451-03-9/2021-14/ 200025

Link to this page

451-03-9/2021-14/ 200025

Authors

Publications

Edgar Vind, Paganske misterije u Renesansi, Fedon, Beograd, 2019.

Ostojić, Aleksandar

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Ostojić, Aleksandar
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2285
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Edgar Vind, Paganske misterije u Renesansi, Fedon, Beograd, 2019.
IS  - 3
VL  - 32
ER  - 
@article{
author = "Ostojić, Aleksandar",
year = "2021",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Edgar Vind, Paganske misterije u Renesansi, Fedon, Beograd, 2019.",
number = "3",
volume = "32"
}
Ostojić, A.. (2021). Edgar Vind, Paganske misterije u Renesansi, Fedon, Beograd, 2019.. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 32(3).
Ostojić A. Edgar Vind, Paganske misterije u Renesansi, Fedon, Beograd, 2019.. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2021;32(3)..
Ostojić, Aleksandar, "Edgar Vind, Paganske misterije u Renesansi, Fedon, Beograd, 2019." in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 32, no. 3 (2021).

Etničke identifikacije: konstruisanje značenja kroz kolektivni rad sećanja

Đorđević, Ana M.

(Beograd: Filozofski fakultet, 2021)

TY  - THES
AU  - Đorđević, Ana M.
PY  - 2021
UR  - https://uvidok.rcub.bg.ac.rs/handle/123456789/4300
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2284
AB  - Predmet ovog rada su etničke identifikacije mladih građana Srbije. Cilj rada je empirijsko istraživanje načina na koje se one konstruišu u socijalnom kontekstu kroz interakciju između osobe i drugih aktera u sklopu specifičnih socio-kulturnih praksi. Usvojeni su kulturna psihologija kao teorijski okvir i kvalitativni metodološki pristup. Korišćena je metodologija kolektivnog rada sećanja, u svrhu podsticanja mladih na reflektovanje o sopstvenoj etničkoj pripadnosti. Primarni oblik učešća u istraživanju zasnivao se na zajedničkom generisanju i dekonstrukciji tekstova ličnih sećanja. U cilju validacije i proširenja uvida, sprovedeno je dodatno empirijsko istraživanje, sa istim tipom podataka, ali sa individualnim pristupom analizi. Primenjena je strategija svrhovitog uzorkovanja, a kriterijumi uključivanja bili su posedovanje srpskog državljanstva i pripadnost generaciji rođenoj 1990-ih godina. U glavnom istraživanju učestvovalo je devetoro učesnika-istraživača, uključujući i autorku rada, dok je u drugom istraživanju učestvovalo ukupno 42 ljudi, a uzorak je bio balansiran po rodu.
Prikaz rezultata organizovan je u tri odeljka sa različitim pristupima kritičkoj diskurzivnoj analizi. Najpre su prikazani rezultati kolektivne analize svakog pojedinačnog sećanja. Naredni deo posvećen je komparativnoj analizi sećanja u kojoj su detaljno analizirani, sa jedne strane socio-kulturni okvir (konteksti, prakse i medijatori), a sa druge strane procesi etničkih identifikacija. Treći deo poglavlja predstavlja proširenje prethodne analize, kroz analizu sećanja prikupljenih u drugom istraživanju, koja je iznedrila šest aspekata konstrukcije etničkih identifikacija: biti na svom, sa svojima; detinjstvo usred krize; susreti (i rastanci) sa Drugima; biti bolji od Drugih; otklon od nacionalnog; borba za… Nalazi upućuju na različite dinamike etničkog identifikovanja u okviru socijalnog konteksta i širih društveno-političkih dešavanja. Diskutovan je značaj sećanja za (re)konstrukciju ličnog iskustva i značenja, problem agensnosti i problem pripadnosti.
AB  - The subject of this study are ethnic identifications of young citizens of Serbia. The aim is to empirically investigate how ethnic identifications are construed in the social context through the interaction between the person and other actors within specific socio-cultural practices. Cultural psychological theoretical framework and qualitative research approach were adopted. The collective memory-work methodology was used in order to provoke young people to reflect upon their ethnic affiliation. Research participation was primarily based on the collective generation and deconstruction of written personal memories. An additional study was conducted for the purpose of validation and extension of the insights, with the same type of data, but with an individual approach to analysis. Purposive sampling strategy was applied, by using Serbian citizenship and belonging to the generation born in the 1990s as the inclusion criteria. Nine participant-researchers, including the author herself, collaborated in the main research, while a total of 42 people participated in the second research, and the sample was balanced by gender.
The results have been presented in three segments, across different approaches to critical discourse analysis. First, the results of the collective analysis of individual memories are presented. The second part is dedicated to comparative analysis of memories, where two main aspects have been analyzed in detail: the socio-cultural framework (contexts, practices, and mediators), on one side, and the processes of ethnic identifications, on the other. The third part of the chapter represents the extension of the previous analysis, through the analysis of memories collected in the second research, which identified six aspects of ethnic identification construction: being on one’s own, with one’s own people; childhood in the midst of crisis; encounters with (and separations from) the Others; being better than the Others; distancing from the national; fighting for… The findings indicate various dynamics of ethnic identification within the social context and broader social-political events. The significance of memories for the (re)construction of personal experience and meanings has been discussed, as well as the problems of agency and belonging.
PB  - Beograd: Filozofski fakultet
T2  - Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu
T1  - Etničke identifikacije: konstruisanje značenja kroz kolektivni rad sećanja
T1  - Ethnic identifications: constructing meaning through collective memory-work
SP  - 1
EP  - 234
ER  - 
@phdthesis{
author = "Đorđević, Ana M.",
year = "2021",
abstract = "Predmet ovog rada su etničke identifikacije mladih građana Srbije. Cilj rada je empirijsko istraživanje načina na koje se one konstruišu u socijalnom kontekstu kroz interakciju između osobe i drugih aktera u sklopu specifičnih socio-kulturnih praksi. Usvojeni su kulturna psihologija kao teorijski okvir i kvalitativni metodološki pristup. Korišćena je metodologija kolektivnog rada sećanja, u svrhu podsticanja mladih na reflektovanje o sopstvenoj etničkoj pripadnosti. Primarni oblik učešća u istraživanju zasnivao se na zajedničkom generisanju i dekonstrukciji tekstova ličnih sećanja. U cilju validacije i proširenja uvida, sprovedeno je dodatno empirijsko istraživanje, sa istim tipom podataka, ali sa individualnim pristupom analizi. Primenjena je strategija svrhovitog uzorkovanja, a kriterijumi uključivanja bili su posedovanje srpskog državljanstva i pripadnost generaciji rođenoj 1990-ih godina. U glavnom istraživanju učestvovalo je devetoro učesnika-istraživača, uključujući i autorku rada, dok je u drugom istraživanju učestvovalo ukupno 42 ljudi, a uzorak je bio balansiran po rodu.
Prikaz rezultata organizovan je u tri odeljka sa različitim pristupima kritičkoj diskurzivnoj analizi. Najpre su prikazani rezultati kolektivne analize svakog pojedinačnog sećanja. Naredni deo posvećen je komparativnoj analizi sećanja u kojoj su detaljno analizirani, sa jedne strane socio-kulturni okvir (konteksti, prakse i medijatori), a sa druge strane procesi etničkih identifikacija. Treći deo poglavlja predstavlja proširenje prethodne analize, kroz analizu sećanja prikupljenih u drugom istraživanju, koja je iznedrila šest aspekata konstrukcije etničkih identifikacija: biti na svom, sa svojima; detinjstvo usred krize; susreti (i rastanci) sa Drugima; biti bolji od Drugih; otklon od nacionalnog; borba za… Nalazi upućuju na različite dinamike etničkog identifikovanja u okviru socijalnog konteksta i širih društveno-političkih dešavanja. Diskutovan je značaj sećanja za (re)konstrukciju ličnog iskustva i značenja, problem agensnosti i problem pripadnosti., The subject of this study are ethnic identifications of young citizens of Serbia. The aim is to empirically investigate how ethnic identifications are construed in the social context through the interaction between the person and other actors within specific socio-cultural practices. Cultural psychological theoretical framework and qualitative research approach were adopted. The collective memory-work methodology was used in order to provoke young people to reflect upon their ethnic affiliation. Research participation was primarily based on the collective generation and deconstruction of written personal memories. An additional study was conducted for the purpose of validation and extension of the insights, with the same type of data, but with an individual approach to analysis. Purposive sampling strategy was applied, by using Serbian citizenship and belonging to the generation born in the 1990s as the inclusion criteria. Nine participant-researchers, including the author herself, collaborated in the main research, while a total of 42 people participated in the second research, and the sample was balanced by gender.
The results have been presented in three segments, across different approaches to critical discourse analysis. First, the results of the collective analysis of individual memories are presented. The second part is dedicated to comparative analysis of memories, where two main aspects have been analyzed in detail: the socio-cultural framework (contexts, practices, and mediators), on one side, and the processes of ethnic identifications, on the other. The third part of the chapter represents the extension of the previous analysis, through the analysis of memories collected in the second research, which identified six aspects of ethnic identification construction: being on one’s own, with one’s own people; childhood in the midst of crisis; encounters with (and separations from) the Others; being better than the Others; distancing from the national; fighting for… The findings indicate various dynamics of ethnic identification within the social context and broader social-political events. The significance of memories for the (re)construction of personal experience and meanings has been discussed, as well as the problems of agency and belonging.",
publisher = "Beograd: Filozofski fakultet",
journal = "Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu",
title = "Etničke identifikacije: konstruisanje značenja kroz kolektivni rad sećanja, Ethnic identifications: constructing meaning through collective memory-work",
pages = "1-234"
}
Đorđević, A. M.. (2021). Etničke identifikacije: konstruisanje značenja kroz kolektivni rad sećanja. in Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu
Beograd: Filozofski fakultet., 1-234.
Đorđević AM. Etničke identifikacije: konstruisanje značenja kroz kolektivni rad sećanja. in Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu. 2021;:1-234..
Đorđević, Ana M., "Etničke identifikacije: konstruisanje značenja kroz kolektivni rad sećanja" in Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu (2021):1-234.

Becoming an Ethnic Subject. Cultural-Psychological Theory of Ethnic Identification

Đorđević, Ana

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Đorđević, Ana
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2281
AB  - This paper offers an alternative theoretical consideration of ethnic identification in psychology. Mainstream social psychological theories are largely positivist and individualistic. New possibilities of theoretical understanding open up as the relational and symbolic nature of ethnicity enters psychological inquiry. This paper takes culture and self as two conceptual domains of social identification, following a meta-theoretical position of cultural psychology. The central focus is the cultural development of the person in social context of a given culture, specifically their ethnic identification, to which end, it looks at several processual aspects. First, ethnic culture is approached as a guiding principle and practice in everyday understanding and experience of one’s own ethnicity. Second, ethnic identification is considered a social and personal act of meaning making, which happens in a given social context, through practical activity and the discursive positioning of a person. Third, since rather than considered a conscious aspect of belonging, ethnicity is assumed and taken for granted, ruptures are considered as destabilizing events that create an opportunity for ethnic meaning reinterpretation and developmental transition. In the meaning making process, symbolic resources are conceived of as primary self-configuring tools, which are also culture[1]configuring. Ethnic meaning making is theorized as a central social[1]psychological process through which ethnic culture and a person as an ethnic subject emerge in historical perspective. Finally, the uniqueness of a singular person in the shared ethnic culture is conceptualized based on symbolic distancing from the immediate social context, through the model of knitting personal and socio-historical semiotic threads.
AB  - Ovaj rad nudi alternativno teorijsko razmatranje etničke identifikacije u psihologiji. Glavne 
socijalno-psihološke teorije već su razmatrane kao pozitivističke i individualističke. Nove 
mogućnosti teorijskog razumevanja otvaraju se kada se u psihološko izučavanje uvedu relaciona i simbolička priroda etniciteta. Ovaj rad uzima kulturu i sopstvo kao dva konceptualna 
domena socijalne identifikacije, koji slede iz meta-teorijske pozicije kulturne psihologije. 
Glavni fokus rada je kulturni razvoj osobe u socijalnom kontekstu date kulture, specifično 
njene etničke identifikacije, u cilju čega posmatra nekoliko procesualnih aspekata. Prvo, etničkoj kulturi se pristupa kao vodećem principu i praksi u svakodnevnom razumevanju i iskustvu sopstvenog etniciteta. Drugo, etnička identifikacije se smatra socijalnim i ličnim aktom 
kreiranja značenja, koji se dešava u datom socijalnom kontekstu, kroz praktičnu aktivnost i 
diskurzivno pozicioniranje osobe. Treće, s obzirom da se etnicitet ne razmatra kao svesni aspekt pripadnosti, već se podrazumeva i uzima zdravo za gotovo, rupture se razmatraju kao 
destabilizujući događaji koji stvaraju prilike za reinterpretaciju etničkih značenja i razvojne 
promene. U procesu kreiranja značenja, simbolički resursi se smatraju primarnim samo-konstruišućim oruđima, koji su istovremeno konstruišući za kulturu. Kreiranje etničkih značenja 
se teoretizuje kao centralni socijalno-psihološki proces kroz koji etnička kultura i osoba kao 
etnički subjekat nastaju u istorijskoj perspektivi. Na kraju, jedinstvenost singularne osobe u 
zajedničkoj etničkoj kulturi konceptualizuje se na osnovu simboličkog distanciranja od neposrednog socijalnog konteksta kroz model pletenja ličnih i socio-istorijskih semiotičkih niti.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Becoming an Ethnic Subject. Cultural-Psychological Theory of Ethnic Identification
T1  - Postajanje etničkim subjektom. Kulturno-psihološka teorija etničke  identifikacije
IS  - 3
VL  - 32
SP  - 460
EP  - 478
DO  - 10.2298/FID2103460D
ER  - 
@article{
author = "Đorđević, Ana",
year = "2021",
abstract = "This paper offers an alternative theoretical consideration of ethnic identification in psychology. Mainstream social psychological theories are largely positivist and individualistic. New possibilities of theoretical understanding open up as the relational and symbolic nature of ethnicity enters psychological inquiry. This paper takes culture and self as two conceptual domains of social identification, following a meta-theoretical position of cultural psychology. The central focus is the cultural development of the person in social context of a given culture, specifically their ethnic identification, to which end, it looks at several processual aspects. First, ethnic culture is approached as a guiding principle and practice in everyday understanding and experience of one’s own ethnicity. Second, ethnic identification is considered a social and personal act of meaning making, which happens in a given social context, through practical activity and the discursive positioning of a person. Third, since rather than considered a conscious aspect of belonging, ethnicity is assumed and taken for granted, ruptures are considered as destabilizing events that create an opportunity for ethnic meaning reinterpretation and developmental transition. In the meaning making process, symbolic resources are conceived of as primary self-configuring tools, which are also culture[1]configuring. Ethnic meaning making is theorized as a central social[1]psychological process through which ethnic culture and a person as an ethnic subject emerge in historical perspective. Finally, the uniqueness of a singular person in the shared ethnic culture is conceptualized based on symbolic distancing from the immediate social context, through the model of knitting personal and socio-historical semiotic threads., Ovaj rad nudi alternativno teorijsko razmatranje etničke identifikacije u psihologiji. Glavne 
socijalno-psihološke teorije već su razmatrane kao pozitivističke i individualističke. Nove 
mogućnosti teorijskog razumevanja otvaraju se kada se u psihološko izučavanje uvedu relaciona i simbolička priroda etniciteta. Ovaj rad uzima kulturu i sopstvo kao dva konceptualna 
domena socijalne identifikacije, koji slede iz meta-teorijske pozicije kulturne psihologije. 
Glavni fokus rada je kulturni razvoj osobe u socijalnom kontekstu date kulture, specifično 
njene etničke identifikacije, u cilju čega posmatra nekoliko procesualnih aspekata. Prvo, etničkoj kulturi se pristupa kao vodećem principu i praksi u svakodnevnom razumevanju i iskustvu sopstvenog etniciteta. Drugo, etnička identifikacije se smatra socijalnim i ličnim aktom 
kreiranja značenja, koji se dešava u datom socijalnom kontekstu, kroz praktičnu aktivnost i 
diskurzivno pozicioniranje osobe. Treće, s obzirom da se etnicitet ne razmatra kao svesni aspekt pripadnosti, već se podrazumeva i uzima zdravo za gotovo, rupture se razmatraju kao 
destabilizujući događaji koji stvaraju prilike za reinterpretaciju etničkih značenja i razvojne 
promene. U procesu kreiranja značenja, simbolički resursi se smatraju primarnim samo-konstruišućim oruđima, koji su istovremeno konstruišući za kulturu. Kreiranje etničkih značenja 
se teoretizuje kao centralni socijalno-psihološki proces kroz koji etnička kultura i osoba kao 
etnički subjekat nastaju u istorijskoj perspektivi. Na kraju, jedinstvenost singularne osobe u 
zajedničkoj etničkoj kulturi konceptualizuje se na osnovu simboličkog distanciranja od neposrednog socijalnog konteksta kroz model pletenja ličnih i socio-istorijskih semiotičkih niti.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Becoming an Ethnic Subject. Cultural-Psychological Theory of Ethnic Identification, Postajanje etničkim subjektom. Kulturno-psihološka teorija etničke  identifikacije",
number = "3",
volume = "32",
pages = "460-478",
doi = "10.2298/FID2103460D"
}
Đorđević, A.. (2021). Becoming an Ethnic Subject. Cultural-Psychological Theory of Ethnic Identification. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 32(3), 460-478.
https://doi.org/10.2298/FID2103460D
Đorđević A. Becoming an Ethnic Subject. Cultural-Psychological Theory of Ethnic Identification. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2021;32(3):460-478.
doi:10.2298/FID2103460D .
Đorđević, Ana, "Becoming an Ethnic Subject. Cultural-Psychological Theory of Ethnic Identification" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 32, no. 3 (2021):460-478,
https://doi.org/10.2298/FID2103460D . .

The Diversity of Value Construal: A Constructivist Approach to the Schwartz Theory of Basic Values

Belic, Jelisaveta; Djordjevic, Ana; Nikitović, Tijana; Khaptsova, Alyona

(Routledge: Taylor & Francis Group, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Belic, Jelisaveta
AU  - Djordjevic, Ana
AU  - Nikitović, Tijana
AU  - Khaptsova, Alyona
PY  - 2021
UR  - https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/10720537.2021.1965510
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2282
AB  - The Schwartz theory of basic values is the leading model in psychological research. However, few studies qualitatively approach how people make sense of value types. We propose a way to investigate this by focusing on emerging adulthood, a developmental period of exploration. Furthermore, participants are situated in the context of Balkan societies that are characterized by transitions. Relying on personal construct theory, we explored potential interpretations of values, their subordinate constructs, diversity, valence, and similarity to the definitions proposed in the theory. We used pyramiding in order to prompt constructs subordinate to each of the ten values. We applied thematic analysis to identify subordinate constructs in the 5866 responses obtained from 281 participants. The results show that participants understand abstract values through constructs that refer to specific actions, feelings, and personality traits. The values varied in the number of subordinate constructs and the degree of their deviation from the conceptual definition. There are also differences in the connotations of values or their desirability. Results show that all values, except Universalism, have a subordinate construct that expresses the negative side of the value. This study offers a more contextualized and content-oriented approach to values and has implications for future studies.
PB  - Routledge: Taylor & Francis Group
T2  - Journal of Constructivist Psychology, 2021, Open Access Article, 1-25
T1  - The Diversity of Value Construal: A Constructivist Approach to the Schwartz Theory of Basic Values
SP  - 1
EP  - 25
DO  - 10.1080/10720537.2021.1965510
ER  - 
@article{
author = "Belic, Jelisaveta and Djordjevic, Ana and Nikitović, Tijana and Khaptsova, Alyona",
year = "2021",
abstract = "The Schwartz theory of basic values is the leading model in psychological research. However, few studies qualitatively approach how people make sense of value types. We propose a way to investigate this by focusing on emerging adulthood, a developmental period of exploration. Furthermore, participants are situated in the context of Balkan societies that are characterized by transitions. Relying on personal construct theory, we explored potential interpretations of values, their subordinate constructs, diversity, valence, and similarity to the definitions proposed in the theory. We used pyramiding in order to prompt constructs subordinate to each of the ten values. We applied thematic analysis to identify subordinate constructs in the 5866 responses obtained from 281 participants. The results show that participants understand abstract values through constructs that refer to specific actions, feelings, and personality traits. The values varied in the number of subordinate constructs and the degree of their deviation from the conceptual definition. There are also differences in the connotations of values or their desirability. Results show that all values, except Universalism, have a subordinate construct that expresses the negative side of the value. This study offers a more contextualized and content-oriented approach to values and has implications for future studies.",
publisher = "Routledge: Taylor & Francis Group",
journal = "Journal of Constructivist Psychology, 2021, Open Access Article, 1-25",
title = "The Diversity of Value Construal: A Constructivist Approach to the Schwartz Theory of Basic Values",
pages = "1-25",
doi = "10.1080/10720537.2021.1965510"
}
Belic, J., Djordjevic, A., Nikitović, T.,& Khaptsova, A.. (2021). The Diversity of Value Construal: A Constructivist Approach to the Schwartz Theory of Basic Values. in Journal of Constructivist Psychology, 2021, Open Access Article, 1-25
Routledge: Taylor & Francis Group., 1-25.
https://doi.org/10.1080/10720537.2021.1965510
Belic J, Djordjevic A, Nikitović T, Khaptsova A. The Diversity of Value Construal: A Constructivist Approach to the Schwartz Theory of Basic Values. in Journal of Constructivist Psychology, 2021, Open Access Article, 1-25. 2021;:1-25.
doi:10.1080/10720537.2021.1965510 .
Belic, Jelisaveta, Djordjevic, Ana, Nikitović, Tijana, Khaptsova, Alyona, "The Diversity of Value Construal: A Constructivist Approach to the Schwartz Theory of Basic Values" in Journal of Constructivist Psychology, 2021, Open Access Article, 1-25 (2021):1-25,
https://doi.org/10.1080/10720537.2021.1965510 . .

An Ethics-Based ‘Identity-Proof’ of God’s Existence. An Ontology for Philotherapy

Fatić, Aleksandar

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Fatić, Aleksandar
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2278
AB  - A resurgence of scholarly work on proof of God’s existence is noticeable over the past decade, with considerable emphasis on attempts to provide ‘analytic proof’ based on the meanings and logic of various identity statements which constitute premises of the syllogisms of the ‘proof’. Most recently perhaps, Emmanuel Rutten’s ‘modal-epistemic proof’ has drawn serious academic attention. Like other ‘analytic’ and strictly logical proofs of God’s existence, Rutten’s proof has been found flawed. In this paper I discuss the possibility of an ‘ethics-based’ identity proof of God’s existence. Such a proof, the first version of which, I believe, has been offered, indirectly, by Nikolai Lossky, utilizes the form and structure of the analytic proof, but fundamentally rests on the perception of moral values we associate with God and Godliness. The nature of the proof shifts the focus of the very attempt to ‘prove’ God’s existence from what I believe is an unreasonable standard, unattainable even in ‘proving’ the existence of the more mundane world, towards a more functional, practical and attainable standard. The proof proposed initially by Lossky, and in a more systematic form here, I believe, shows the indubitable existence of God in the sense of his moral presence in the lives of the faithful, at least with the same degree of certainty as the presence or ‘existence’ of anything else that can be epistemically proven in principle.
AB  - Tokom poslednje decenije uočljiva je intenziviran rad na izvođenju dokaza o postojanju Boga, sa posebnim naglaskom na takozvane “analitičke dokaze”, koji su zasnovani na značenjima i logici različitih iskaza o identitetu, koji predstavljaju premise samog silogizma “dokaza”. Možda akademski najuticajniji skorašnji analitički dokaz o postojanju Boga izložio je Emanuel Ruten u formi svog “modalno-epistemičkog dokaza”.
Kao i za ostale analitčke i strogo logičke dokaze postojanja Boga, i za Rutenov je utvrđeno da je neispravan. Kroz kritiku Rutenovog dokaza, koju koristim kao uvod, ja u ovom tekstu rahzmatram mogućnost dokaza o postojanju Boga koji bi bio zasnovan na etičkim argumentima. Takav dokaz, Like other ‘analytic’ and strictly logical proofs of God’s existence, Rutten’s proof has been found flawed. In this paper I discuss the possibility of an ‘ethics-based’ identity proof of God’s existence. Such a proof, čiju je prvu verziju, po mom mišljenju, već izneo Nikolaj Loski, koristi formu i strukturu analitičkih dokaza, ali se fundamentalno oslanja na doživljaj moralnih vrednosti koje povezujemo sa Bogom ili božanstvenošću. “Etički” dokaz pomera naglasak samog rada na izvođenju dokaza o postojanju Boga sa jednog standarda za koji smatram da je nerazuman i koji se ne može dostići ni kada se “dokazuje” postojanje mnogo manje kontroverznih ontoloških kategorija, kao što su različite kategorije svakodnevnog, “običnog” sveta. Istovremeno, etički dokaz pomera naglasak dokazivanja ka jednom funkcionalnom, praktičnom i dostižnom standardu dokazivanja. Ovaj dokaz, i u formi u kojoj ga je izveo Loski, a i u sistematičnijoj formi u kojoj ga ovde izlažem, pokazuje nesumnjivo postojanje Boga u smislu moralnog prisustva Boga u životima verujućih ljudi. “Izvesnost” takvog dokaza nije ništa manja od izvesnosti bilo čega drugog što se uopšte može epistemički dokazivati.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo / Philosophy and Society
T1  - An Ethics-Based ‘Identity-Proof’ of God’s Existence. An Ontology for Philotherapy
T1  - Etički zasnovan ‘dokaz identiteta’ Božje egzistencije. Ontologija za filoterapiju
IS  - 3
VL  - 32
SP  - 428
EP  - 438
DO  - 10.2298/FID2103428F
ER  - 
@article{
author = "Fatić, Aleksandar",
year = "2021",
abstract = "A resurgence of scholarly work on proof of God’s existence is noticeable over the past decade, with considerable emphasis on attempts to provide ‘analytic proof’ based on the meanings and logic of various identity statements which constitute premises of the syllogisms of the ‘proof’. Most recently perhaps, Emmanuel Rutten’s ‘modal-epistemic proof’ has drawn serious academic attention. Like other ‘analytic’ and strictly logical proofs of God’s existence, Rutten’s proof has been found flawed. In this paper I discuss the possibility of an ‘ethics-based’ identity proof of God’s existence. Such a proof, the first version of which, I believe, has been offered, indirectly, by Nikolai Lossky, utilizes the form and structure of the analytic proof, but fundamentally rests on the perception of moral values we associate with God and Godliness. The nature of the proof shifts the focus of the very attempt to ‘prove’ God’s existence from what I believe is an unreasonable standard, unattainable even in ‘proving’ the existence of the more mundane world, towards a more functional, practical and attainable standard. The proof proposed initially by Lossky, and in a more systematic form here, I believe, shows the indubitable existence of God in the sense of his moral presence in the lives of the faithful, at least with the same degree of certainty as the presence or ‘existence’ of anything else that can be epistemically proven in principle., Tokom poslednje decenije uočljiva je intenziviran rad na izvođenju dokaza o postojanju Boga, sa posebnim naglaskom na takozvane “analitičke dokaze”, koji su zasnovani na značenjima i logici različitih iskaza o identitetu, koji predstavljaju premise samog silogizma “dokaza”. Možda akademski najuticajniji skorašnji analitički dokaz o postojanju Boga izložio je Emanuel Ruten u formi svog “modalno-epistemičkog dokaza”.
Kao i za ostale analitčke i strogo logičke dokaze postojanja Boga, i za Rutenov je utvrđeno da je neispravan. Kroz kritiku Rutenovog dokaza, koju koristim kao uvod, ja u ovom tekstu rahzmatram mogućnost dokaza o postojanju Boga koji bi bio zasnovan na etičkim argumentima. Takav dokaz, Like other ‘analytic’ and strictly logical proofs of God’s existence, Rutten’s proof has been found flawed. In this paper I discuss the possibility of an ‘ethics-based’ identity proof of God’s existence. Such a proof, čiju je prvu verziju, po mom mišljenju, već izneo Nikolaj Loski, koristi formu i strukturu analitičkih dokaza, ali se fundamentalno oslanja na doživljaj moralnih vrednosti koje povezujemo sa Bogom ili božanstvenošću. “Etički” dokaz pomera naglasak samog rada na izvođenju dokaza o postojanju Boga sa jednog standarda za koji smatram da je nerazuman i koji se ne može dostići ni kada se “dokazuje” postojanje mnogo manje kontroverznih ontoloških kategorija, kao što su različite kategorije svakodnevnog, “običnog” sveta. Istovremeno, etički dokaz pomera naglasak dokazivanja ka jednom funkcionalnom, praktičnom i dostižnom standardu dokazivanja. Ovaj dokaz, i u formi u kojoj ga je izveo Loski, a i u sistematičnijoj formi u kojoj ga ovde izlažem, pokazuje nesumnjivo postojanje Boga u smislu moralnog prisustva Boga u životima verujućih ljudi. “Izvesnost” takvog dokaza nije ništa manja od izvesnosti bilo čega drugog što se uopšte može epistemički dokazivati.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo / Philosophy and Society",
title = "An Ethics-Based ‘Identity-Proof’ of God’s Existence. An Ontology for Philotherapy, Etički zasnovan ‘dokaz identiteta’ Božje egzistencije. Ontologija za filoterapiju",
number = "3",
volume = "32",
pages = "428-438",
doi = "10.2298/FID2103428F"
}
Fatić, A.. (2021). An Ethics-Based ‘Identity-Proof’ of God’s Existence. An Ontology for Philotherapy. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 32(3), 428-438.
https://doi.org/10.2298/FID2103428F
Fatić A. An Ethics-Based ‘Identity-Proof’ of God’s Existence. An Ontology for Philotherapy. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society. 2021;32(3):428-438.
doi:10.2298/FID2103428F .
Fatić, Aleksandar, "An Ethics-Based ‘Identity-Proof’ of God’s Existence. An Ontology for Philotherapy" in Filozofija i društvo / Philosophy and Society, 32, no. 3 (2021):428-438,
https://doi.org/10.2298/FID2103428F . .

Some Remarks on Unfocused Hatred: Identity of the Hated One and Criteria of Adequacy

Cvejić, Igor

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Cvejić, Igor
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2274
AB  - Thomas Szanto has recently argued that hatred could not be a fitting emotion because of its blurred focus. It thus cannot trace the properties of its intentional object. Although I agree with the core of Szanto’s account, I would like to discuss two connected issues that might be of importance. First, I want to address whether the unfittingness of hatred has anything to do with the possibility that the hated person does not identify with what they are hated for. I conclude that if the focus of hatred is blurred, hatred does not trace the identification of the hated person or group. Next, I propose a possibility that (certain) criteria of adequacy of hatred (why someone is treated by members of society as hateworthy) are embedded in the cultural and social framework in such a way that they are not necessarily intelligibly justified by their relation to the focus and import it has. Under such circumstances, with hatred still being unfitting, these criteria create quasi-correctness of hatred (actually, they trace properties of someone being hateworthy). If this is correct, it will enable us to keep the thesis that hatred cannot be fitting. At the same time, we could use political vocabulary to tackle hatred that is common in cases when a group will not give up their commitment to hatred and argue that some people or group of people is not to be hated under the hating group’s own criteria.
AB  - Tomas Santo je nedavno uveo tezu da mržnja ne može biti podesna emocija zbog toga što 
je njen fokus zamagljen, te prema tome ona ne može pratiti svojstva svog intencionalnog 
objekta. Mada se slažem sa osnovom Santovog argumenta želeo bih nešto više pažnje da 
posvetim dva povezana problema koja mogu biti važna. Prvo ću se baviti pitanjem da li nepodesnost mržnje ima ikakve povezanosti sa mogućnošću da omražena osoba ne identifikuje 
sebe sa onim zbog čega je omražena. Zaključiću da, ukoliko je fokus mržnje zamagljen, mr žnja neće pratiti identifikaciju omražene osobe ili grupe. Zatim ću pokušati da ukažem na 
mogućnost da (izvesni) kriterijumi adekvatnosti mržnje (zbog čega se neko tretira kao vredan 
mržnje od strane članova društva) budu ukorenjeni u kulturalnom i socijalnom okviru na ta kav način da nisu neophodno opravdani svojom vezom za fokusom emocije i značajem koji 
on ima. Pod takvim okolnostima, mržnja bi i dalje bila nepodesna, ali bi ovi kriterijumi kreirali 
kvazi-korektnost mržnje (zapravo bi pratili svojstva koja određuju da li je nešto ili neko vredan mržnje). Ukoliko je to tačno, mogli bismo da zadržimo tezu o nepodesnosti mržnje, a da 
u isto vreme možemo da koristimo uobičajeni vokabular koji koristimo u slučajevima kada 
grupa ne odustaje od svoje mržnje i kada je potrebno da argumentujemo da neke pojedince 
ili grupe ljudi ne treba mrzeti čak ni prema kriterijumima same grupe koja je nosilac mržnje.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Some Remarks on Unfocused Hatred: Identity of the Hated One and Criteria of Adequacy
T1  - Razmatranja o nefokusiranoj mržnji: identitet omraženog  i kriterijumi adekvatnost
IS  - 3
VL  - 32
SP  - 377
EP  - 386
DO  - 10.2298/FID2103377C
ER  - 
@article{
author = "Cvejić, Igor",
year = "2021",
abstract = "Thomas Szanto has recently argued that hatred could not be a fitting emotion because of its blurred focus. It thus cannot trace the properties of its intentional object. Although I agree with the core of Szanto’s account, I would like to discuss two connected issues that might be of importance. First, I want to address whether the unfittingness of hatred has anything to do with the possibility that the hated person does not identify with what they are hated for. I conclude that if the focus of hatred is blurred, hatred does not trace the identification of the hated person or group. Next, I propose a possibility that (certain) criteria of adequacy of hatred (why someone is treated by members of society as hateworthy) are embedded in the cultural and social framework in such a way that they are not necessarily intelligibly justified by their relation to the focus and import it has. Under such circumstances, with hatred still being unfitting, these criteria create quasi-correctness of hatred (actually, they trace properties of someone being hateworthy). If this is correct, it will enable us to keep the thesis that hatred cannot be fitting. At the same time, we could use political vocabulary to tackle hatred that is common in cases when a group will not give up their commitment to hatred and argue that some people or group of people is not to be hated under the hating group’s own criteria., Tomas Santo je nedavno uveo tezu da mržnja ne može biti podesna emocija zbog toga što 
je njen fokus zamagljen, te prema tome ona ne može pratiti svojstva svog intencionalnog 
objekta. Mada se slažem sa osnovom Santovog argumenta želeo bih nešto više pažnje da 
posvetim dva povezana problema koja mogu biti važna. Prvo ću se baviti pitanjem da li nepodesnost mržnje ima ikakve povezanosti sa mogućnošću da omražena osoba ne identifikuje 
sebe sa onim zbog čega je omražena. Zaključiću da, ukoliko je fokus mržnje zamagljen, mr žnja neće pratiti identifikaciju omražene osobe ili grupe. Zatim ću pokušati da ukažem na 
mogućnost da (izvesni) kriterijumi adekvatnosti mržnje (zbog čega se neko tretira kao vredan 
mržnje od strane članova društva) budu ukorenjeni u kulturalnom i socijalnom okviru na ta kav način da nisu neophodno opravdani svojom vezom za fokusom emocije i značajem koji 
on ima. Pod takvim okolnostima, mržnja bi i dalje bila nepodesna, ali bi ovi kriterijumi kreirali 
kvazi-korektnost mržnje (zapravo bi pratili svojstva koja određuju da li je nešto ili neko vredan mržnje). Ukoliko je to tačno, mogli bismo da zadržimo tezu o nepodesnosti mržnje, a da 
u isto vreme možemo da koristimo uobičajeni vokabular koji koristimo u slučajevima kada 
grupa ne odustaje od svoje mržnje i kada je potrebno da argumentujemo da neke pojedince 
ili grupe ljudi ne treba mrzeti čak ni prema kriterijumima same grupe koja je nosilac mržnje.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Some Remarks on Unfocused Hatred: Identity of the Hated One and Criteria of Adequacy, Razmatranja o nefokusiranoj mržnji: identitet omraženog  i kriterijumi adekvatnost",
number = "3",
volume = "32",
pages = "377-386",
doi = "10.2298/FID2103377C"
}
Cvejić, I.. (2021). Some Remarks on Unfocused Hatred: Identity of the Hated One and Criteria of Adequacy. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 32(3), 377-386.
https://doi.org/10.2298/FID2103377C
Cvejić I. Some Remarks on Unfocused Hatred: Identity of the Hated One and Criteria of Adequacy. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2021;32(3):377-386.
doi:10.2298/FID2103377C .
Cvejić, Igor, "Some Remarks on Unfocused Hatred: Identity of the Hated One and Criteria of Adequacy" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 32, no. 3 (2021):377-386,
https://doi.org/10.2298/FID2103377C . .

A Critical Account of the Concept of De-Objectified Hatred

Losoncz, Mark

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Losoncz, Mark
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2273
AB  - This paper looks at Thomas Szanto’s theory of hatred that suggests that hatred has an indeterminate affective focus and that it derives its intensity from the commitment to the attitude itself. Contrary to Szanto’s theses, this paper claims that the hated properties are not necessarily fuzzy. On the contrary, in many cases we can clearly reconstruct the quasi-rational genesis of hatred, by relying on the deep structures behind the social dynamics (as demonstrated by the example of anti-Semitism). Furthermore, the paper states that even though in certain cases hatred is a truly empty of content, these cases are marginal in comparison to other, more important forms of hatred.
AB  - Članak se fokusira na teoriju mržnje kod Tomasa Santa koja sugeriuše da mržnja nema jasan 
afektivni fokus, te da njen intentizet proističe iz zalaganja za sam intencionalni stav mržnje. 
Za razliku od Santove teze, članak trvrdi da omražena svojstva nisu nužno nejasna. Naprotiv, 
u mnogim slučajevim se precizno može rekonstruisati kvazi-racionalna geneza mržnje, oslanjajući se na duboke strukture iza društvene dinamike (kao što pokazuje primer antisemitizma). Nadalje, članak konstatuje da iako je istina da je u izvesnim slučjavima mržnja bez sadržaja, ovi slučajevi su marginalni u odnosu na druge, značajnije forme mržnje
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - A Critical Account of the Concept of De-Objectified Hatred
T1  - Kritički osvrt na koncept deobjektifikovane mržnje
IS  - 3
VL  - 32
SP  - 369
EP  - 376
DO  - 10.2298/FID2103369L
ER  - 
@article{
author = "Losoncz, Mark",
year = "2021",
abstract = "This paper looks at Thomas Szanto’s theory of hatred that suggests that hatred has an indeterminate affective focus and that it derives its intensity from the commitment to the attitude itself. Contrary to Szanto’s theses, this paper claims that the hated properties are not necessarily fuzzy. On the contrary, in many cases we can clearly reconstruct the quasi-rational genesis of hatred, by relying on the deep structures behind the social dynamics (as demonstrated by the example of anti-Semitism). Furthermore, the paper states that even though in certain cases hatred is a truly empty of content, these cases are marginal in comparison to other, more important forms of hatred., Članak se fokusira na teoriju mržnje kod Tomasa Santa koja sugeriuše da mržnja nema jasan 
afektivni fokus, te da njen intentizet proističe iz zalaganja za sam intencionalni stav mržnje. 
Za razliku od Santove teze, članak trvrdi da omražena svojstva nisu nužno nejasna. Naprotiv, 
u mnogim slučajevim se precizno može rekonstruisati kvazi-racionalna geneza mržnje, oslanjajući se na duboke strukture iza društvene dinamike (kao što pokazuje primer antisemitizma). Nadalje, članak konstatuje da iako je istina da je u izvesnim slučjavima mržnja bez sadržaja, ovi slučajevi su marginalni u odnosu na druge, značajnije forme mržnje",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "A Critical Account of the Concept of De-Objectified Hatred, Kritički osvrt na koncept deobjektifikovane mržnje",
number = "3",
volume = "32",
pages = "369-376",
doi = "10.2298/FID2103369L"
}
Losoncz, M.. (2021). A Critical Account of the Concept of De-Objectified Hatred. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 32(3), 369-376.
https://doi.org/10.2298/FID2103369L
Losoncz M. A Critical Account of the Concept of De-Objectified Hatred. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2021;32(3):369-376.
doi:10.2298/FID2103369L .
Losoncz, Mark, "A Critical Account of the Concept of De-Objectified Hatred" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 32, no. 3 (2021):369-376,
https://doi.org/10.2298/FID2103369L . .

Serbia and COVID-19: The State of Emergency as a State of Uncertainty

Glušac, Luka

(Center for Risk Analysis and Crisis Management, Belgrade (CARUK), 2021)

TY  - CONF
AU  - Glušac, Luka
PY  - 2021
UR  - 616.98:578.834]:321.7(497.11)
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2271
AB  - In this paper, I aim to demonstrate that the outbreak of the COVID-19 crisis has only intensified the deterioration of Serbian constitutional order and has weakened its democratic institutions. The central argument is that the state of emergency declared in mid-March 2020, as well as the other measures imposed on the citizens affecting their human rights, has been problematic from both procedural and substantial aspects. The paper discusses the consequences of those measures for the quality of democracy and the rule of law in Serbia.
PB  - Center for Risk Analysis and Crisis Management, Belgrade (CARUK)
PB  - Croatian Association for International Studies, Zagreb (HUMS)
PB  - Institute for Development and International Relations, Zagreb (IRMO)
PB  - Libertas International University, Zagreb
C3  - Security Crises in the 21st Century and How to Manage Them: COVID-19 - Health and Safety aspects, Proceedings of the International Scientific Conference held online on October 13 and 14, 2020, Volume 2
T1  - Serbia and COVID-19: The State of Emergency as a State of Uncertainty
SP  - 150
EP  - 163
ER  - 
@conference{
author = "Glušac, Luka",
year = "2021",
abstract = "In this paper, I aim to demonstrate that the outbreak of the COVID-19 crisis has only intensified the deterioration of Serbian constitutional order and has weakened its democratic institutions. The central argument is that the state of emergency declared in mid-March 2020, as well as the other measures imposed on the citizens affecting their human rights, has been problematic from both procedural and substantial aspects. The paper discusses the consequences of those measures for the quality of democracy and the rule of law in Serbia.",
publisher = "Center for Risk Analysis and Crisis Management, Belgrade (CARUK), Croatian Association for International Studies, Zagreb (HUMS), Institute for Development and International Relations, Zagreb (IRMO), Libertas International University, Zagreb",
journal = "Security Crises in the 21st Century and How to Manage Them: COVID-19 - Health and Safety aspects, Proceedings of the International Scientific Conference held online on October 13 and 14, 2020, Volume 2",
title = "Serbia and COVID-19: The State of Emergency as a State of Uncertainty",
pages = "150-163"
}
Glušac, L.. (2021). Serbia and COVID-19: The State of Emergency as a State of Uncertainty. in Security Crises in the 21st Century and How to Manage Them: COVID-19 - Health and Safety aspects, Proceedings of the International Scientific Conference held online on October 13 and 14, 2020, Volume 2
Center for Risk Analysis and Crisis Management, Belgrade (CARUK)., 150-163.
Glušac L. Serbia and COVID-19: The State of Emergency as a State of Uncertainty. in Security Crises in the 21st Century and How to Manage Them: COVID-19 - Health and Safety aspects, Proceedings of the International Scientific Conference held online on October 13 and 14, 2020, Volume 2. 2021;:150-163..
Glušac, Luka, "Serbia and COVID-19: The State of Emergency as a State of Uncertainty" in Security Crises in the 21st Century and How to Manage Them: COVID-19 - Health and Safety aspects, Proceedings of the International Scientific Conference held online on October 13 and 14, 2020, Volume 2 (2021):150-163.

Koncept insulatora u teoriji regionalnog bezbednosnog kompleksa

Glušac, Luka

(Beograd : Institut za međunarodnu politiku i privredu, 2021)

TY  - CHAP
AU  - Glušac, Luka
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2267
AB  - U fokusu ovog rada je koncept insulatora u teoriji regionalnog bezbednosnog kompleksa (TRBK), kao originalnog doprinosa Buzana i Vejvera studijama bezbednosti. Uvođenje koncepta insulatora bilo je neophodno kako bi se prevazišla teškoća u određivanju granica između regiona, odnosno kompleksa, odnosno kako bi se objasnilo različito delovanje jedinica (pre svega država) u odnosu na regionalni bezbednosni kompleks kojem ne pripadaju. Cilj ovog rada je propitivanje i dalja nadgradnja koncepta insulatora u TRBK, uvođenjem razlikovanja pasivnog i aktivnog insulatora. Pasivni insulator u ovakvoj podeli predstavlja tradicionalnog, odnosno uobičajenog insulatora koji razdvaja bezbednosne dinamike okolnih kompleksa, apsorbujući njihove energije. Za razliku od njega, aktivni insulator je onaj koji više emituje energiju, koji je važan činilac u bezbednosnim dinamikama susednih kompleksa, ali ne u dovoljnoj meri da ih ujedini u jedan jedinstveni. Pored doprinosa daljem razvijanju i preciziranju pojmovno-kategorijalnog aparata TRBK, uvođenje ovakve dihotomije ima i analitičko-prediktivnu funkciju jer postojanje aktivnog inuslatora sugeriše moguću transformaciju kompleksa, odnosno ukazuje na potencijal za integraciju ili dezintegraciju određenih (pod)regiona. Koncept insulatora se u radu težišno propituje razmatranjem statusa Turske u TRBK, dok se predložena klasifikacija insulatora inicijalno testira i kroz skiciranje primene 
 na druge države koje su Buzan i Vejver klasifikovali kao insulatore.
PB  - Beograd : Institut za međunarodnu politiku i privredu
T2  - Regionalna bezbednost: pristupi, elementi, dinamika
T1  - Koncept insulatora u teoriji regionalnog bezbednosnog kompleksa
DO  - https://doi.org/10.18485/iipe_regbezb.2021.ch2
ER  - 
@inbook{
author = "Glušac, Luka",
year = "2021",
abstract = "U fokusu ovog rada je koncept insulatora u teoriji regionalnog bezbednosnog kompleksa (TRBK), kao originalnog doprinosa Buzana i Vejvera studijama bezbednosti. Uvođenje koncepta insulatora bilo je neophodno kako bi se prevazišla teškoća u određivanju granica između regiona, odnosno kompleksa, odnosno kako bi se objasnilo različito delovanje jedinica (pre svega država) u odnosu na regionalni bezbednosni kompleks kojem ne pripadaju. Cilj ovog rada je propitivanje i dalja nadgradnja koncepta insulatora u TRBK, uvođenjem razlikovanja pasivnog i aktivnog insulatora. Pasivni insulator u ovakvoj podeli predstavlja tradicionalnog, odnosno uobičajenog insulatora koji razdvaja bezbednosne dinamike okolnih kompleksa, apsorbujući njihove energije. Za razliku od njega, aktivni insulator je onaj koji više emituje energiju, koji je važan činilac u bezbednosnim dinamikama susednih kompleksa, ali ne u dovoljnoj meri da ih ujedini u jedan jedinstveni. Pored doprinosa daljem razvijanju i preciziranju pojmovno-kategorijalnog aparata TRBK, uvođenje ovakve dihotomije ima i analitičko-prediktivnu funkciju jer postojanje aktivnog inuslatora sugeriše moguću transformaciju kompleksa, odnosno ukazuje na potencijal za integraciju ili dezintegraciju određenih (pod)regiona. Koncept insulatora se u radu težišno propituje razmatranjem statusa Turske u TRBK, dok se predložena klasifikacija insulatora inicijalno testira i kroz skiciranje primene 
 na druge države koje su Buzan i Vejver klasifikovali kao insulatore.",
publisher = "Beograd : Institut za međunarodnu politiku i privredu",
journal = "Regionalna bezbednost: pristupi, elementi, dinamika",
booktitle = "Koncept insulatora u teoriji regionalnog bezbednosnog kompleksa",
doi = "https://doi.org/10.18485/iipe_regbezb.2021.ch2"
}
Glušac, L.. (2021). Koncept insulatora u teoriji regionalnog bezbednosnog kompleksa. in Regionalna bezbednost: pristupi, elementi, dinamika
Beograd : Institut za međunarodnu politiku i privredu..
https://doi.org/https://doi.org/10.18485/iipe_regbezb.2021.ch2
Glušac L. Koncept insulatora u teoriji regionalnog bezbednosnog kompleksa. in Regionalna bezbednost: pristupi, elementi, dinamika. 2021;.
doi:https://doi.org/10.18485/iipe_regbezb.2021.ch2 .
Glušac, Luka, "Koncept insulatora u teoriji regionalnog bezbednosnog kompleksa" in Regionalna bezbednost: pristupi, elementi, dinamika (2021),
https://doi.org/https://doi.org/10.18485/iipe_regbezb.2021.ch2 . .

It’s complicated: Parliament’s relationship with anti-corruption agencies in Indonesia, Pakistan, and the Maldives

Glušac, Luka; De Vrieze, Franklin

(London : Westminster Foundation for Democracy, 2021)

TY  - RPRT
AU  - Glušac, Luka
AU  - De Vrieze, Franklin
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2268
PB  - London : Westminster Foundation for Democracy
T1  - It’s complicated: Parliament’s relationship with anti-corruption agencies in Indonesia, Pakistan, and the Maldives
ER  - 
@techreport{
author = "Glušac, Luka and De Vrieze, Franklin",
year = "2021",
publisher = "London : Westminster Foundation for Democracy",
title = "It’s complicated: Parliament’s relationship with anti-corruption agencies in Indonesia, Pakistan, and the Maldives"
}
Glušac, L.,& De Vrieze, F.. (2021). It’s complicated: Parliament’s relationship with anti-corruption agencies in Indonesia, Pakistan, and the Maldives. 
London : Westminster Foundation for Democracy..
Glušac L, De Vrieze F. It’s complicated: Parliament’s relationship with anti-corruption agencies in Indonesia, Pakistan, and the Maldives. 2021;..
Glušac, Luka, De Vrieze, Franklin, "It’s complicated: Parliament’s relationship with anti-corruption agencies in Indonesia, Pakistan, and the Maldives" (2021).

Part Three, Book One: The Fire or The Eternal Life

Bojanić, Petar

(London: Ubiquity Press Ltd, 2021)

TY  - CHAP
AU  - Bojanić, Petar
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2266
PB  - London: Ubiquity Press Ltd
T2  - The Star for Beginners: Introductions to the  Magnum Opus of Franz Rosenzweig
T1  - Part Three, Book One: The Fire or The Eternal Life
DO  - https://doi.org/10.5334/bco
ER  - 
@inbook{
author = "Bojanić, Petar",
year = "2021",
publisher = "London: Ubiquity Press Ltd",
journal = "The Star for Beginners: Introductions to the  Magnum Opus of Franz Rosenzweig",
booktitle = "Part Three, Book One: The Fire or The Eternal Life",
doi = "https://doi.org/10.5334/bco"
}
Bojanić, P.. (2021). Part Three, Book One: The Fire or The Eternal Life. in The Star for Beginners: Introductions to the  Magnum Opus of Franz Rosenzweig
London: Ubiquity Press Ltd..
https://doi.org/https://doi.org/10.5334/bco
Bojanić P. Part Three, Book One: The Fire or The Eternal Life. in The Star for Beginners: Introductions to the  Magnum Opus of Franz Rosenzweig. 2021;.
doi:https://doi.org/10.5334/bco .
Bojanić, Petar, "Part Three, Book One: The Fire or The Eternal Life" in The Star for Beginners: Introductions to the  Magnum Opus of Franz Rosenzweig (2021),
https://doi.org/https://doi.org/10.5334/bco . .

Univerzitet u Srbiji i njegova društvena odgovornost

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2021)

TY  - GEN
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2265
AB  - Pred čitaocima se nalazi istraživanje koje je 2012. godine sproveo 
Centar za obrazovne politike u okviru projekta „Univerzitet u Srbiji i njegova društvena odgovornost“ koji je finansirala Fondacija 
za otvoreno društvo. Sa preko stotinu intervjua i više od šest stotina 
anketiniranih, istraživanje je trebalo da pruži sveobuhvatni uvid u 
pitanje kako univerzitetska zajednica Srbije vidi svoju ulogu u društvu.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
PB  - Beograd : Institut za demokratski angažman jugoistočne Evrope
T1  - Univerzitet u Srbiji i njegova društvena odgovornost
ER  - 
@misc{
year = "2021",
abstract = "Pred čitaocima se nalazi istraživanje koje je 2012. godine sproveo 
Centar za obrazovne politike u okviru projekta „Univerzitet u Srbiji i njegova društvena odgovornost“ koji je finansirala Fondacija 
za otvoreno društvo. Sa preko stotinu intervjua i više od šest stotina 
anketiniranih, istraživanje je trebalo da pruži sveobuhvatni uvid u 
pitanje kako univerzitetska zajednica Srbije vidi svoju ulogu u društvu.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd : Institut za demokratski angažman jugoistočne Evrope",
title = "Univerzitet u Srbiji i njegova društvena odgovornost"
}
(2021). Univerzitet u Srbiji i njegova društvena odgovornost. 
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju..
Univerzitet u Srbiji i njegova društvena odgovornost. 2021;..
"Univerzitet u Srbiji i njegova društvena odgovornost" (2021).

Na šta mislimo kada kažemo... Antifašizam kao savremeno opredeljenje

Bešlin, Milivoj; Milošević, Srđan

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2021)

TY  - GEN
AU  - Bešlin, Milivoj
AU  - Milošević, Srđan
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2264
AB  - Razlozi kojima su se rukovodili oni koji su 
stupali u antifašističku borbu bili su snažno vrednosno 
obojeni. Ako sadašnjost želi da ukaže omaž toj borbi i 
ako, štaviše, želi da spreči uslove pod kojima je ponovo 
moguć uspon fašizma ili njime inspirisanih ideologija, 
onda je toj u sadašnjosti neophodno istrajati ne samo na 
konkretnom sadržaju nekadašnjeg antifašizma, već voditi 
računa o zakonomernom razvitku tih vrednosti kroz vreme.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
PB  - Beograd : Institut za demokratski angažman jugoistočne Evrope
T1  - Na šta mislimo kada kažemo... Antifašizam kao savremeno opredeljenje
ER  - 
@misc{
author = "Bešlin, Milivoj and Milošević, Srđan",
year = "2021",
abstract = "Razlozi kojima su se rukovodili oni koji su 
stupali u antifašističku borbu bili su snažno vrednosno 
obojeni. Ako sadašnjost želi da ukaže omaž toj borbi i 
ako, štaviše, želi da spreči uslove pod kojima je ponovo 
moguć uspon fašizma ili njime inspirisanih ideologija, 
onda je toj u sadašnjosti neophodno istrajati ne samo na 
konkretnom sadržaju nekadašnjeg antifašizma, već voditi 
računa o zakonomernom razvitku tih vrednosti kroz vreme.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd : Institut za demokratski angažman jugoistočne Evrope",
title = "Na šta mislimo kada kažemo... Antifašizam kao savremeno opredeljenje"
}
Bešlin, M.,& Milošević, S.. (2021). Na šta mislimo kada kažemo... Antifašizam kao savremeno opredeljenje. 
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju..
Bešlin M, Milošević S. Na šta mislimo kada kažemo... Antifašizam kao savremeno opredeljenje. 2021;..
Bešlin, Milivoj, Milošević, Srđan, "Na šta mislimo kada kažemo... Antifašizam kao savremeno opredeljenje" (2021).

Na šta mislimo kada kažemo... Novi društveni ugovor

Mladenović, Ivica; Marković, Goran

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2021)

TY  - GEN
AU  - Mladenović, Ivica
AU  - Marković, Goran
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2263
AB  - Građansko društvo nije prirodna datost, već istorijski 
fenomen, odnosno proizvod društvenog dogovora kojim 
se ljudi manje ili više dobrovoljno udružuju u političku 
zajednicu – predajući suverenost sami sebi – kako bi – 
potčinjavajući se opštoj volji kao izrazu volje za redom, 
jednakošću i jedinstvom čitavog političkog korpusa – 
napustili stanje nesigurnosti i nesputanog nasilja.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
PB  - Beograd : Institut za demokratski angažman jugoistočne Evrope
T1  - Na šta mislimo kada kažemo... Novi društveni ugovor
ER  - 
@misc{
author = "Mladenović, Ivica and Marković, Goran",
year = "2021",
abstract = "Građansko društvo nije prirodna datost, već istorijski 
fenomen, odnosno proizvod društvenog dogovora kojim 
se ljudi manje ili više dobrovoljno udružuju u političku 
zajednicu – predajući suverenost sami sebi – kako bi – 
potčinjavajući se opštoj volji kao izrazu volje za redom, 
jednakošću i jedinstvom čitavog političkog korpusa – 
napustili stanje nesigurnosti i nesputanog nasilja.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd : Institut za demokratski angažman jugoistočne Evrope",
title = "Na šta mislimo kada kažemo... Novi društveni ugovor"
}
Mladenović, I.,& Marković, G.. (2021). Na šta mislimo kada kažemo... Novi društveni ugovor. 
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju..
Mladenović I, Marković G. Na šta mislimo kada kažemo... Novi društveni ugovor. 2021;..
Mladenović, Ivica, Marković, Goran, "Na šta mislimo kada kažemo... Novi društveni ugovor" (2021).

Na šta mislimo kada kažemo... Poboljšanje položaja žena

Zaharijević, Adriana

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2021)

TY  - GEN
AU  - Zaharijević, Adriana
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2262
AB  - Osnovna pretpostavka ovog nacrta je da jednako i slobodno 
društvo proizvodi pojedince koji vrednuju jednakost i u 
stanju su da sopstvene kapacitete artikulišu i ostvaruju 
slobodno. U društvu koje počiva na relativnim slobodama 
– takvim da zavise od neslobode nekih njegovih članova – 
niko, ni žena ni muškarac, nije uistinu slobodan. U društvu 
koje gaji nejednakost, njegovi članovi postaju akomodirani 
na ideju da je nejednakost poželjna.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
PB  - Beograd : Institut za demokratski angažman jugoistočne Evrope
T1  - Na šta mislimo kada kažemo... Poboljšanje položaja žena
ER  - 
@misc{
author = "Zaharijević, Adriana",
year = "2021",
abstract = "Osnovna pretpostavka ovog nacrta je da jednako i slobodno 
društvo proizvodi pojedince koji vrednuju jednakost i u 
stanju su da sopstvene kapacitete artikulišu i ostvaruju 
slobodno. U društvu koje počiva na relativnim slobodama 
– takvim da zavise od neslobode nekih njegovih članova – 
niko, ni žena ni muškarac, nije uistinu slobodan. U društvu 
koje gaji nejednakost, njegovi članovi postaju akomodirani 
na ideju da je nejednakost poželjna.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd : Institut za demokratski angažman jugoistočne Evrope",
title = "Na šta mislimo kada kažemo... Poboljšanje položaja žena"
}
Zaharijević, A.. (2021). Na šta mislimo kada kažemo... Poboljšanje položaja žena. 
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju..
Zaharijević A. Na šta mislimo kada kažemo... Poboljšanje položaja žena. 2021;..
Zaharijević, Adriana, "Na šta mislimo kada kažemo... Poboljšanje položaja žena" (2021).

Na šta mislimo kada kažemo... Novi obrazovni sistem

Nikolić, Olga; Sekulović, Milica

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2021)

TY  - GEN
AU  - Nikolić, Olga
AU  - Sekulović, Milica
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2261
AB  - U današnjem društveno-političkom i ekonomskom kontekstu svedočimo krizi kredibiliteta socijalističke/ komunističke alternative globalnom neoliberalnom ekonomskom poretku. Ideja marksističke teorije obrazovanja, u radovima Robina Smola (Robin Small) određena kao obrazovni praxis, ne pronalazi svoju artikulaciju u akademskoj sferi i kroz konkretne obrazovne programe. Njena pojava svedena je na nivo incidenta. Temeljno promišljanje sfere obrazovanja sa marksističkih i pozicija demokratskog socijalizma ustupilo je mesto tehnicističkim i na ishode orijentisanim evaluacionim politikama.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
PB  - Beograd : Institut za demokratski angažman jugoistočne Evrope
T1  - Na šta mislimo kada kažemo... Novi obrazovni sistem
ER  - 
@misc{
author = "Nikolić, Olga and Sekulović, Milica",
year = "2021",
abstract = "U današnjem društveno-političkom i ekonomskom kontekstu svedočimo krizi kredibiliteta socijalističke/ komunističke alternative globalnom neoliberalnom ekonomskom poretku. Ideja marksističke teorije obrazovanja, u radovima Robina Smola (Robin Small) određena kao obrazovni praxis, ne pronalazi svoju artikulaciju u akademskoj sferi i kroz konkretne obrazovne programe. Njena pojava svedena je na nivo incidenta. Temeljno promišljanje sfere obrazovanja sa marksističkih i pozicija demokratskog socijalizma ustupilo je mesto tehnicističkim i na ishode orijentisanim evaluacionim politikama.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd : Institut za demokratski angažman jugoistočne Evrope",
title = "Na šta mislimo kada kažemo... Novi obrazovni sistem"
}
Nikolić, O.,& Sekulović, M.. (2021). Na šta mislimo kada kažemo... Novi obrazovni sistem. 
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju..
Nikolić O, Sekulović M. Na šta mislimo kada kažemo... Novi obrazovni sistem. 2021;..
Nikolić, Olga, Sekulović, Milica, "Na šta mislimo kada kažemo... Novi obrazovni sistem" (2021).

Na šta mislimo kada kažemo... Nove politike brige

Ćeriman, Jelena; Zarić, Zona

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2021)

TY  - GEN
AU  - Ćeriman, Jelena
AU  - Zarić, Zona
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2260
AB  - Fokus ovog rada je na aktuelnoj neoliberalnoj krizi, tj. na 
neoliberalnom modelu koji – negirajući inherentnu ljudsku 
ranjivost i međuzavisnost – proizvodi neodržive i razarajuće 
posledice, kako na individualnom, tako i na društvenom 
planu. Razmatramo, takođe, koje su to okolnosti dovele 
do poražavajućeg odsustva elementarne brige i potpune 
razgradnje politika brige, kao i potencijalne elemente izlaza 
iz takvog stanja
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
PB  - Beograd : Institut za demokratski angažman jugoistočne Evrope
T1  - Na šta mislimo kada kažemo... Nove politike brige
ER  - 
@misc{
author = "Ćeriman, Jelena and Zarić, Zona",
year = "2021",
abstract = "Fokus ovog rada je na aktuelnoj neoliberalnoj krizi, tj. na 
neoliberalnom modelu koji – negirajući inherentnu ljudsku 
ranjivost i međuzavisnost – proizvodi neodržive i razarajuće 
posledice, kako na individualnom, tako i na društvenom 
planu. Razmatramo, takođe, koje su to okolnosti dovele 
do poražavajućeg odsustva elementarne brige i potpune 
razgradnje politika brige, kao i potencijalne elemente izlaza 
iz takvog stanja",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd : Institut za demokratski angažman jugoistočne Evrope",
title = "Na šta mislimo kada kažemo... Nove politike brige"
}
Ćeriman, J.,& Zarić, Z.. (2021). Na šta mislimo kada kažemo... Nove politike brige. 
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju..
Ćeriman J, Zarić Z. Na šta mislimo kada kažemo... Nove politike brige. 2021;..
Ćeriman, Jelena, Zarić, Zona, "Na šta mislimo kada kažemo... Nove politike brige" (2021).

O zdravom razumu

Djui, Džon; Gerc, Kliford

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2021)

TY  - GEN
AU  - Djui, Džon
AU  - Gerc, Kliford
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2259
AB  - Zdrav razum je totalizujući kao i bilo koji 
drugi okvir i oblik mišljenja: nijedna religija 
nije više dogmatična, nijedna nauka nije 
više ambiciozna, nijedna filozofija nije 
opštija. Njegovi tonaliteti su drugačiji, kao 
i argumenti na koje se poziva, ali poput 
umetnosti ili ideologije, zdrav razum se 
prikazuje kao oblik mišljenja koji je u 
stanju da prevaziđe iluziju i dođe do istine, 
do, kako se kaže, samog stanja stvari
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
PB  - Novi Sad : Akademska knjiga
T1  - O zdravom razumu
ER  - 
@misc{
author = "Djui, Džon and Gerc, Kliford",
year = "2021",
abstract = "Zdrav razum je totalizujući kao i bilo koji 
drugi okvir i oblik mišljenja: nijedna religija 
nije više dogmatična, nijedna nauka nije 
više ambiciozna, nijedna filozofija nije 
opštija. Njegovi tonaliteti su drugačiji, kao 
i argumenti na koje se poziva, ali poput 
umetnosti ili ideologije, zdrav razum se 
prikazuje kao oblik mišljenja koji je u 
stanju da prevaziđe iluziju i dođe do istine, 
do, kako se kaže, samog stanja stvari",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Novi Sad : Akademska knjiga",
title = "O zdravom razumu"
}
Djui, D.,& Gerc, K.. (2021). O zdravom razumu. 
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju..
Djui D, Gerc K. O zdravom razumu. 2021;..
Djui, Džon, Gerc, Kliford, "O zdravom razumu" (2021).

O čemu govorimo kad govorimo o neznanju: pohvala grešci

Prodanović, Srđan; Krstić, Predrag

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2021)

TY  - BOOK
AU  - Prodanović, Srđan
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2258
AB  - Ovo nije knjiga o gluposti: njenu istoriju, teoriju i „fenomenologiju“ 
mnogi su već ispisali (među drugima, Tabori 2006; Gliksman 1986). 
Ali ovo jeste knjiga koja ima veze sa onim s čim se glupost obično 
povezuje, sa neznanjem i greškom. Veza sreće i gluposti odvajkada je 
zapravo bila, ako ne neposredno asociranje prvog pojma sa manjkom 
znanja, onda svakako upozorenje na blisko srodstvo nesreće i znanja
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T1  - O čemu govorimo kad govorimo o neznanju: pohvala grešci
ER  - 
@book{
author = "Prodanović, Srđan and Krstić, Predrag",
year = "2021",
abstract = "Ovo nije knjiga o gluposti: njenu istoriju, teoriju i „fenomenologiju“ 
mnogi su već ispisali (među drugima, Tabori 2006; Gliksman 1986). 
Ali ovo jeste knjiga koja ima veze sa onim s čim se glupost obično 
povezuje, sa neznanjem i greškom. Veza sreće i gluposti odvajkada je 
zapravo bila, ako ne neposredno asociranje prvog pojma sa manjkom 
znanja, onda svakako upozorenje na blisko srodstvo nesreće i znanja",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
title = "O čemu govorimo kad govorimo o neznanju: pohvala grešci"
}
Prodanović, S.,& Krstić, P.. (2021). O čemu govorimo kad govorimo o neznanju: pohvala grešci. 
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju..
Prodanović S, Krstić P. O čemu govorimo kad govorimo o neznanju: pohvala grešci. 2021;..
Prodanović, Srđan, Krstić, Predrag, "O čemu govorimo kad govorimo o neznanju: pohvala grešci" (2021).

Provocatio: vocativo ius rivoluzione

Bojanić, Petar

(Milano: Mimesis Edizioni, 2021)

TY  - BOOK
AU  - Bojanić, Petar
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2257
AB  - Lo ius provocationis, celebre istituzione della Repubblica romana, permetteva 
all’accusato (e al condannato) di proteggersi dalle rappresaglie della polizia al 
momento dell’arresto con una richiesta di aiuto al popolo (provocatio ad populum) per chiedere il riesame del processo. Lo svolgimento di una nuova udienza, davanti al popolo e con il popolo, 
rendeva possibile la modifica e il rinvio della pena (o della violenza). In questo libro Petar Bojani´c indaga e analizza lo ius provocationis, la prima organizzazio ne giuridica nella storia che proteggeva la vita e sospendeva la pena capitale. 
La ricostruzione che fa di questa istituzione dimenticata attualizza i segreti del 
termine “provocazione” e i suoi diversi usi nella storia della giustizia, della democrazia e della ribellione.
PB  - Milano: Mimesis Edizioni
T1  - Provocatio: vocativo ius rivoluzione
ER  - 
@book{
author = "Bojanić, Petar",
year = "2021",
abstract = "Lo ius provocationis, celebre istituzione della Repubblica romana, permetteva 
all’accusato (e al condannato) di proteggersi dalle rappresaglie della polizia al 
momento dell’arresto con una richiesta di aiuto al popolo (provocatio ad populum) per chiedere il riesame del processo. Lo svolgimento di una nuova udienza, davanti al popolo e con il popolo, 
rendeva possibile la modifica e il rinvio della pena (o della violenza). In questo libro Petar Bojani´c indaga e analizza lo ius provocationis, la prima organizzazio ne giuridica nella storia che proteggeva la vita e sospendeva la pena capitale. 
La ricostruzione che fa di questa istituzione dimenticata attualizza i segreti del 
termine “provocazione” e i suoi diversi usi nella storia della giustizia, della democrazia e della ribellione.",
publisher = "Milano: Mimesis Edizioni",
title = "Provocatio: vocativo ius rivoluzione"
}
Bojanić, P.. (2021). Provocatio: vocativo ius rivoluzione. 
Milano: Mimesis Edizioni..
Bojanić P. Provocatio: vocativo ius rivoluzione. 2021;..
Bojanić, Petar, "Provocatio: vocativo ius rivoluzione" (2021).

Heritage Sites Vs. Construction Sites – Belgrade’s Ušće

Iguman, Sanja

(Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, 2021)

TY  - CONF
AU  - Iguman, Sanja
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2255
AB  - The paper explores sensitive relation between built heritage and modernisation in the urban context. Heritage reflects the past, but it is now widely accepted to be inherently present-orientated and political, because decisions concerning which parts of the past should be protected and in what way, play a key role in how groups portray their peoples’ history, shared identity and collective memory to the outside world. 
The focus of the analysis is on the area around the confluence of two international rivers – the Sava and the Danube – in Belgrade, locally called Ušće, which was a strategic point for the city’s birth and development on the account of its topographical and natural features.  Once again in Belgrade’s history, this area is in the centre of attention, this time as the main location of the ongoing process of Belgrade`s radical urban change/development.
Impossible to separate from heritage, the term landscape will be explored in the context of Ušće, as it refers to a complex and fluid concept, which perfectly depicts the relation between physical environment and cultural and social meanings of a certain place.  Hence, the tools and processes of identification, conservation and management of both extraordinary heritage and ordinary landscape are growing ever closer (Council of Europe, 2000).
PB  - Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda
C3  - Zbornik radova: XI naučnostručna konferencija
T1  - Heritage Sites Vs. Construction Sites – Belgrade’s Ušće
SP  - 465
EP  - 474
ER  - 
@conference{
author = "Iguman, Sanja",
year = "2021",
abstract = "The paper explores sensitive relation between built heritage and modernisation in the urban context. Heritage reflects the past, but it is now widely accepted to be inherently present-orientated and political, because decisions concerning which parts of the past should be protected and in what way, play a key role in how groups portray their peoples’ history, shared identity and collective memory to the outside world. 
The focus of the analysis is on the area around the confluence of two international rivers – the Sava and the Danube – in Belgrade, locally called Ušće, which was a strategic point for the city’s birth and development on the account of its topographical and natural features.  Once again in Belgrade’s history, this area is in the centre of attention, this time as the main location of the ongoing process of Belgrade`s radical urban change/development.
Impossible to separate from heritage, the term landscape will be explored in the context of Ušće, as it refers to a complex and fluid concept, which perfectly depicts the relation between physical environment and cultural and social meanings of a certain place.  Hence, the tools and processes of identification, conservation and management of both extraordinary heritage and ordinary landscape are growing ever closer (Council of Europe, 2000).",
publisher = "Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda",
journal = "Zbornik radova: XI naučnostručna konferencija",
title = "Heritage Sites Vs. Construction Sites – Belgrade’s Ušće",
pages = "465-474"
}
Iguman, S.. (2021). Heritage Sites Vs. Construction Sites – Belgrade’s Ušće. in Zbornik radova: XI naučnostručna konferencija
Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda., 465-474.
Iguman S. Heritage Sites Vs. Construction Sites – Belgrade’s Ušće. in Zbornik radova: XI naučnostručna konferencija. 2021;:465-474..
Iguman, Sanja, "Heritage Sites Vs. Construction Sites – Belgrade’s Ušće" in Zbornik radova: XI naučnostručna konferencija (2021):465-474.

Social Movements and Critical Discourses in Former Yugoslavia: Structural Approach

Balunović, Filip

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Balunović, Filip
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2253
AB  - Until a decade ago, a comprehensive contestation of the so-called “transitional” paradigm was largely missing in the post-socialist era. This reality changed in the last ten years, especially in the region of former Yugoslavia. Some social movements in this region have started questioning the very essence of the economic and social misconceptions of the post[1]socialist condition. This paper first provides an elaboration of the very conceptual edifice of the ruling paradigm (hence the object of the critique of the three social movements in question), as well as a theoretical and methodological framework. It goes on to map out the epistemic discursive content of the respective social movements in Belgrade, Zagreb and Sarajevo, thereby assessing the conceptual content of their critique of the post-socialist transitional paradigm. Finally, given the similarities between Serbia, Croatia and Bosnia and Herzegovina, the paper seeks to explain variations in the critique by how the structural and contextual features impact the perspective from which it is constructed.
AB  - Do pre desetak godina, sveobuhvatna kritika takozvane ‘tranzitološke paradigme’ je u dobroj meri izostajala u eri post-socijalizma. Ovakva realnost promenjena je u poslednjoj deceniji, a posebno u bivšoj Jugoslaviji. Pojedini društveni pokreti su u ovoj regiji počeli da propituju suštinu ekonomskih i društvenih protivrečnosti post-socijalističkog stanja. Ovaj članak po-činjem elaboracijom konceptualne konstrukcije vladajuće paradigme kao objekta kritike tri društvena pokreta kojima se bavim – a onda i elaboracijom teorijskog i metodološkog okvira. Potom nastavljam sa mapiranjem epistemološkog diskursa tri pokreta u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu – i time ispitujem konceptualni sadržaj njihove kritike post-socijalističke paradi-gme. Konačno, uzevši u obzir sličnosti između Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ovaj članak teži da objasni varijacije u prirodi kritike – imajući u vidu način na koji su strukturne i kontekstualne karakteristike ove tri zemlje uticale na perspektivu iz koje su kritike bile konstruisane.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Social Movements and Critical Discourses in Former Yugoslavia: Structural Approach
T1  - Kritički diskursi društvenih pokreta u bivšoj Jugoslaviji: strukturalistički pristup
IS  - 2
VL  - 32
SP  - 296
EP  - 317
DO  - 10.2298/FID2102296B
ER  - 
@article{
author = "Balunović, Filip",
year = "2021",
abstract = "Until a decade ago, a comprehensive contestation of the so-called “transitional” paradigm was largely missing in the post-socialist era. This reality changed in the last ten years, especially in the region of former Yugoslavia. Some social movements in this region have started questioning the very essence of the economic and social misconceptions of the post[1]socialist condition. This paper first provides an elaboration of the very conceptual edifice of the ruling paradigm (hence the object of the critique of the three social movements in question), as well as a theoretical and methodological framework. It goes on to map out the epistemic discursive content of the respective social movements in Belgrade, Zagreb and Sarajevo, thereby assessing the conceptual content of their critique of the post-socialist transitional paradigm. Finally, given the similarities between Serbia, Croatia and Bosnia and Herzegovina, the paper seeks to explain variations in the critique by how the structural and contextual features impact the perspective from which it is constructed., Do pre desetak godina, sveobuhvatna kritika takozvane ‘tranzitološke paradigme’ je u dobroj meri izostajala u eri post-socijalizma. Ovakva realnost promenjena je u poslednjoj deceniji, a posebno u bivšoj Jugoslaviji. Pojedini društveni pokreti su u ovoj regiji počeli da propituju suštinu ekonomskih i društvenih protivrečnosti post-socijalističkog stanja. Ovaj članak po-činjem elaboracijom konceptualne konstrukcije vladajuće paradigme kao objekta kritike tri društvena pokreta kojima se bavim – a onda i elaboracijom teorijskog i metodološkog okvira. Potom nastavljam sa mapiranjem epistemološkog diskursa tri pokreta u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu – i time ispitujem konceptualni sadržaj njihove kritike post-socijalističke paradi-gme. Konačno, uzevši u obzir sličnosti između Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ovaj članak teži da objasni varijacije u prirodi kritike – imajući u vidu način na koji su strukturne i kontekstualne karakteristike ove tri zemlje uticale na perspektivu iz koje su kritike bile konstruisane.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Social Movements and Critical Discourses in Former Yugoslavia: Structural Approach, Kritički diskursi društvenih pokreta u bivšoj Jugoslaviji: strukturalistički pristup",
number = "2",
volume = "32",
pages = "296-317",
doi = "10.2298/FID2102296B"
}
Balunović, F.. (2021). Social Movements and Critical Discourses in Former Yugoslavia: Structural Approach. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 32(2), 296-317.
https://doi.org/10.2298/FID2102296B
Balunović F. Social Movements and Critical Discourses in Former Yugoslavia: Structural Approach. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2021;32(2):296-317.
doi:10.2298/FID2102296B .
Balunović, Filip, "Social Movements and Critical Discourses in Former Yugoslavia: Structural Approach" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 32, no. 2 (2021):296-317,
https://doi.org/10.2298/FID2102296B . .

From Devotion to Commitment: Towards a Critical Ontology of Engagement

Perunović, Andrea

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Perunović, Andrea
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2251
AB  - This article approaches the notion of engagement from the perspective of critical ontology. With language as the starting point of its hermeneutic task, it commences with an etymological analyses of diverse Indo-European words gravitating around the semantic field of the notion of engagement. From these introductory insights obtained by an exercise in comparative linguistics, devotion and commitment are mapped as two opposite, yet inseparable, modes of being of engagement. Both of these modes seem to condition engagement in an ontologically disparate manner. While examining their fundamental structures, some of the canonical concepts of history of philosophy such as being, existence, subjectivity, or world – and also some of its constitutive binary oppositions such as body/mind, individual/collective, transcendence/immanence, light/darkness and sacred/secular – will be reconsidered through the prism of different ontological dispositions that devotion and commitment impose respectively on engagement. The overall aim of this investigation is to bring forth the main existential characteristics of being-engaged, by interpreting the roles of who, where, and what of engagement, and in order to provide a fundamental conceptual apparatus for a critical ontology of engagement.
AB  - Ovaj članak prilazi pojmu angažmana iz perspektive kritičke ontologije. Sa jezikom kao po-lazišnom tačkom svog hermeneutičkog zadatka, on započinje etimološkom analizom različi-tih indoevropskih reči koje gravitiraju oko semantičkog polja pojma angažmana. Iz ovih uvod-nih nalaza stečenih kroz jednu vežbu u komparativnoj lingvistici, predanost [devotion] i posvećenost [commitment] su mapirani kao dva suprotstavljena, ali pak nerazdvojiva, modusa bivstvovanja angažmana. Ispostaviće se da ova dva modusa uslovljavaju angažman na onto-loški različite načine. Tokom ispitivanja njihovih fundamentalnih struktura, neki od kanonskih koncepata istorije filozofije, kao što su biće, egzistencija, subjektivnost ili svet – ali takođe i neke od njenih konstitutivnih binarnih opozicija kao što se telo/duh, individua/kolektiv, transcendencija/imanencija, svetlo/tama i duhovno/svetovno – biće preispitane kroz prizmu različitih ontoloških dispozicija koje predanost i posvećenost, svaka na svoj način, nameću angažmanu. Opšti cilj ovog istraživanja je isticanje glavnih egzitencijalnih karakteristika bi-vanja-angažovanim, interpretirajući tako uloge koga, čega i gde angažmana, s idejom predsta-vljanja jednog bazičnog konceptualnog aparata kritičke ontologije angažmana.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - From Devotion to Commitment: Towards a Critical Ontology of Engagement
T1  - Od predanosti do posvećenosti: ka kritičkoj ontologiji angažmana
IS  - 2
VL  - 32
SP  - 261
EP  - 281
DO  - 10.2298/FID2102261P
ER  - 
@article{
author = "Perunović, Andrea",
year = "2021",
abstract = "This article approaches the notion of engagement from the perspective of critical ontology. With language as the starting point of its hermeneutic task, it commences with an etymological analyses of diverse Indo-European words gravitating around the semantic field of the notion of engagement. From these introductory insights obtained by an exercise in comparative linguistics, devotion and commitment are mapped as two opposite, yet inseparable, modes of being of engagement. Both of these modes seem to condition engagement in an ontologically disparate manner. While examining their fundamental structures, some of the canonical concepts of history of philosophy such as being, existence, subjectivity, or world – and also some of its constitutive binary oppositions such as body/mind, individual/collective, transcendence/immanence, light/darkness and sacred/secular – will be reconsidered through the prism of different ontological dispositions that devotion and commitment impose respectively on engagement. The overall aim of this investigation is to bring forth the main existential characteristics of being-engaged, by interpreting the roles of who, where, and what of engagement, and in order to provide a fundamental conceptual apparatus for a critical ontology of engagement., Ovaj članak prilazi pojmu angažmana iz perspektive kritičke ontologije. Sa jezikom kao po-lazišnom tačkom svog hermeneutičkog zadatka, on započinje etimološkom analizom različi-tih indoevropskih reči koje gravitiraju oko semantičkog polja pojma angažmana. Iz ovih uvod-nih nalaza stečenih kroz jednu vežbu u komparativnoj lingvistici, predanost [devotion] i posvećenost [commitment] su mapirani kao dva suprotstavljena, ali pak nerazdvojiva, modusa bivstvovanja angažmana. Ispostaviće se da ova dva modusa uslovljavaju angažman na onto-loški različite načine. Tokom ispitivanja njihovih fundamentalnih struktura, neki od kanonskih koncepata istorije filozofije, kao što su biće, egzistencija, subjektivnost ili svet – ali takođe i neke od njenih konstitutivnih binarnih opozicija kao što se telo/duh, individua/kolektiv, transcendencija/imanencija, svetlo/tama i duhovno/svetovno – biće preispitane kroz prizmu različitih ontoloških dispozicija koje predanost i posvećenost, svaka na svoj način, nameću angažmanu. Opšti cilj ovog istraživanja je isticanje glavnih egzitencijalnih karakteristika bi-vanja-angažovanim, interpretirajući tako uloge koga, čega i gde angažmana, s idejom predsta-vljanja jednog bazičnog konceptualnog aparata kritičke ontologije angažmana.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "From Devotion to Commitment: Towards a Critical Ontology of Engagement, Od predanosti do posvećenosti: ka kritičkoj ontologiji angažmana",
number = "2",
volume = "32",
pages = "261-281",
doi = "10.2298/FID2102261P"
}
Perunović, A.. (2021). From Devotion to Commitment: Towards a Critical Ontology of Engagement. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 32(2), 261-281.
https://doi.org/10.2298/FID2102261P
Perunović A. From Devotion to Commitment: Towards a Critical Ontology of Engagement. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2021;32(2):261-281.
doi:10.2298/FID2102261P .
Perunović, Andrea, "From Devotion to Commitment: Towards a Critical Ontology of Engagement" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 32, no. 2 (2021):261-281,
https://doi.org/10.2298/FID2102261P . .

Sex, Gender and Christian Identity in the Patristic Era

Cvetković, Vladimir

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Cvetković, Vladimir
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2245
AB  - Focusing on three historical examples of a different understanding of Christian identity, the paper seeks to address the role of contemporary concepts of sex and gender in the creation of Christian identity. In the first case study, focused on the literary representations of the Christian martyrdom from the second and third centuries, special emphasis is placed on the demand for the ‘manly’ or ‘masculine’ way of witnessing faith. The second historical example relates to the creation of a wider ascetic movement in the fourth-century Asia Minor, and its specific focus is on Macrina the Younger. In her Vita, Gregory of Nyssa distinguishes between Macrina’s gender identity based on her virginity on the one hand, and her social role as a widow, and ‘mother’ and ‘father’ of her monastic community on the other. Finally, the focus is shifted towards Dionysius the Areopagite and Maximus the Confessor, whose teachings about ecstasy, as a way to transcend oneself in the movement towards the loved one, provide the basis for establishing a theology of marriage and creating a Christian identity based not on sexual or gender roles, but on the uniqueness of human nature.
AB  - Rad ima za cilj da pruži kratak pregled hrišćanskih pogleda na polni i rodni identitet, kako u ranohrišćanskom, tako i u patrističkom periodu. Fokusirajući se na tri istorijska primera ra-zličitog shvatanja hrišćanskog identiteta, rad nastoji da pokaže koju su ulogu igrali savremeni pojmovi pola i roda u stvaranju hrišćanskog identiteta u prvim vekovima hrišćanstva. U prvoj studiji slučaja, koja se odnosi na literarne prikaze mučeništva hrišćana u 2. i 3. veku, pozna-tijim kao martiriološka književnost, poseban akcenat se stavlja na zahtev za „muževnim“ sve-dočenjem vere. Drugi istorijski primer se odnosi na 4. vek i stvaranje šireg asketskog pokreta u Maloj Aziju, i posebno se fokusira na ulogu sv. Makrine Mlađe i način formiranja njenog rodnog identiteta kako na osnovu devstvenosti, tako i na osnovu njene uloge udovice, od-nosno majke i oca svojoj monaškoj obitelji. Na kraju, fokus se pomera prema Dionisiju Are-opagitu i sv. Maksimu Ispovedniku, čija učenje o ekstazi, kao izlasku iz sebe prema voljenom biću, daju osnova za uspostavljanje jedne teologije braka i stvaranju hrišćanskog identiteta ne na polnim ili rodnim ulogama, već na jedinstvenosti ljudske prirode.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Sex, Gender and Christian Identity in the Patristic Era
T1  - Pol, rod i hrišćanski identitet u patrističkom periodu
IS  - 2
VL  - 32
SP  - 162
EP  - 176
DO  - 10.2298/FID2102162C
ER  - 
@article{
author = "Cvetković, Vladimir",
year = "2021",
abstract = "Focusing on three historical examples of a different understanding of Christian identity, the paper seeks to address the role of contemporary concepts of sex and gender in the creation of Christian identity. In the first case study, focused on the literary representations of the Christian martyrdom from the second and third centuries, special emphasis is placed on the demand for the ‘manly’ or ‘masculine’ way of witnessing faith. The second historical example relates to the creation of a wider ascetic movement in the fourth-century Asia Minor, and its specific focus is on Macrina the Younger. In her Vita, Gregory of Nyssa distinguishes between Macrina’s gender identity based on her virginity on the one hand, and her social role as a widow, and ‘mother’ and ‘father’ of her monastic community on the other. Finally, the focus is shifted towards Dionysius the Areopagite and Maximus the Confessor, whose teachings about ecstasy, as a way to transcend oneself in the movement towards the loved one, provide the basis for establishing a theology of marriage and creating a Christian identity based not on sexual or gender roles, but on the uniqueness of human nature., Rad ima za cilj da pruži kratak pregled hrišćanskih pogleda na polni i rodni identitet, kako u ranohrišćanskom, tako i u patrističkom periodu. Fokusirajući se na tri istorijska primera ra-zličitog shvatanja hrišćanskog identiteta, rad nastoji da pokaže koju su ulogu igrali savremeni pojmovi pola i roda u stvaranju hrišćanskog identiteta u prvim vekovima hrišćanstva. U prvoj studiji slučaja, koja se odnosi na literarne prikaze mučeništva hrišćana u 2. i 3. veku, pozna-tijim kao martiriološka književnost, poseban akcenat se stavlja na zahtev za „muževnim“ sve-dočenjem vere. Drugi istorijski primer se odnosi na 4. vek i stvaranje šireg asketskog pokreta u Maloj Aziju, i posebno se fokusira na ulogu sv. Makrine Mlađe i način formiranja njenog rodnog identiteta kako na osnovu devstvenosti, tako i na osnovu njene uloge udovice, od-nosno majke i oca svojoj monaškoj obitelji. Na kraju, fokus se pomera prema Dionisiju Are-opagitu i sv. Maksimu Ispovedniku, čija učenje o ekstazi, kao izlasku iz sebe prema voljenom biću, daju osnova za uspostavljanje jedne teologije braka i stvaranju hrišćanskog identiteta ne na polnim ili rodnim ulogama, već na jedinstvenosti ljudske prirode.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Sex, Gender and Christian Identity in the Patristic Era, Pol, rod i hrišćanski identitet u patrističkom periodu",
number = "2",
volume = "32",
pages = "162-176",
doi = "10.2298/FID2102162C"
}
Cvetković, V.. (2021). Sex, Gender and Christian Identity in the Patristic Era. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 32(2), 162-176.
https://doi.org/10.2298/FID2102162C
Cvetković V. Sex, Gender and Christian Identity in the Patristic Era. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2021;32(2):162-176.
doi:10.2298/FID2102162C .
Cvetković, Vladimir, "Sex, Gender and Christian Identity in the Patristic Era" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 32, no. 2 (2021):162-176,
https://doi.org/10.2298/FID2102162C . .

Crna ekonomija i crno društvo

Bulatović, Aleksandra; Pavićević, Olivera

(Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2021)

TY  - BOOK
AU  - Bulatović, Aleksandra
AU  - Pavićević, Olivera
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2243
AB  - Ova monografija je podeljena u osam celina u kojima se prikazuje analitički tok postavljenih
polaznih pretpostavki o kriminalnom preduzetništvu kao nastavku legitimnog poslovanja
nelegalnim sredstvima. Polazeći od karakteristika funkcionisanja entiteta organizovanog
kriminala u 21. veku, u knjizi se bliže sagledava tržišna podloga nastanka organizovanog
kriminala koja se zasniva na disfunkcionalnim javnim institucijama. Kada država efikasno nudi
usluge koje u slabim državam nudi organizovani kriminal (naplata dugova, zaštita od nasilja i
iznude, efektivne transakcije u novcu i dobrima itd.), prostor za tržišni plasman „proizvoda“ se
znatno sužava. Pošto dobro upravljanje smanjuje tržište za organizovani kriminal, on evoluira u
transnacionalne forme. Zbog toga se autorke u knjizi detaljno bave pitanjima adekvatnog
represivnog odgovora na nove vidove transnacionalnog organizovanog kriminaliteta. Zaključna
razmatranja su posvećena kontrolnim strategijama, a razmatran je i procenjivan realistički
doseg povoljnih posledica koje politika suprotstavljanaj organizovanom kriminalu proizvodi u
sferi zaštite korupuisa ljudskih i građanskih prava zahvaćenih kroz kategorije i institucije
demokratskog političkog sistema.
PB  - Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T1  - Crna ekonomija i crno društvo
ER  - 
@book{
author = "Bulatović, Aleksandra and Pavićević, Olivera",
year = "2021",
abstract = "Ova monografija je podeljena u osam celina u kojima se prikazuje analitički tok postavljenih
polaznih pretpostavki o kriminalnom preduzetništvu kao nastavku legitimnog poslovanja
nelegalnim sredstvima. Polazeći od karakteristika funkcionisanja entiteta organizovanog
kriminala u 21. veku, u knjizi se bliže sagledava tržišna podloga nastanka organizovanog
kriminala koja se zasniva na disfunkcionalnim javnim institucijama. Kada država efikasno nudi
usluge koje u slabim državam nudi organizovani kriminal (naplata dugova, zaštita od nasilja i
iznude, efektivne transakcije u novcu i dobrima itd.), prostor za tržišni plasman „proizvoda“ se
znatno sužava. Pošto dobro upravljanje smanjuje tržište za organizovani kriminal, on evoluira u
transnacionalne forme. Zbog toga se autorke u knjizi detaljno bave pitanjima adekvatnog
represivnog odgovora na nove vidove transnacionalnog organizovanog kriminaliteta. Zaključna
razmatranja su posvećena kontrolnim strategijama, a razmatran je i procenjivan realistički
doseg povoljnih posledica koje politika suprotstavljanaj organizovanom kriminalu proizvodi u
sferi zaštite korupuisa ljudskih i građanskih prava zahvaćenih kroz kategorije i institucije
demokratskog političkog sistema.",
publisher = "Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
title = "Crna ekonomija i crno društvo"
}
Bulatović, A.,& Pavićević, O.. (2021). Crna ekonomija i crno društvo. 
Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju..
Bulatović A, Pavićević O. Crna ekonomija i crno društvo. 2021;..
Bulatović, Aleksandra, Pavićević, Olivera, "Crna ekonomija i crno društvo" (2021).