kraju je nisu pobedili njeni mnogobrojni neprijatelji zato jer je postala žrtva vlastite destruktivnosti.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Avangarda – od ratovanja, preko revolucionarne politike, do umetnosti
T1  - Avant-garde – making war, revolutionary politics and art
SP  - 191
EP  - 220
DO  - 10.2298/FID0802191J
ER  - 
@article{
author = "Jeremić-Molnar, Dragana and Molnar, Aleksandar",
year = "2008",
abstract = "U članku autori se bave militantnim potencijalom koncepta avangarde. Pojavljujući se u politici i umetnosti u prvoj polovini 19. veka i nastojeći da uništi gotovo celokupnu tradiciju „buržoaskog“ prosvetiteljstva, politička i umetnička avangarda nikada nije bila sposobna da se oslobodi svojih korena u vojničkom načinu razmišljanja. Njena prava suština je ležala u stvaranju bojnih polja u svakoj oblasti javnog života gde je postojala šansa da se uništi graðansko društvo – njegova politika, njegova umetnost, njegov način razmišljašnja, njegova civilizacija. U ime još nečuvene slobode, ona je širila nasilje i sejala totalitarino seme po sprženoj zemlji. A na kraju je nisu pobedili njeni mnogobrojni neprijatelji zato jer je postala žrtva vlastite destruktivnosti.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Avangarda – od ratovanja, preko revolucionarne politike, do umetnosti, Avant-garde – making war, revolutionary politics and art",
pages = "191-220",
doi = "10.2298/FID0802191J"
}
Jeremić-Molnar, D.,& Molnar, A.. (2008). Avangarda – od ratovanja, preko revolucionarne politike, do umetnosti. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 191-220.
https://doi.org/10.2298/FID0802191J
Jeremić-Molnar D, Molnar A. Avangarda – od ratovanja, preko revolucionarne politike, do umetnosti. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2008;:191-220.
doi:10.2298/FID0802191J .
Jeremić-Molnar, Dragana, Molnar, Aleksandar, "Avangarda – od ratovanja, preko revolucionarne politike, do umetnosti" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2008):191-220,
https://doi.org/10.2298/FID0802191J . .

Mišljenje i ždranje: o jednom drevnom motivu tematizovanom nedavno u filozofiji

Krstić, Predrag

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)

TY  - JOUR
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2008
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/607
AB  - Inspiracija ili provokacija za ovaj članak došla je od onih teoretičara dobrobiti životinja i envajarmentalističkih filozofa koji su doveli u pitanje opravdanost naše – stvarne ali i simboličke – prakse jedenja mesa i, odatle, stavili na kušnju celokupnu našu mesoždresku i, uopšte, proždrljivu kulturu. Autor priloga taj motiv – motiv jedenja, gutanja, ždranja – nastoji da propita na tragu onih njegovih manifestovanja, izlaganja, nalaza ili dalekosežnijih tematizacija koji su se više ili manje usputno odigravali u nekim tekstovima pojedinih stožernih mislilaca moderne i savremene filozofske tradicije (Ruso, Hegel, Niče, Frojd, Adorno, Liotar, Derida). Sugeriše se da je pronicanje figure proždiranja, sagledane iz perspektive njenog neprimetnog i vremenom gotovo obrednog prerastanja u samorazumljivi gest teorije – i niukoliko ne samo teorije – jedan u najmanju ruku instruktivan i inspirativan aktuelni momenat samosvesti celokupnog (zapadnog) mišljenja, odnosno vid njegove kritičke rekonstrukcije i dekonstrukcije.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Mišljenje i ždranje: o jednom drevnom motivu tematizovanom nedavno u filozofiji
T1  - Thinking And Devouring: About an ancient motif recently thematised in philosophy
SP  - 251
EP  - 274
DO  - 10.2298/FID0801251K
ER  - 
@article{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2008",
abstract = "Inspiracija ili provokacija za ovaj članak došla je od onih teoretičara dobrobiti životinja i envajarmentalističkih filozofa koji su doveli u pitanje opravdanost naše – stvarne ali i simboličke – prakse jedenja mesa i, odatle, stavili na kušnju celokupnu našu mesoždresku i, uopšte, proždrljivu kulturu. Autor priloga taj motiv – motiv jedenja, gutanja, ždranja – nastoji da propita na tragu onih njegovih manifestovanja, izlaganja, nalaza ili dalekosežnijih tematizacija koji su se više ili manje usputno odigravali u nekim tekstovima pojedinih stožernih mislilaca moderne i savremene filozofske tradicije (Ruso, Hegel, Niče, Frojd, Adorno, Liotar, Derida). Sugeriše se da je pronicanje figure proždiranja, sagledane iz perspektive njenog neprimetnog i vremenom gotovo obrednog prerastanja u samorazumljivi gest teorije – i niukoliko ne samo teorije – jedan u najmanju ruku instruktivan i inspirativan aktuelni momenat samosvesti celokupnog (zapadnog) mišljenja, odnosno vid njegove kritičke rekonstrukcije i dekonstrukcije.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Mišljenje i ždranje: o jednom drevnom motivu tematizovanom nedavno u filozofiji, Thinking And Devouring: About an ancient motif recently thematised in philosophy",
pages = "251-274",
doi = "10.2298/FID0801251K"
}
Krstić, P.. (2008). Mišljenje i ždranje: o jednom drevnom motivu tematizovanom nedavno u filozofiji. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 251-274.
https://doi.org/10.2298/FID0801251K
Krstić P. Mišljenje i ždranje: o jednom drevnom motivu tematizovanom nedavno u filozofiji. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2008;:251-274.
doi:10.2298/FID0801251K .
Krstić, Predrag, "Mišljenje i ždranje: o jednom drevnom motivu tematizovanom nedavno u filozofiji" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2008):251-274,
https://doi.org/10.2298/FID0801251K . .

Da li je Faust bio „otporaš“? O subjektivističkom objektivizmu i objektivističkom subjektivizmu u interpretaciji (post)modernih društvenih i političkih pokreta

Naumović, Slobodan

(Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2007)

TY  - JOUR
AU  - Naumović, Slobodan
PY  - 2007
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/110
AB  - Rad predstavlja pokušaj da se jedna konkretna naučna polemika o
temi koja je opterećena znatnim ideološkim nabojem „žanrovski“ preusmeri ka formi
načnog dijaloga, i time učini plodnijom u naučnom smislu. Glavna pitanja koja se
razmatraju tiču se pokušaja teorijskog određenja petooktobarske revolucije i uloge
koju je pokret „Otpor“ imao u njoj. U radu se brani teza da teorijski modeli „talasa
demokratizacije“ i „izborne revolucije“ nude najutemeljenije okvire za razmatranje
pitanja koja se u tekstu otvaraju. Ključni problemi o kojima se u radu raspravlja su
sledeći: u kojoj meri oslanjanje na strane izvore i teorijske okvire zakrivljuje uvide u
lokalne političke procese; kakva je razlika između „uvezenih“ i „izbornih revolucija“;
koje su posebnosti izborne revolucije u Srbiji i koje je njeno mesto u „drugom talasu“
postkomunističke demokratizacije; koliki je relativni značaj stranih i lokalnih
inicijativa prilikom organizovanja izbornih revolucija; u čemu je razlika izmeðu klasičnih odnosa između davalaca i primalaca političke pomoći i novih odnosa, koji se zasnivaju na načelu sinergije; koja su ograničenja ili-ili logike objašnjenja u razmatranju političke saradnje stranih i domaćih aktera; šta povezuje strategiju nenasilnog otpora, proaktivnu logiku političkog delovanja i Otporov „Plan B“; najzad, postoji li mehanička veza između prisustva strane pomoći i gubljenja kontrole nad
rezultatima izborne revolucije. U završnom odeljku, otvara se pitanje negativnih i
pozitivnih aspekata nasleđa Otpora kao političkog projekta i nudi pokušaj da se
razmatranje o dometima pokreta poveže sa razumevanjem „dinamike nade“ kao političkog projekta na kojem je Otpor sistematski radio.
PB  - Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Da li je Faust bio „otporaš“? O subjektivističkom objektivizmu i objektivističkom subjektivizmu u interpretaciji (post)modernih društvenih i političkih pokreta
SP  - 117
EP  - 145
DO  - 10.2298/FID0703117N
ER  - 
@article{
author = "Naumović, Slobodan",
year = "2007",
abstract = "Rad predstavlja pokušaj da se jedna konkretna naučna polemika o
temi koja je opterećena znatnim ideološkim nabojem „žanrovski“ preusmeri ka formi
načnog dijaloga, i time učini plodnijom u naučnom smislu. Glavna pitanja koja se
razmatraju tiču se pokušaja teorijskog određenja petooktobarske revolucije i uloge
koju je pokret „Otpor“ imao u njoj. U radu se brani teza da teorijski modeli „talasa
demokratizacije“ i „izborne revolucije“ nude najutemeljenije okvire za razmatranje
pitanja koja se u tekstu otvaraju. Ključni problemi o kojima se u radu raspravlja su
sledeći: u kojoj meri oslanjanje na strane izvore i teorijske okvire zakrivljuje uvide u
lokalne političke procese; kakva je razlika između „uvezenih“ i „izbornih revolucija“;
koje su posebnosti izborne revolucije u Srbiji i koje je njeno mesto u „drugom talasu“
postkomunističke demokratizacije; koliki je relativni značaj stranih i lokalnih
inicijativa prilikom organizovanja izbornih revolucija; u čemu je razlika izmeðu klasičnih odnosa između davalaca i primalaca političke pomoći i novih odnosa, koji se zasnivaju na načelu sinergije; koja su ograničenja ili-ili logike objašnjenja u razmatranju političke saradnje stranih i domaćih aktera; šta povezuje strategiju nenasilnog otpora, proaktivnu logiku političkog delovanja i Otporov „Plan B“; najzad, postoji li mehanička veza između prisustva strane pomoći i gubljenja kontrole nad
rezultatima izborne revolucije. U završnom odeljku, otvara se pitanje negativnih i
pozitivnih aspekata nasleđa Otpora kao političkog projekta i nudi pokušaj da se
razmatranje o dometima pokreta poveže sa razumevanjem „dinamike nade“ kao političkog projekta na kojem je Otpor sistematski radio.",
publisher = "Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Da li je Faust bio „otporaš“? O subjektivističkom objektivizmu i objektivističkom subjektivizmu u interpretaciji (post)modernih društvenih i političkih pokreta",
pages = "117-145",
doi = "10.2298/FID0703117N"
}
Naumović, S.. (2007). Da li je Faust bio „otporaš“? O subjektivističkom objektivizmu i objektivističkom subjektivizmu u interpretaciji (post)modernih društvenih i političkih pokreta. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 117-145.
https://doi.org/10.2298/FID0703117N
Naumović S. Da li je Faust bio „otporaš“? O subjektivističkom objektivizmu i objektivističkom subjektivizmu u interpretaciji (post)modernih društvenih i političkih pokreta. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2007;:117-145.
doi:10.2298/FID0703117N .
Naumović, Slobodan, "Da li je Faust bio „otporaš“? O subjektivističkom objektivizmu i objektivističkom subjektivizmu u interpretaciji (post)modernih društvenih i političkih pokreta" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2007):117-145,
https://doi.org/10.2298/FID0703117N . .

O prosvećenosti i ukusu* Nacrt istraživačke teme

Bošković, Dušan

(Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2007)

TY  - JOUR
AU  - Bošković, Dušan
PY  - 2007
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/105
AB  - U ovom radu autor je izložio nekoliko pretpostavki, te mogući kontekst
za ispitivanje veze između pojmova prosvećenost i ukus. Prihvaćeno je Kantovo
određenje prosvećenosti, a s naročitim naglaskom na sferu religioznosti. Na osnovu
takvog kriterijuma, može se uočiti da je u igri jedna vrlo snažna i uticajna verska
struja – i to iz crkvenih krugova u najužem smislu – koja poriče sistematski i istorijski
značaj dela Dositeja Obradovića, svojevremeno protagoniste evropske prosvećenosti.Takvo prevrednovanje prihvatio je i veći deo mlađe generacije insistirajući prevashodno na Svetosavskom Predanju. S promenom pogleda na svet, nesumnjivo je da se menjaju i ukusi. Izloženo je i shvatanje o ukusu škotskog filozofa Dejvida Hjuma, zatočnika dispozicionalne estetike. Kao jedna od umetnosti, muzika bi mogla biti egzemplarna za procenjivanje stanja prosvećenosti u nekom društvu.
PB  - Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - O prosvećenosti i ukusu* Nacrt istraživačke teme
SP  - 271
EP  - 281
DO  - 10.2298/FID0703271B
ER  - 
@article{
author = "Bošković, Dušan",
year = "2007",
abstract = "U ovom radu autor je izložio nekoliko pretpostavki, te mogući kontekst
za ispitivanje veze između pojmova prosvećenost i ukus. Prihvaćeno je Kantovo
određenje prosvećenosti, a s naročitim naglaskom na sferu religioznosti. Na osnovu
takvog kriterijuma, može se uočiti da je u igri jedna vrlo snažna i uticajna verska
struja – i to iz crkvenih krugova u najužem smislu – koja poriče sistematski i istorijski
značaj dela Dositeja Obradovića, svojevremeno protagoniste evropske prosvećenosti.Takvo prevrednovanje prihvatio je i veći deo mlađe generacije insistirajući prevashodno na Svetosavskom Predanju. S promenom pogleda na svet, nesumnjivo je da se menjaju i ukusi. Izloženo je i shvatanje o ukusu škotskog filozofa Dejvida Hjuma, zatočnika dispozicionalne estetike. Kao jedna od umetnosti, muzika bi mogla biti egzemplarna za procenjivanje stanja prosvećenosti u nekom društvu.",
publisher = "Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "O prosvećenosti i ukusu* Nacrt istraživačke teme",
pages = "271-281",
doi = "10.2298/FID0703271B"
}
Bošković, D.. (2007). O prosvećenosti i ukusu* Nacrt istraživačke teme. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 271-281.
https://doi.org/10.2298/FID0703271B
Bošković D. O prosvećenosti i ukusu* Nacrt istraživačke teme. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2007;:271-281.
doi:10.2298/FID0703271B .
Bošković, Dušan, "O prosvećenosti i ukusu* Nacrt istraživačke teme" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2007):271-281,
https://doi.org/10.2298/FID0703271B . .

Tlo i koreni nacizma : dva pristupa

Subotić, Milan

(Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2007)

TY  - JOUR
AU  - Subotić, Milan
PY  - 2007
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/70
AB  - The paper discusses two different approaches to Nazism and the Holocaust.
The first approach is different versions of the Sonderweg thesis arguing that the ex-
planation of the “German catastrophe” should be sought in the particular features of
German history. The second approach rests on searching for external, exogenous fac-
tors that played a formative role in the emergence of National Socialism. The exam-
ples illustrating these two approaches are recently published books by Aleksandar
Molnar and Michael Kellogg, reviewed in detail in the paper. Starting from an inter-
pretation of these books, the author argues that the limitations of both approaches re-
sult from the complexity of a historical experience that resists rationalization
PB  - Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Tlo i koreni nacizma : dva pristupa
SP  - 187
EP  - 205
DO  - 10.2298/FID0702187S
ER  - 
@article{
author = "Subotić, Milan",
year = "2007",
abstract = "The paper discusses two different approaches to Nazism and the Holocaust.
The first approach is different versions of the Sonderweg thesis arguing that the ex-
planation of the “German catastrophe” should be sought in the particular features of
German history. The second approach rests on searching for external, exogenous fac-
tors that played a formative role in the emergence of National Socialism. The exam-
ples illustrating these two approaches are recently published books by Aleksandar
Molnar and Michael Kellogg, reviewed in detail in the paper. Starting from an inter-
pretation of these books, the author argues that the limitations of both approaches re-
sult from the complexity of a historical experience that resists rationalization",
publisher = "Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Tlo i koreni nacizma : dva pristupa",
pages = "187-205",
doi = "10.2298/FID0702187S"
}
Subotić, M.. (2007). Tlo i koreni nacizma : dva pristupa. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 187-205.
https://doi.org/10.2298/FID0702187S
Subotić M. Tlo i koreni nacizma : dva pristupa. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2007;:187-205.
doi:10.2298/FID0702187S .
Subotić, Milan, "Tlo i koreni nacizma : dva pristupa" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2007):187-205,
https://doi.org/10.2298/FID0702187S . .

Čemu još kritika

Krstić, Predrag

(Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2007)

TY  - JOUR
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2007
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/55
AB  - Ovaj članak pokušava da označi one dileme, demontaže i prekom-
pozicije filozofije, koje su primetne u njenom samorazumevanju u poslednjih nekoli-
ko decenija. Kao odgovor na kardinalno postavljeno pitanje svoje vlastite dalje
održivosti i opravdanosti, izdvajaju se tri njena različita i konkurentska lika – koje
sugerišu i reprezentuju Adorno, Habermas i Rorti – pod kojima ona veruje da bi dalje
mogla nastupati. Posebna se pažnja posvećuje u tom kontekstu pojmu kritike. Detek-
tuje se da je problem preživljavanja i legitimacije kritike u modernoj filozofiji isprva
identifikovan sa pitanjem opstanka same filozofije. Filozofija koja se našla u defanzi-
vi, a da još uvek nije izgubila sve iluzije o svojoj misiji, čini se da je u svojoj kritičkoj
funkciji, tradicionalno shvaćenoj kao neprekidna i bespoštedna potraga za istinom,
videla poslednju odstupnicu i sigurno pribežište. Sa političkim situiranjem, depateti-
zacijom, pa čak i abdikacijom te prosvetiteljske figure, izgleda međutim da se filo-
zofskoj teoriji – doduše, u manjoj ili većoj meri preobraženoj – i dalje otvara prostor
autonomnog kritičkog delovanja, koji ne bi bio lišen i neposrednih društvenih kon-
sekvenci.
PB  - Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Čemu još kritika
SP  - 9
EP  - 42
DO  - 10.2298/FID0702009K
ER  - 
@article{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2007",
abstract = "Ovaj članak pokušava da označi one dileme, demontaže i prekom-
pozicije filozofije, koje su primetne u njenom samorazumevanju u poslednjih nekoli-
ko decenija. Kao odgovor na kardinalno postavljeno pitanje svoje vlastite dalje
održivosti i opravdanosti, izdvajaju se tri njena različita i konkurentska lika – koje
sugerišu i reprezentuju Adorno, Habermas i Rorti – pod kojima ona veruje da bi dalje
mogla nastupati. Posebna se pažnja posvećuje u tom kontekstu pojmu kritike. Detek-
tuje se da je problem preživljavanja i legitimacije kritike u modernoj filozofiji isprva
identifikovan sa pitanjem opstanka same filozofije. Filozofija koja se našla u defanzi-
vi, a da još uvek nije izgubila sve iluzije o svojoj misiji, čini se da je u svojoj kritičkoj
funkciji, tradicionalno shvaćenoj kao neprekidna i bespoštedna potraga za istinom,
videla poslednju odstupnicu i sigurno pribežište. Sa političkim situiranjem, depateti-
zacijom, pa čak i abdikacijom te prosvetiteljske figure, izgleda međutim da se filo-
zofskoj teoriji – doduše, u manjoj ili većoj meri preobraženoj – i dalje otvara prostor
autonomnog kritičkog delovanja, koji ne bi bio lišen i neposrednih društvenih kon-
sekvenci.",
publisher = "Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Čemu još kritika",
pages = "9-42",
doi = "10.2298/FID0702009K"
}
Krstić, P.. (2007). Čemu još kritika. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 9-42.
https://doi.org/10.2298/FID0702009K
Krstić P. Čemu još kritika. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2007;:9-42.
doi:10.2298/FID0702009K .
Krstić, Predrag, "Čemu još kritika" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2007):9-42,
https://doi.org/10.2298/FID0702009K . .

Filozofska antropologija, antropologika filozofije i posle

Krstić, Predrag

(Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2007)

TY  - JOUR
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2007
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/22
AB  - This expose deals, first of all, with suppositions, structure and range of human thinking that has been undertaken, very ambitiously, by „philosophical anthropology“ at the beginning of the twentieth century. And then, through philosophical
critique and self-critique of its status and limitations of this „discipline“, it is indicating the orientation of recent controversy regarding the possibilities and characters of
radical dismissal and/or reaffirmation of philosopheme „man“.
PB  - Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Filozofska antropologija, antropologika filozofije i posle
SP  - 9
EP  - 48
DO  - 10.2298/FID0732009K
ER  - 
@article{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2007",
abstract = "This expose deals, first of all, with suppositions, structure and range of human thinking that has been undertaken, very ambitiously, by „philosophical anthropology“ at the beginning of the twentieth century. And then, through philosophical
critique and self-critique of its status and limitations of this „discipline“, it is indicating the orientation of recent controversy regarding the possibilities and characters of
radical dismissal and/or reaffirmation of philosopheme „man“.",
publisher = "Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Filozofska antropologija, antropologika filozofije i posle",
pages = "9-48",
doi = "10.2298/FID0732009K"
}
Krstić, P.. (2007). Filozofska antropologija, antropologika filozofije i posle. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 9-48.
https://doi.org/10.2298/FID0732009K
Krstić P. Filozofska antropologija, antropologika filozofije i posle. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2007;:9-48.
doi:10.2298/FID0732009K .
Krstić, Predrag, "Filozofska antropologija, antropologika filozofije i posle" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2007):9-48,
https://doi.org/10.2298/FID0732009K . .

Bruno Latur, akteri-mreže i kritika kritičke sociologije

Spasić, Ivana

(Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2007)

TY  - JOUR
AU  - Spasić, Ivana
PY  - 2007
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/13
AB  - The paper analyzes the theoretical opus of Bruno Latour and his treatment of
the concept of critique. In the first section “actor-network theory” is presented
through its key notions (actant, network, translation, associations) together with Latour’s theory of modernity. In the second section various aspects of the relation between Latour and critique are discussed – first his own criticism of others (standard
sociology and especially “critical”, i.e. Bourdieu’s sociology), then the criticisms
aimed at his work, to conclude with the political ambivalences of Latour’s attempt to
develop an “acritical” social theory
PB  - Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Bruno Latur, akteri-mreže i kritika kritičke sociologije
SP  - 43
EP  - 72
DO  - 10.2298/FID0702043S
ER  - 
@article{
author = "Spasić, Ivana",
year = "2007",
abstract = "The paper analyzes the theoretical opus of Bruno Latour and his treatment of
the concept of critique. In the first section “actor-network theory” is presented
through its key notions (actant, network, translation, associations) together with Latour’s theory of modernity. In the second section various aspects of the relation between Latour and critique are discussed – first his own criticism of others (standard
sociology and especially “critical”, i.e. Bourdieu’s sociology), then the criticisms
aimed at his work, to conclude with the political ambivalences of Latour’s attempt to
develop an “acritical” social theory",
publisher = "Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Bruno Latur, akteri-mreže i kritika kritičke sociologije",
pages = "43-72",
doi = "10.2298/FID0702043S"
}
Spasić, I.. (2007). Bruno Latur, akteri-mreže i kritika kritičke sociologije. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 43-72.
https://doi.org/10.2298/FID0702043S
Spasić I. Bruno Latur, akteri-mreže i kritika kritičke sociologije. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2007;:43-72.
doi:10.2298/FID0702043S .
Spasić, Ivana, "Bruno Latur, akteri-mreže i kritika kritičke sociologije" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2007):43-72,
https://doi.org/10.2298/FID0702043S . .
1

Na drugi pogled : Prilog studijama nacionalizma

Subotić, Milan

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; "Filip Višnjić", 2007)

TY  - BOOK
AU  - Subotić, Milan
PY  - 2007
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/823
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; "Filip Višnjić"
T1  - Na drugi pogled : Prilog studijama nacionalizma
ER  - 
@book{
author = "Subotić, Milan",
year = "2007",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; "Filip Višnjić"",
title = "Na drugi pogled : Prilog studijama nacionalizma"
}
Subotić, M.. (2007). Na drugi pogled : Prilog studijama nacionalizma. 
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; "Filip Višnjić"..
Subotić M. Na drugi pogled : Prilog studijama nacionalizma. 2007;..
Subotić, Milan, "Na drugi pogled : Prilog studijama nacionalizma" (2007).

Evropsko-prosvetiteljski i nacional - romantičarski izvori kulturnog pamćenja : refleksije u savremenim društvenim raspravama

Đerić, Gordana

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2006)

TY  - JOUR
AU  - Đerić, Gordana
PY  - 2006
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1105
AB  - Each society is marked by a selective cultural memory which, beside events and traditions whose importance is emphasized, is also constituted by its parts and contents whose influence is either diminished or forgotten. Our society, too is marked by such kind of memory, with obvious reduction, value oppositon and, in sum, general duality within the reception of cultural memory, which is always more complex than it appears in political speeches, mother-tongue reading books or history textbooks. For this reason, an examination of construction and reception of cultural memory, with an emphasis on traditions of Enlightenment and Romanticism, stems from a necessity to answer a set of questions regarding the contemporary relation to the past, the way ‘distance’ or ‘proximity’ to the latter is constituted, and especially the way in which contemporary practices mark, change and make use of cultural history. Starting from the assumptions that shaping cultural history, its heritage and ‘memory’ is closely connected to the beginnings of nation-building and that cultural memory is a never-ending political process, it is my intention in this research project to examine the rivalry, juxtapositions, ‘interruptions’ and new foundations of traditions, focusing on the interdependent relation of Enlightenment and Romanticist strands, and particularly on their unmarked, empty spots. Just as cultural memory is a
result of two opposed processes – foregrounding and oblivion – so this research is similarly devoted to a double and apparently paradoxical task. On one hand, the accent is on the resurrection and reinforcement of integrative segments of these traditions which, at the time of their emergence as well as in subsequent interpretations, were mostly neglected. On the other hand, there is the need to keep pace with what is required by the current ‘acceleration of time’, which amounts to nothing else but the necessity to forget. Briefly put, the aim is to point to disciplinary-interdependent, more nuanced and more communicative ways of viewing these relations, which would diminish the exclusivism and profound opposition within the contemporary reception of the traditions examined.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Evropsko-prosvetiteljski i nacional - romantičarski izvori kulturnog pamćenja : refleksije u savremenim društvenim raspravama
T1  - European-Enlightenment and National-Romanticist Sources of Cultural Memory: Reflections in Contemporary Debates
SP  - 77
EP  - 88
DO  - 10.2298/FID0630077D
ER  - 
@article{
author = "Đerić, Gordana",
year = "2006",
abstract = "Each society is marked by a selective cultural memory which, beside events and traditions whose importance is emphasized, is also constituted by its parts and contents whose influence is either diminished or forgotten. Our society, too is marked by such kind of memory, with obvious reduction, value oppositon and, in sum, general duality within the reception of cultural memory, which is always more complex than it appears in political speeches, mother-tongue reading books or history textbooks. For this reason, an examination of construction and reception of cultural memory, with an emphasis on traditions of Enlightenment and Romanticism, stems from a necessity to answer a set of questions regarding the contemporary relation to the past, the way ‘distance’ or ‘proximity’ to the latter is constituted, and especially the way in which contemporary practices mark, change and make use of cultural history. Starting from the assumptions that shaping cultural history, its heritage and ‘memory’ is closely connected to the beginnings of nation-building and that cultural memory is a never-ending political process, it is my intention in this research project to examine the rivalry, juxtapositions, ‘interruptions’ and new foundations of traditions, focusing on the interdependent relation of Enlightenment and Romanticist strands, and particularly on their unmarked, empty spots. Just as cultural memory is a
result of two opposed processes – foregrounding and oblivion – so this research is similarly devoted to a double and apparently paradoxical task. On one hand, the accent is on the resurrection and reinforcement of integrative segments of these traditions which, at the time of their emergence as well as in subsequent interpretations, were mostly neglected. On the other hand, there is the need to keep pace with what is required by the current ‘acceleration of time’, which amounts to nothing else but the necessity to forget. Briefly put, the aim is to point to disciplinary-interdependent, more nuanced and more communicative ways of viewing these relations, which would diminish the exclusivism and profound opposition within the contemporary reception of the traditions examined.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Evropsko-prosvetiteljski i nacional - romantičarski izvori kulturnog pamćenja : refleksije u savremenim društvenim raspravama, European-Enlightenment and National-Romanticist Sources of Cultural Memory: Reflections in Contemporary Debates",
pages = "77-88",
doi = "10.2298/FID0630077D"
}
Đerić, G.. (2006). Evropsko-prosvetiteljski i nacional - romantičarski izvori kulturnog pamćenja : refleksije u savremenim društvenim raspravama. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 77-88.
https://doi.org/10.2298/FID0630077D
Đerić G. Evropsko-prosvetiteljski i nacional - romantičarski izvori kulturnog pamćenja : refleksije u savremenim društvenim raspravama. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2006;:77-88.
doi:10.2298/FID0630077D .
Đerić, Gordana, "Evropsko-prosvetiteljski i nacional - romantičarski izvori kulturnog pamćenja : refleksije u savremenim društvenim raspravama" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2006):77-88,
https://doi.org/10.2298/FID0630077D . .
1

Prosvetiteljstvo: kriza i preobražaj pojma

Savić, Mile

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2006)

TY  - JOUR
AU  - Savić, Mile
PY  - 2006
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/801
AB  - The subject of the paper is the crisis of the concept of enlightenment, examined at three levels: polemic-rhetorical, historical-descriptive, and philosophical-normative. The author argues that the inconsistency of substantive definitions of enlightenment does not necessarily result in rejection of this concept but rather in its continuous transformation. By way of conclusion, the author stresses that the normative revival of the concept of enlightenment may be rendered more viable by making
a distinction between Enlightenment, as a particular historical period and intellectual legacy, and enlightenment, as a continuous process. He argues that the former is not the only possible form of the latter, but just one of its historical manifestations and one among many agents in the complex and uncertain history of modern process of enlightening.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Prosvetiteljstvo: kriza i preobražaj pojma
T1  - Enlightenment: The Crisis and Transformation of the Concept
SP  - 9
EP  - 29
DO  - 10.2298/FID0630009S
ER  - 
@article{
author = "Savić, Mile",
year = "2006",
abstract = "The subject of the paper is the crisis of the concept of enlightenment, examined at three levels: polemic-rhetorical, historical-descriptive, and philosophical-normative. The author argues that the inconsistency of substantive definitions of enlightenment does not necessarily result in rejection of this concept but rather in its continuous transformation. By way of conclusion, the author stresses that the normative revival of the concept of enlightenment may be rendered more viable by making
a distinction between Enlightenment, as a particular historical period and intellectual legacy, and enlightenment, as a continuous process. He argues that the former is not the only possible form of the latter, but just one of its historical manifestations and one among many agents in the complex and uncertain history of modern process of enlightening.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Prosvetiteljstvo: kriza i preobražaj pojma, Enlightenment: The Crisis and Transformation of the Concept",
pages = "9-29",
doi = "10.2298/FID0630009S"
}
Savić, M.. (2006). Prosvetiteljstvo: kriza i preobražaj pojma. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 9-29.
https://doi.org/10.2298/FID0630009S
Savić M. Prosvetiteljstvo: kriza i preobražaj pojma. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2006;:9-29.
doi:10.2298/FID0630009S .
Savić, Mile, "Prosvetiteljstvo: kriza i preobražaj pojma" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2006):9-29,
https://doi.org/10.2298/FID0630009S . .
1

Kritička teorija i holokaust

Krstić, Predrag

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2006)

TY  - JOUR
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2006
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/695
AB  - In this paper the author is attempting to establish the relationship – or the lack of it – of the Critical Theory to the “Jewish question” and justification of perceiving signs of Jewish religious heritage in the thought of the representatives of this movement. The holocaust marked out by the name of “Auschwitz”, is here tested as a point where the nature of this relationship has been decided. In this encounter with the cardinal challenge for the contemporary social theory, the particularity of the Frankfurt School reaction is here revealed through Adorno installing Auschwitz as unexpected but lawful emblem of the ending of the course that modern history has assumed. The critique of this “fascination” with Auschwitz, as well as certain theoretical pacification and measured positioning of the holocaust into discontinued plane of “unfinished” and continuation and closure of the valued project, are given through communicative-theoretical pre-orientation of Jürgen Habermas’s Critical Theory and of his followers. Finally, through the work of Detlev Claussen, it is suggested that in the youngest generation of Adorno’s students there are signs of revision to once already revised Critical Theory and a kind of defractured and differentiated return to
the initial understanding of the decisiveness of the holocaust experience. This shift in the attitude of the Critical Theory thinkers to the provocation of holocaust is not, however, particularly reflected towards the status of Jews and their tradition, but more to the age old questioning and explanatory patterns for which they served as a “model”. The question of validity of the enlightenment project, the nature of occidental rationalism, (non)existence of historical theology and understanding of the identity and emacipation – describe the circle of problems around which the disagreement is concentrated in the social critical theory.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Kritička teorija i holokaust
T1  - Critical Theory and the Holocaust
SP  - 37
EP  - 73
DO  - 10.2298/FID0629037K
ER  - 
@article{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2006",
abstract = "In this paper the author is attempting to establish the relationship – or the lack of it – of the Critical Theory to the “Jewish question” and justification of perceiving signs of Jewish religious heritage in the thought of the representatives of this movement. The holocaust marked out by the name of “Auschwitz”, is here tested as a point where the nature of this relationship has been decided. In this encounter with the cardinal challenge for the contemporary social theory, the particularity of the Frankfurt School reaction is here revealed through Adorno installing Auschwitz as unexpected but lawful emblem of the ending of the course that modern history has assumed. The critique of this “fascination” with Auschwitz, as well as certain theoretical pacification and measured positioning of the holocaust into discontinued plane of “unfinished” and continuation and closure of the valued project, are given through communicative-theoretical pre-orientation of Jürgen Habermas’s Critical Theory and of his followers. Finally, through the work of Detlev Claussen, it is suggested that in the youngest generation of Adorno’s students there are signs of revision to once already revised Critical Theory and a kind of defractured and differentiated return to
the initial understanding of the decisiveness of the holocaust experience. This shift in the attitude of the Critical Theory thinkers to the provocation of holocaust is not, however, particularly reflected towards the status of Jews and their tradition, but more to the age old questioning and explanatory patterns for which they served as a “model”. The question of validity of the enlightenment project, the nature of occidental rationalism, (non)existence of historical theology and understanding of the identity and emacipation – describe the circle of problems around which the disagreement is concentrated in the social critical theory.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Kritička teorija i holokaust, Critical Theory and the Holocaust",
pages = "37-73",
doi = "10.2298/FID0629037K"
}
Krstić, P.. (2006). Kritička teorija i holokaust. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 37-73.
https://doi.org/10.2298/FID0629037K
Krstić P. Kritička teorija i holokaust. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2006;:37-73.
doi:10.2298/FID0629037K .
Krstić, Predrag, "Kritička teorija i holokaust" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2006):37-73,
https://doi.org/10.2298/FID0629037K . .
1

Obračun Alfreda Rosenberga sa hrišćanstvom

Molnar, Aleksandar

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2006)

TY  - JOUR
AU  - Molnar, Aleksandar
PY  - 2006
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/694
AB  - In the article the author is following the development of Alfred Rosenberg’s social and political theory. Special attention is given to the anti-Christian attitude of
the so-called “chief ideologist of Third Reich”. Although one among the creators of the apocalyptic anti-Semitist ideology (about “final battle” with the Jews – perceived
as the powers of Evil incarnated) he opposed Nazi “Eastern politics” during the World War II. Instead of atrocities against the eastern peoples (Ukrainians, Russians
etc.) he was prepared to give them certain autonomy and to treat them as some kind of racially inferior allies. For him, only Jews deserved extermination („once for all“)
and it was this ultimate goal he expected to shape not only German foreign policy but also war itself.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Obračun Alfreda Rosenberga sa hrišćanstvom
T1  - Alfred Rosenberg's Clash with Christianity
SP  - 9
EP  - 35
DO  - 10.2298/FID0629009M
ER  - 
@article{
author = "Molnar, Aleksandar",
year = "2006",
abstract = "In the article the author is following the development of Alfred Rosenberg’s social and political theory. Special attention is given to the anti-Christian attitude of
the so-called “chief ideologist of Third Reich”. Although one among the creators of the apocalyptic anti-Semitist ideology (about “final battle” with the Jews – perceived
as the powers of Evil incarnated) he opposed Nazi “Eastern politics” during the World War II. Instead of atrocities against the eastern peoples (Ukrainians, Russians
etc.) he was prepared to give them certain autonomy and to treat them as some kind of racially inferior allies. For him, only Jews deserved extermination („once for all“)
and it was this ultimate goal he expected to shape not only German foreign policy but also war itself.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Obračun Alfreda Rosenberga sa hrišćanstvom, Alfred Rosenberg's Clash with Christianity",
pages = "9-35",
doi = "10.2298/FID0629009M"
}
Molnar, A.. (2006). Obračun Alfreda Rosenberga sa hrišćanstvom. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 9-35.
https://doi.org/10.2298/FID0629009M
Molnar A. Obračun Alfreda Rosenberga sa hrišćanstvom. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2006;:9-35.
doi:10.2298/FID0629009M .
Molnar, Aleksandar, "Obračun Alfreda Rosenberga sa hrišćanstvom" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2006):9-35,
https://doi.org/10.2298/FID0629009M . .