Sort By
Publication Year
Deposit Date
Title
Type
Access
Publication Year
2017 (2)
2014 (1)
2012 (1)
2011 (1)
2008 (1)
Type
Version
Access

Društveni akteri i društvene promene u Srbiji 1990-2010. godine

Link to this page

info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/MPN2006-2010/149005/RS//

Društveni akteri i društvene promene u Srbiji 1990-2010. godine (en)
Друштвени актери и друштвене промене у Србији 1990-2010. године (sr)
Društveni akteri i društvene promene u Srbiji 1990-2010. godine (sr_RS)
Authors

Publications

O pravima sa kojima smo rođeni: Radikalno prirodno pravo i socijalna pravda od Karla Marksa do neoliberalizma

Kuljić, Todor

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Kuljić, Todor
PY  - 2017
UR  - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=510&path%5B%5D=483
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1788
AB  - The natural law is a overempiric law that does not owe his dignity to the legal norm than to the intrinsic qualities of a human being. This paper presents a di-fferent hierarchical position of the natural law in the critics of capitalism from K.Marx to our days and its different intonation as a superpositive framework of justice. One should analitically differentiate between (1) theoretical search for social justice in the philosophy of the natural law (K.Marx, M.Weber, G.Radbru-ch, L.strauss, E.Bloch, Lj.Tadić) and (2) empirical identification of power relations that allowed or hindered social justice in the reality. The paper provides analysis of historically different relationships between positive and radical natural law in both the compressed 20th century epochal concience and today’s neoliberal one. in addition, it compares role of the natural law in capitalism and socialism and differentiates between social justice from above and social justice from be-low. The first one is gratuitous, paternalistic and limited, the second one is radi-cal and has to be conquered. Radical natural law should express itself as a fully developed social justice liberated from capitalism. Critic of social unjustice from the viewpoint of natural law has no practical effects in our days, and in spite of it, it is not anachronistic.
AB  - Prirodno pravo je nadempirijski pravo koje dignitet ne duguje zakonu nego urođenim osobinama čoveka. Reč je o delu onih normativnih struktura koje krče put razvoju društva i iz kojih društva uče. U radu je pokazan različit hijerarhijski položaj prirodnog prava u kritici kapitalizma od K.Marksa do danas i njegovo različito akcentovanje kao nadpozitivnog okvira pravde. Analitički je razdvojeno (1) misaono traženje socijalne pravde u filozofiji prirodnog prava (K.Marks, M.Veber, G.Radbruh, L.Štraus, E.Bloh, Lj.Tadić) od (2) prepoznavanja odnosa moći koji su omogućavali ili sprečavali socijalnu pravdu u praksi. Analiziran je istorijski različit odnos pozitivnog i radikalnog prirodnog prava u epohalnoj svesti socijalno zgusnutog 20. veka i današnjoj neoliberalnoj, poređena je uloga prirodnog prava u kapitalizmu i socijalizmu i razmotrena razlika između socijalne pravde odozgo i socijalne pravde odozdo. Prva je darovana, paternalistička i dozirana, druga se osvaja i radikalna je. Razvijena socijalna pravda izvan okvira kapitalizma viđena je kao radikalno prirodno pravo. Zaključak je da je danas prirodnopravna kritika socijalne nepravde bezuticajna, ali ne i anahrona
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - O pravima sa kojima smo rođeni: Radikalno prirodno pravo i socijalna pravda od Karla Marksa do neoliberalizma
T1  - About the rights with which we are born: The radical natural law and the social justice from K. Marx up to neoliberalism
IS  - 28
VL  - 1
SP  - 153
EP  - 174
ER  - 
@article{
author = "Kuljić, Todor",
year = "2017",
url = "http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=510&path%5B%5D=483, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1788",
abstract = "The natural law is a overempiric law that does not owe his dignity to the legal norm than to the intrinsic qualities of a human being. This paper presents a di-fferent hierarchical position of the natural law in the critics of capitalism from K.Marx to our days and its different intonation as a superpositive framework of justice. One should analitically differentiate between (1) theoretical search for social justice in the philosophy of the natural law (K.Marx, M.Weber, G.Radbru-ch, L.strauss, E.Bloch, Lj.Tadić) and (2) empirical identification of power relations that allowed or hindered social justice in the reality. The paper provides analysis of historically different relationships between positive and radical natural law in both the compressed 20th century epochal concience and today’s neoliberal one. in addition, it compares role of the natural law in capitalism and socialism and differentiates between social justice from above and social justice from be-low. The first one is gratuitous, paternalistic and limited, the second one is radi-cal and has to be conquered. Radical natural law should express itself as a fully developed social justice liberated from capitalism. Critic of social unjustice from the viewpoint of natural law has no practical effects in our days, and in spite of it, it is not anachronistic., Prirodno pravo je nadempirijski pravo koje dignitet ne duguje zakonu nego urođenim osobinama čoveka. Reč je o delu onih normativnih struktura koje krče put razvoju društva i iz kojih društva uče. U radu je pokazan različit hijerarhijski položaj prirodnog prava u kritici kapitalizma od K.Marksa do danas i njegovo različito akcentovanje kao nadpozitivnog okvira pravde. Analitički je razdvojeno (1) misaono traženje socijalne pravde u filozofiji prirodnog prava (K.Marks, M.Veber, G.Radbruh, L.Štraus, E.Bloh, Lj.Tadić) od (2) prepoznavanja odnosa moći koji su omogućavali ili sprečavali socijalnu pravdu u praksi. Analiziran je istorijski različit odnos pozitivnog i radikalnog prirodnog prava u epohalnoj svesti socijalno zgusnutog 20. veka i današnjoj neoliberalnoj, poređena je uloga prirodnog prava u kapitalizmu i socijalizmu i razmotrena razlika između socijalne pravde odozgo i socijalne pravde odozdo. Prva je darovana, paternalistička i dozirana, druga se osvaja i radikalna je. Razvijena socijalna pravda izvan okvira kapitalizma viđena je kao radikalno prirodno pravo. Zaključak je da je danas prirodnopravna kritika socijalne nepravde bezuticajna, ali ne i anahrona",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "O pravima sa kojima smo rođeni: Radikalno prirodno pravo i socijalna pravda od Karla Marksa do neoliberalizma, About the rights with which we are born: The radical natural law and the social justice from K. Marx up to neoliberalism",
number = "28",
volume = "1",
pages = "153-174"
}
Kuljić, T. (2017). About the rights with which we are born: The radical natural law and the social justice from K. Marx up to neoliberalism.
Filozofija i društvo/Philosophy and SocietyBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1(28), 153-174.
Kuljić T. About the rights with which we are born: The radical natural law and the social justice from K. Marx up to neoliberalism. Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2017;1(28):153-174
Kuljić Todor, "About the rights with which we are born: The radical natural law and the social justice from K. Marx up to neoliberalism" 1, no. 28 (2017):153-174

O pravima sa kojima smo rođeni/ Radikalno prirodno pravo i socijalna pravda od Karla Marksa do neoliberalizma

Kuljić, Todor

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Kuljić, Todor
PY  - 2017
UR  - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=510&path%5B%5D=483
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1536
AB  - Prirodno pravo je nadempirijski pravo koje dignitet ne duguje zakonu
nego urođenim osobinama čoveka. Reč je o delu onih normativnih struktura koje
krče put razvoju društva i iz kojih društva uče. U radu je pokazan različit hijerarhijski
položaj prirodnog prava u kritici kapitalizma od K.Marksa do danas i njegovo
različito akcentovanje kao nadpozitivnog okvira pravde. Analitički je razdvojeno
(1) misaono traženje socijalne pravde u filozofiji prirodnog prava (K.Marks, M.
Veber, G.Radbruh, L.Štraus, E.Bloh, Lj.Tadić) od (2) prepoznavanja odnosa moći
koji su omogućavali ili sprečavali socijalnu pravdu u praksi. Analiziran je istorijski
različit odnos pozitivnog i radikalnog prirodnog prava u epohalnoj svesti socijalno
zgusnutog 20. veka i današnjoj neoliberalnoj, poređena je uloga prirodnog prava
u kapitalizmu i socijalizmu i razmotrena razlika između socijalne pravde odozgo
i socijalne pravde odozdo. Prva je darovana, paternalistička i dozirana, druga se
osvaja i radikalna je. Razvijena socijalna pravda izvan okvira kapitalizma viđena
je kao radikalno prirodno pravo. Zaključak je da je danas prirodnopravna kritika
socijalne nepravde bezuticajna, ali ne i anahrona.
AB  - The natural law is a overempiric law that does not owe his dignity to the legal norm than to the intrinsic qualities of a human being. This paper presents a different hierarchical position of the natural law in the critics of capitalism from K.Marx to our days and its different intonation as a superpositive framework of justice. One should analitically differentiate between (1) theoretical search for social justice in the philosophy of the natural law (K.Marx, M.Weber, G.Radbruch, L.Strauss, E.Bloch, Lj.Tadić) and (2) empirical identification of power relations that allowed or hindered social justice in the reality. The paper provides analysis of historically different relationships between positive and radical natural law in both the compressed 20th century epochal concience and today’s neoliberal one. In addition, it compares role of the natural law in capitalism and socialism and differentiates between social justice from above and social justice from below. The first one is gratuitous, paternalistic and limited, the second one is radical and has to be conquered. Radical natural law should express itself as a fully developed social justice liberated from capitalism. Critic of social unjustice from the viewpoint of natural law has no practical effects in our days, and in spite of it, it is not anachronistic.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - O pravima sa kojima smo rođeni/ Radikalno prirodno pravo i socijalna pravda od Karla Marksa do neoliberalizma
T1  - About the rights with which we are born / The radical natural law and the social justice from K. Marx up to neoliberalism
IS  - 1
VL  - 28
SP  - 153
EP  - 174
DO  - 10.2298/FID1701153K
ER  - 
@article{
author = "Kuljić, Todor",
year = "2017",
url = "http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=510&path%5B%5D=483, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1536",
abstract = "Prirodno pravo je nadempirijski pravo koje dignitet ne duguje zakonu
nego urođenim osobinama čoveka. Reč je o delu onih normativnih struktura koje
krče put razvoju društva i iz kojih društva uče. U radu je pokazan različit hijerarhijski
položaj prirodnog prava u kritici kapitalizma od K.Marksa do danas i njegovo
različito akcentovanje kao nadpozitivnog okvira pravde. Analitički je razdvojeno
(1) misaono traženje socijalne pravde u filozofiji prirodnog prava (K.Marks, M.
Veber, G.Radbruh, L.Štraus, E.Bloh, Lj.Tadić) od (2) prepoznavanja odnosa moći
koji su omogućavali ili sprečavali socijalnu pravdu u praksi. Analiziran je istorijski
različit odnos pozitivnog i radikalnog prirodnog prava u epohalnoj svesti socijalno
zgusnutog 20. veka i današnjoj neoliberalnoj, poređena je uloga prirodnog prava
u kapitalizmu i socijalizmu i razmotrena razlika između socijalne pravde odozgo
i socijalne pravde odozdo. Prva je darovana, paternalistička i dozirana, druga se
osvaja i radikalna je. Razvijena socijalna pravda izvan okvira kapitalizma viđena
je kao radikalno prirodno pravo. Zaključak je da je danas prirodnopravna kritika
socijalne nepravde bezuticajna, ali ne i anahrona., The natural law is a overempiric law that does not owe his dignity to the legal norm than to the intrinsic qualities of a human being. This paper presents a different hierarchical position of the natural law in the critics of capitalism from K.Marx to our days and its different intonation as a superpositive framework of justice. One should analitically differentiate between (1) theoretical search for social justice in the philosophy of the natural law (K.Marx, M.Weber, G.Radbruch, L.Strauss, E.Bloch, Lj.Tadić) and (2) empirical identification of power relations that allowed or hindered social justice in the reality. The paper provides analysis of historically different relationships between positive and radical natural law in both the compressed 20th century epochal concience and today’s neoliberal one. In addition, it compares role of the natural law in capitalism and socialism and differentiates between social justice from above and social justice from below. The first one is gratuitous, paternalistic and limited, the second one is radical and has to be conquered. Radical natural law should express itself as a fully developed social justice liberated from capitalism. Critic of social unjustice from the viewpoint of natural law has no practical effects in our days, and in spite of it, it is not anachronistic.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "O pravima sa kojima smo rođeni/ Radikalno prirodno pravo i socijalna pravda od Karla Marksa do neoliberalizma, About the rights with which we are born / The radical natural law and the social justice from K. Marx up to neoliberalism",
number = "1",
volume = "28",
pages = "153-174",
doi = "10.2298/FID1701153K"
}
Kuljić, T. (2017). About the rights with which we are born / The radical natural law and the social justice from K. Marx up to neoliberalism.
Filozofija i društvo/Philosophy and SocietyBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 28(1), 153-174.
https://doi.org/10.2298/FID1701153K
Kuljić T. About the rights with which we are born / The radical natural law and the social justice from K. Marx up to neoliberalism. Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2017;28(1):153-174
Kuljić Todor, "About the rights with which we are born / The radical natural law and the social justice from K. Marx up to neoliberalism" 28, no. 1 (2017):153-174,
https://doi.org/10.2298/FID1701153K .

Politička teologija: o mogućnosti poređenja upotrebe smrti u teologiji i politici

Kuljić, Todor

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2014)

TY  - JOUR
AU  - Kuljić, Todor
PY  - 2014
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1327
AB  - Razmotrena je saznajna vrednost pojma politička teologija u tanatopolitici i zaključeno da kod tumačenja političke upotrebe smrti ovaj pojam može biti koristan. Ne samo otuda što je granica između politike i teologije nejasna, nego i zbog opštije, dublje društvenointegrativne srodnosti politike i teologije i raznovrsnih prošlih i savremenih politizacija onostranog spasenja. Iako tumačenje smrti u političkoj teologiji ima drugačiju ulogu nego u svetovnim ideologijama, kod svake političke teologije je poslušnost vlasti uslov spasenja. U njenom idejnom središtu prožimaju se podele na javnog prijatelja i neprijatelja iz ovostranog političkog sa sličnim podelama iz onostranog sveta. Osim uticaja teologije na politiku razmotrene su i neke analogije između teologije i svetovnog pravosuđa.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Politička teologija: o mogućnosti poređenja upotrebe smrti u teologiji i politici
T1  - Political theology : possibility of comparison of the usage of death in theology and politics
SP  - 208
EP  - 218
DO  - 10.2298/FID1401208K
ER  - 
@article{
author = "Kuljić, Todor",
year = "2014",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1327",
abstract = "Razmotrena je saznajna vrednost pojma politička teologija u tanatopolitici i zaključeno da kod tumačenja političke upotrebe smrti ovaj pojam može biti koristan. Ne samo otuda što je granica između politike i teologije nejasna, nego i zbog opštije, dublje društvenointegrativne srodnosti politike i teologije i raznovrsnih prošlih i savremenih politizacija onostranog spasenja. Iako tumačenje smrti u političkoj teologiji ima drugačiju ulogu nego u svetovnim ideologijama, kod svake političke teologije je poslušnost vlasti uslov spasenja. U njenom idejnom središtu prožimaju se podele na javnog prijatelja i neprijatelja iz ovostranog političkog sa sličnim podelama iz onostranog sveta. Osim uticaja teologije na politiku razmotrene su i neke analogije između teologije i svetovnog pravosuđa.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Politička teologija: o mogućnosti poređenja upotrebe smrti u teologiji i politici, Political theology : possibility of comparison of the usage of death in theology and politics",
pages = "208-218",
doi = "10.2298/FID1401208K"
}
Kuljić, T. (2014). Political theology : possibility of comparison of the usage of death in theology and politics.
Filozofija i društvo/Philosophy and SocietyBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 208-218.
https://doi.org/10.2298/FID1401208K
Kuljić T. Political theology : possibility of comparison of the usage of death in theology and politics. Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2014;:208-218
Kuljić Todor, "Political theology : possibility of comparison of the usage of death in theology and politics" (2014):208-218,
https://doi.org/10.2298/FID1401208K .

Društvena smrt

Milidrag, Predrag; Kuljić, Todor

(2012)

TY  - JOUR
AU  - Kuljić, Todor
PY  - 2012
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/469
AB  - Der folgende Text gehört zur kritischen Thanatologie. In allen bekannten Kulturen wurden Normen für den guten und den schlechten Tod von der herrschenden normativen Thanatologien aufgestellt und Kontrollmechanismen installiert. Prämortales und postmortales soziales Sterben ist eine Art der Exklusion der Anderen und wird unterschiedlich bestimmt: als damnatio memoriae, atlantische Sklaventum, Randständigkeit, Isolation oder als Rollenverlust. Das soziale Tod hat einen Klassenaspekt, als den ganzen Klassen Gedächtnis entnommen wurde. Hier werden nur einige Arten und Beispilen des sozialen Mord kritisch erörtert: damnatio memoriae, politische Mord und Sklaventum. Es handelt sich um die institutionelle Verarbeitung und Kodierung von Sterben und Tod durch Staat, Religion und Politik. In der Geschichte sind verschieden Völkern und Klasssen einem intensiveren sozialen Sterbeprozess und der sozialen Tötung unterworfen. Mit Identitätszerstörung der Beherrschten ist das soziale mit dem physischen Sterben harmonischer zu verbinden. Es ist auch auf die Differenz zwischen sozialen und politischen Tötung hingewiesen. Am Ende sind einige Aspekte der heutigen geheimen Tötung erwähnt.
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Društvena  smrt
T1  - Der soziale Tod
SP  - 106
EP  - 115
DO  - 10.2298/FID1203106K
ER  - 
@article{
editor = "Milidrag, Predrag",
author = "Kuljić, Todor",
year = "2012",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/469",
abstract = "Der folgende Text gehört zur kritischen Thanatologie. In allen bekannten Kulturen wurden Normen für den guten und den schlechten Tod von der herrschenden normativen Thanatologien aufgestellt und Kontrollmechanismen installiert. Prämortales und postmortales soziales Sterben ist eine Art der Exklusion der Anderen und wird unterschiedlich bestimmt: als damnatio memoriae, atlantische Sklaventum, Randständigkeit, Isolation oder als Rollenverlust. Das soziale Tod hat einen Klassenaspekt, als den ganzen Klassen Gedächtnis entnommen wurde. Hier werden nur einige Arten und Beispilen des sozialen Mord kritisch erörtert: damnatio memoriae, politische Mord und Sklaventum. Es handelt sich um die institutionelle Verarbeitung und Kodierung von Sterben und Tod durch Staat, Religion und Politik. In der Geschichte sind verschieden Völkern und Klasssen einem intensiveren sozialen Sterbeprozess und der sozialen Tötung unterworfen. Mit Identitätszerstörung der Beherrschten ist das soziale mit dem physischen Sterben harmonischer zu verbinden. Es ist auch auf die Differenz zwischen sozialen und politischen Tötung hingewiesen. Am Ende sind einige Aspekte der heutigen geheimen Tötung erwähnt.",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Društvena  smrt, Der soziale Tod",
pages = "106-115",
doi = "10.2298/FID1203106K"
}
Milidrag, P.,& Kuljić, T. (2012). Der soziale Tod.
Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 106-115.
https://doi.org/10.2298/FID1203106K
Milidrag P, Kuljić T. Der soziale Tod. Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2012;:106-115
Milidrag Predrag, Kuljić Todor, "Der soziale Tod" (2012):106-115,
https://doi.org/10.2298/FID1203106K .

Smrt kod levice i desnice : prilog kritici antitotalitarne tanatologije

Milidrag, Predrag; Kuljić, Todor

(2011)

TY  - JOUR
AU  - Kuljić, Todor
PY  - 2011
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/564
AB  - Rad je deo kritike vladajućeg diskursa o smrti i o umiranju. Razmotreni su dublji segmenti kod poimanja smrti u ideologiji levice i desnice. Kao neosnovano je uočeno i problematizovano antitotalitarno izjednačavanje viđenja smrti kod komunista i fašista. Mistifikovanja i pravdanja žrtve koja je pala u slavu božje volje, rasne krvi ili klase nisu istovetna. Različit je stupanj iracionalizacije i drugačiji je sadržaj nade u spasenje. Različita politička upotreba smrti prikazana je na primerima ideologije i prakse fašizma i socijalizma. Za razliku od konzervativnog i melanholičnog gledanja da je smrt pravedna i nepotkupljiva otuda što nas sve pogađa, levica ističe da su smrt i umiranje nerazdvojivo povezani sa uslovima življenja. Vlast, a ne bog, ideološki uobličava strah od smrti, tumači ga i koristi. Kritička teorija vidi suočavanje sa smrću kao deo emancipatorske prakse i kritike kapitalizma. Izneta kritika antitotalitarne neoliberalne tanatologije deo je istog nastojanja.
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Smrt kod levice i desnice : prilog kritici antitotalitarne tanatologije
T1  - Die linke und die rechte todesauffassung : zur kritik einer antitotalitären thanatologie
SP  - 111
EP  - 126
DO  - 10.2298/FID1104111K
ER  - 
@article{
editor = "Milidrag, Predrag",
author = "Kuljić, Todor",
year = "2011",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/564",
abstract = "Rad je deo kritike vladajućeg diskursa o smrti i o umiranju. Razmotreni su dublji segmenti kod poimanja smrti u ideologiji levice i desnice. Kao neosnovano je uočeno i problematizovano antitotalitarno izjednačavanje viđenja smrti kod komunista i fašista. Mistifikovanja i pravdanja žrtve koja je pala u slavu božje volje, rasne krvi ili klase nisu istovetna. Različit je stupanj iracionalizacije i drugačiji je sadržaj nade u spasenje. Različita politička upotreba smrti prikazana je na primerima ideologije i prakse fašizma i socijalizma. Za razliku od konzervativnog i melanholičnog gledanja da je smrt pravedna i nepotkupljiva otuda što nas sve pogađa, levica ističe da su smrt i umiranje nerazdvojivo povezani sa uslovima življenja. Vlast, a ne bog, ideološki uobličava strah od smrti, tumači ga i koristi. Kritička teorija vidi suočavanje sa smrću kao deo emancipatorske prakse i kritike kapitalizma. Izneta kritika antitotalitarne neoliberalne tanatologije deo je istog nastojanja.",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Smrt kod levice i desnice : prilog kritici antitotalitarne tanatologije, Die linke und die rechte todesauffassung : zur kritik einer antitotalitären thanatologie",
pages = "111-126",
doi = "10.2298/FID1104111K"
}
Milidrag, P.,& Kuljić, T. (2011). Die linke und die rechte todesauffassung : zur kritik einer antitotalitären thanatologie.
Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 111-126.
https://doi.org/10.2298/FID1104111K
Milidrag P, Kuljić T. Die linke und die rechte todesauffassung : zur kritik einer antitotalitären thanatologie. Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2011;:111-126
Milidrag Predrag, Kuljić Todor, "Die linke und die rechte todesauffassung : zur kritik einer antitotalitären thanatologie" (2011):111-126,
https://doi.org/10.2298/FID1104111K .
1

Promene u Srbiji u perspektivi socijalnog učenja: retrospektiva jedne ideje

Spasić, Ivana

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)

TY  - JOUR
AU  - Spasić, Ivana
PY  - 2008
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/692
AB  - U članku se izlaže retrospektivan pogled na tezu o „socijalnom učenju“ kao analitičkom okviru za razmatranje političkih promena u Srbiji, prvi put iznetu 2001. godine. Prema toj tezi, događaji neposredno pre i posle smene Miloševićevog režima 2000. godine mogu se protumačiti kao ishod jednog procesa kolektivnog učenja, čiji su subjekt građani Srbije. Na osnovu nalaza tri talasa kvalitativne studije „Politika i svakodnevni život“, te rezultata drugih istraživanja, u tekstu se pokušava odgovoriti na pitanje da li ideja „socijalnog učenja“ opstaje ukoliko se sučeli sa zbivanjima koja su obeležila politički život u Srbiji u razdoblju od 2001. Do 2008. godine.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Promene u Srbiji u perspektivi socijalnog učenja: retrospektiva jedne ideje
T1  - Political change in Serbia in the perspective of social learning: an idea revisited
SP  - 89
EP  - 108
DO  - 10.2298/FID0803089S
ER  - 
@article{
author = "Spasić, Ivana",
year = "2008",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/692",
abstract = "U članku se izlaže retrospektivan pogled na tezu o „socijalnom učenju“ kao analitičkom okviru za razmatranje političkih promena u Srbiji, prvi put iznetu 2001. godine. Prema toj tezi, događaji neposredno pre i posle smene Miloševićevog režima 2000. godine mogu se protumačiti kao ishod jednog procesa kolektivnog učenja, čiji su subjekt građani Srbije. Na osnovu nalaza tri talasa kvalitativne studije „Politika i svakodnevni život“, te rezultata drugih istraživanja, u tekstu se pokušava odgovoriti na pitanje da li ideja „socijalnog učenja“ opstaje ukoliko se sučeli sa zbivanjima koja su obeležila politički život u Srbiji u razdoblju od 2001. Do 2008. godine.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Promene u Srbiji u perspektivi socijalnog učenja: retrospektiva jedne ideje, Political change in Serbia in the perspective of social learning: an idea revisited",
pages = "89-108",
doi = "10.2298/FID0803089S"
}
Spasić, I. (2008). Political change in Serbia in the perspective of social learning: an idea revisited.
Filozofija i društvo/Philosophy and SocietyBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 89-108.
https://doi.org/10.2298/FID0803089S
Spasić I. Political change in Serbia in the perspective of social learning: an idea revisited. Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2008;:89-108
Spasić Ivana, "Political change in Serbia in the perspective of social learning: an idea revisited" (2008):89-108,
https://doi.org/10.2298/FID0803089S .
1