Antonijević, Pavle

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0009-0001-9765-5120
  • Antonijević, Pavle (6)
  • Антонијевић, Павле (1)
Projects

Author's Bibliography

The Socialist Concept of Solidarity: the Case of the Red Cross in Yugoslavia during the 1960s and 1970s

Antonijević, Pavle

(Centre for Southeast European Studies, 2023)

TY  - CONF
AU  - Antonijević, Pavle
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3738
AB  - This research endeavors to dissect how socialist self-management and the distinct
attributes of Yugoslav socialism manifested within the program and activities of Yugoslav
Red Cross. Within Yugoslavia, the Red Cross operated as a mass organization founded upon
the principles of socialist humanism and solidarity. By scrutinizing official documents (such
as statutes, programs, and congress resolutions) alongside the magazines published by the
Red Cross, this research aims to highlight the significance of socialist humanism, solidarity,
direct democracy, and active engagement within the Red Cross.
Rather than solely focusing on the ideological impact on the organization's operations,
this study emphasizes the distinct ideological framework of the Red Cross. It delves into the
enriching theoretical underpinnings of Yugoslavia and self-management, illustrating how
these factors facilitated a profound evolution within the organization. The Red Cross
envisaged engaged citizens exercising responsible decision-making through direct
democracy. This encompassed the embodiment of self-management, socialist humanism, and
solidarity principles, aligning their actions with communal and societal orientations. This
vision contrasts starkly with the prevalent contemporary discourse within capitalist systems,
offering a remarkably different perspective on the Red Cross's place and function.
PB  - Centre for Southeast European Studies
C3  - International Conference: Solidarity and Voluntarism in State-Socialist Societies, University of Graz, 12-13. September 2023.
T1  - The Socialist Concept of Solidarity: the Case of the Red Cross in Yugoslavia during the 1960s and 1970s
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3738
ER  - 
@conference{
author = "Antonijević, Pavle",
year = "2023",
abstract = "This research endeavors to dissect how socialist self-management and the distinct
attributes of Yugoslav socialism manifested within the program and activities of Yugoslav
Red Cross. Within Yugoslavia, the Red Cross operated as a mass organization founded upon
the principles of socialist humanism and solidarity. By scrutinizing official documents (such
as statutes, programs, and congress resolutions) alongside the magazines published by the
Red Cross, this research aims to highlight the significance of socialist humanism, solidarity,
direct democracy, and active engagement within the Red Cross.
Rather than solely focusing on the ideological impact on the organization's operations,
this study emphasizes the distinct ideological framework of the Red Cross. It delves into the
enriching theoretical underpinnings of Yugoslavia and self-management, illustrating how
these factors facilitated a profound evolution within the organization. The Red Cross
envisaged engaged citizens exercising responsible decision-making through direct
democracy. This encompassed the embodiment of self-management, socialist humanism, and
solidarity principles, aligning their actions with communal and societal orientations. This
vision contrasts starkly with the prevalent contemporary discourse within capitalist systems,
offering a remarkably different perspective on the Red Cross's place and function.",
publisher = "Centre for Southeast European Studies",
journal = "International Conference: Solidarity and Voluntarism in State-Socialist Societies, University of Graz, 12-13. September 2023.",
title = "The Socialist Concept of Solidarity: the Case of the Red Cross in Yugoslavia during the 1960s and 1970s",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3738"
}
Antonijević, P.. (2023). The Socialist Concept of Solidarity: the Case of the Red Cross in Yugoslavia during the 1960s and 1970s. in International Conference: Solidarity and Voluntarism in State-Socialist Societies, University of Graz, 12-13. September 2023.
Centre for Southeast European Studies..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3738
Antonijević P. The Socialist Concept of Solidarity: the Case of the Red Cross in Yugoslavia during the 1960s and 1970s. in International Conference: Solidarity and Voluntarism in State-Socialist Societies, University of Graz, 12-13. September 2023.. 2023;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3738 .
Antonijević, Pavle, "The Socialist Concept of Solidarity: the Case of the Red Cross in Yugoslavia during the 1960s and 1970s" in International Conference: Solidarity and Voluntarism in State-Socialist Societies, University of Graz, 12-13. September 2023. (2023),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3738 .

Između permanentne krize i reforme: jugoslovensko samoupravljanje i Zakon o udruženom radu (1976)

Antonijević, Pavle

(Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Centar za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma, 2023)

TY  - CONF
AU  - Antonijević, Pavle
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3736
AB  - Jugoslovensko samoupravljanje je, u svojoj četrdesetogodišnjoj istoriji, prolazilo
kroz razne faze transformisanja i prestrukturiranja koje se mogu objasniti
sučeljavanjem sa izazovima koje su donosile česte društveno-ekonomske krize i
političke dileme u zemlji. Početkom 1970-ih, jugoslovenski sistem je, prvo ustavnim
amandmanima a onda i donošenjem novog Ustava, poprimio svoju konačnu formu.
U sklopu tih promena, donet je i Zakon o udruženom radu (1976), jedan od
temeljnih akata, koji je imao za cilj da do kraja definiše pravni okvir jugoslovenskog
samoupravljanja. U praksi, Zakon se pokazao nedovoljno efikasnim, pa je još tokom
socijalizma, a naročito nakon raspada zemlje, postao predmet brojnih kritika i
osporavanja. Izlaganje ima za cilj da predstavi glavne implikacije koje su dovele do
donošenja Zakona, kao i da ispita kakvo je bilo njegovo mesto u idejnom okviru
jugoslovenskog samoupravljanja. U krajnjem ishodu, razmatraće se šire pitanje
permanentne krize jugoslovenskog samoupravljanja i nastojenja da se ona
prevaziđe.
PB  - Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Centar za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma
C3  - 6. Međunarodni znanstveni skup "Socijalizam na klupi". Krize i reforme, Pula, 28-30. septembar 2023.
T1  - Između permanentne krize i reforme: jugoslovensko samoupravljanje i Zakon o udruženom radu (1976)
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3736
ER  - 
@conference{
author = "Antonijević, Pavle",
year = "2023",
abstract = "Jugoslovensko samoupravljanje je, u svojoj četrdesetogodišnjoj istoriji, prolazilo
kroz razne faze transformisanja i prestrukturiranja koje se mogu objasniti
sučeljavanjem sa izazovima koje su donosile česte društveno-ekonomske krize i
političke dileme u zemlji. Početkom 1970-ih, jugoslovenski sistem je, prvo ustavnim
amandmanima a onda i donošenjem novog Ustava, poprimio svoju konačnu formu.
U sklopu tih promena, donet je i Zakon o udruženom radu (1976), jedan od
temeljnih akata, koji je imao za cilj da do kraja definiše pravni okvir jugoslovenskog
samoupravljanja. U praksi, Zakon se pokazao nedovoljno efikasnim, pa je još tokom
socijalizma, a naročito nakon raspada zemlje, postao predmet brojnih kritika i
osporavanja. Izlaganje ima za cilj da predstavi glavne implikacije koje su dovele do
donošenja Zakona, kao i da ispita kakvo je bilo njegovo mesto u idejnom okviru
jugoslovenskog samoupravljanja. U krajnjem ishodu, razmatraće se šire pitanje
permanentne krize jugoslovenskog samoupravljanja i nastojenja da se ona
prevaziđe.",
publisher = "Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Centar za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma",
journal = "6. Međunarodni znanstveni skup "Socijalizam na klupi". Krize i reforme, Pula, 28-30. septembar 2023.",
title = "Između permanentne krize i reforme: jugoslovensko samoupravljanje i Zakon o udruženom radu (1976)",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3736"
}
Antonijević, P.. (2023). Između permanentne krize i reforme: jugoslovensko samoupravljanje i Zakon o udruženom radu (1976). in 6. Međunarodni znanstveni skup "Socijalizam na klupi". Krize i reforme, Pula, 28-30. septembar 2023.
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Centar za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3736
Antonijević P. Između permanentne krize i reforme: jugoslovensko samoupravljanje i Zakon o udruženom radu (1976). in 6. Međunarodni znanstveni skup "Socijalizam na klupi". Krize i reforme, Pula, 28-30. septembar 2023.. 2023;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3736 .
Antonijević, Pavle, "Između permanentne krize i reforme: jugoslovensko samoupravljanje i Zakon o udruženom radu (1976)" in 6. Međunarodni znanstveni skup "Socijalizam na klupi". Krize i reforme, Pula, 28-30. septembar 2023. (2023),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3736 .

AVNOJ u srpskim udžbenicima istorije: Od ideologizovane slike srećne budućnosti do nacionalističkog revizionizma

Antonijević, Pavle

(Sarajevo : Udruženje za modernu historiju, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Antonijević, Pavle
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3622
AB  - Udžbenici istorije su puno više od osnovnih priručnika koji na sažet i objektivan način mladima prenose najvažnija saznanja o prošlosti. Pisani prilagođenim i pojednostavljenim jezikom, oni su uvek instrument zvanične obrazovne politike koja legitimizuje i odražava postojeći socijalni i politički poredak. Rad ima za cilj da ukaže na ideološki karakter udžbenika na primeru slike AVNOJ-a u srpskim udžbenicima istorije tokom i nakon socijalizma. Istraživanjem je utvrđeno da je socijalističku sliku uloge AVNOJ-a, koja je bila ideologizovana legitimacijskim potrebama novih vlasti ali i marksističkom interpretacijom, u postsocijalističkim srpskim udžbenicima zamenila ili naizgled neutralna slika koja se distancirala od značaja AVNOJ-a ili nacionalistička revizionistička interpretacija. Ideološka paradigma je definitivno zamenjena početkom 2000-ih, ali je, uz to, u pojedinim udžbenicima u potpunosti došlo do potiskivanja i iskrivljenja istorijskih činjenica
PB  - Sarajevo : Udruženje za modernu historiju
T2  - Historia Moderna Bosnia & Herzegovina
T1  - AVNOJ u srpskim udžbenicima istorije: Od ideologizovane slike srećne budućnosti do nacionalističkog revizionizma
IS  - 4
VL  - 4
SP  - 155
EP  - 176
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3622
ER  - 
@article{
author = "Antonijević, Pavle",
year = "2023",
abstract = "Udžbenici istorije su puno više od osnovnih priručnika koji na sažet i objektivan način mladima prenose najvažnija saznanja o prošlosti. Pisani prilagođenim i pojednostavljenim jezikom, oni su uvek instrument zvanične obrazovne politike koja legitimizuje i odražava postojeći socijalni i politički poredak. Rad ima za cilj da ukaže na ideološki karakter udžbenika na primeru slike AVNOJ-a u srpskim udžbenicima istorije tokom i nakon socijalizma. Istraživanjem je utvrđeno da je socijalističku sliku uloge AVNOJ-a, koja je bila ideologizovana legitimacijskim potrebama novih vlasti ali i marksističkom interpretacijom, u postsocijalističkim srpskim udžbenicima zamenila ili naizgled neutralna slika koja se distancirala od značaja AVNOJ-a ili nacionalistička revizionistička interpretacija. Ideološka paradigma je definitivno zamenjena početkom 2000-ih, ali je, uz to, u pojedinim udžbenicima u potpunosti došlo do potiskivanja i iskrivljenja istorijskih činjenica",
publisher = "Sarajevo : Udruženje za modernu historiju",
journal = "Historia Moderna Bosnia & Herzegovina",
title = "AVNOJ u srpskim udžbenicima istorije: Od ideologizovane slike srećne budućnosti do nacionalističkog revizionizma",
number = "4",
volume = "4",
pages = "155-176",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3622"
}
Antonijević, P.. (2023). AVNOJ u srpskim udžbenicima istorije: Od ideologizovane slike srećne budućnosti do nacionalističkog revizionizma. in Historia Moderna Bosnia & Herzegovina
Sarajevo : Udruženje za modernu historiju., 4(4), 155-176.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3622
Antonijević P. AVNOJ u srpskim udžbenicima istorije: Od ideologizovane slike srećne budućnosti do nacionalističkog revizionizma. in Historia Moderna Bosnia & Herzegovina. 2023;4(4):155-176.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3622 .
Antonijević, Pavle, "AVNOJ u srpskim udžbenicima istorije: Od ideologizovane slike srećne budućnosti do nacionalističkog revizionizma" in Historia Moderna Bosnia & Herzegovina, 4, no. 4 (2023):155-176,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3622 .

Uvid u neke metodološke dileme i sporenja u istraživanju intelektualne istorije

Antonijević, Pavle

(Beograd: Udruženje za društvenu istoriju, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Antonijević, Pavle
PY  - 2023
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2883
AB  - Intelektualna istorija predstavlja vrlo širok i neod ređen pojam, praćen sporenjima i nesaglasnošću među istoričarima koju pokušavaju da ga preciznije definišu. Stoga, rad predstavlja skroman pokušaj da se na što pregledniji način pruži uvid u nekoliko metodoloških problema i dilema koji prate ovu raspravu. Najpre su predstavljeni pojedini aspekti u sporu oko predmeta i određenja discipline, da bi, potom, bilo razmotreno i nekoliko metodoloških pristupa. Analiziran je tradicionalni metod „istorije ideja“ u SAD, lingvistički kontekstualizam „kembričke škole“, odnos postmodernizma i intelektualne istorije, kao i društvena intelektualna istorija. U završnom delu se raspravlja o određenim savremenim tokovima u okviru discipline, kao i jednom od potencijalnih rešenja za ranije krize i metodološke teškoće.
AB  - The article attempts to present some methodological approaches, controversies, and
dilemmas in the research of intellectual history. First, the paper shows a dispute over the
subject matter and the definition of the discipline from the perspective of influential scholars
in the field. The major part of the study aims to show several methodological approaches:
the traditional method of the “history of ideas” in the USA, the linguistic contextualism of
the “Cambridge school”, the relationship between postmodernism and intellectual history, as
well as social intellectual history. Similarities and differences between selected approaches
are discussed considering their contributions and shortcomings. The final part of the article
examines contemporary trends within the discipline, offering one of the potential solutions
for earlier crises and methodological difficulties.
PB  - Beograd: Udruženje za društvenu istoriju
T2  - Godišnjak za društvenu istoriju
T1  - Uvid u neke metodološke dileme i sporenja u istraživanju intelektualne istorije
T1  - Insight Into Some Methodological Issues and Disputes in the Research of Intellectual History
IS  - 1
VL  - volume:XXX
SP  - 109
EP  - 136
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2883
ER  - 
@article{
author = "Antonijević, Pavle",
year = "2023",
abstract = "Intelektualna istorija predstavlja vrlo širok i neod ređen pojam, praćen sporenjima i nesaglasnošću među istoričarima koju pokušavaju da ga preciznije definišu. Stoga, rad predstavlja skroman pokušaj da se na što pregledniji način pruži uvid u nekoliko metodoloških problema i dilema koji prate ovu raspravu. Najpre su predstavljeni pojedini aspekti u sporu oko predmeta i određenja discipline, da bi, potom, bilo razmotreno i nekoliko metodoloških pristupa. Analiziran je tradicionalni metod „istorije ideja“ u SAD, lingvistički kontekstualizam „kembričke škole“, odnos postmodernizma i intelektualne istorije, kao i društvena intelektualna istorija. U završnom delu se raspravlja o određenim savremenim tokovima u okviru discipline, kao i jednom od potencijalnih rešenja za ranije krize i metodološke teškoće., The article attempts to present some methodological approaches, controversies, and
dilemmas in the research of intellectual history. First, the paper shows a dispute over the
subject matter and the definition of the discipline from the perspective of influential scholars
in the field. The major part of the study aims to show several methodological approaches:
the traditional method of the “history of ideas” in the USA, the linguistic contextualism of
the “Cambridge school”, the relationship between postmodernism and intellectual history, as
well as social intellectual history. Similarities and differences between selected approaches
are discussed considering their contributions and shortcomings. The final part of the article
examines contemporary trends within the discipline, offering one of the potential solutions
for earlier crises and methodological difficulties.",
publisher = "Beograd: Udruženje za društvenu istoriju",
journal = "Godišnjak za društvenu istoriju",
title = "Uvid u neke metodološke dileme i sporenja u istraživanju intelektualne istorije, Insight Into Some Methodological Issues and Disputes in the Research of Intellectual History",
number = "1",
volume = "volume:XXX",
pages = "109-136",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2883"
}
Antonijević, P.. (2023). Uvid u neke metodološke dileme i sporenja u istraživanju intelektualne istorije. in Godišnjak za društvenu istoriju
Beograd: Udruženje za društvenu istoriju., volume:XXX(1), 109-136.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2883
Antonijević P. Uvid u neke metodološke dileme i sporenja u istraživanju intelektualne istorije. in Godišnjak za društvenu istoriju. 2023;volume:XXX(1):109-136.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2883 .
Antonijević, Pavle, "Uvid u neke metodološke dileme i sporenja u istraživanju intelektualne istorije" in Godišnjak za društvenu istoriju, volume:XXX, no. 1 (2023):109-136,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2883 .

Mogućnost radikalne alternative za 21. vek: teorija demokratije Abdulaha Odžalana

Antonijević, Pavle

(Beograd: Univerzitet u Beogradu – Fakultet političkih nauka, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Antonijević, Pavle
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2776
AB  - U radu se analizira teorija demokratije višegodišnjeg lidera Radničke partije Kurdistana (PKK), Abdulaha Odžalana. Trenutna široka primena participativnih metoda odlučivanja u lokalnim skupštinama i većima u severnoj Siriji ovu temu čini posebno aktuelnom. Cilj je ispitati osnove teorijskih gledišta Abdulaha Odžalana u razumevanju demokratije, politike i države. Kao polazna tačka u istraživanju, posebno je predstavljen Odžalanov koncept „demokratske civilizacije”. Drugi deo rada zalazi u pitanje demokratskog konfederalizma i kritike države. Zaključna teza je da je Odžalan u značajnoj meri uspešno razradio zaokruženi sistem demokratske civilizacije, omogućivši svom modelu demokratskog konfederalizma prostor lišen kapitalizma, predstavništva i države. Sa druge strane, slabost njegove teorije se ogleda u ambivalentnom odnosu prema postojećim strukturama države sa nedovoljno razrađenom idejom o „međusobnoj koegzistenciji države i demokratije”.
PB  - Beograd: Univerzitet u Beogradu – Fakultet političkih nauka
T2  - Godišnjak Fakulteta političkih nauka
T1  - Mogućnost radikalne alternative za 21. vek: teorija demokratije Abdulaha Odžalana
IS  - 28
VL  - 16
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2776
ER  - 
@article{
author = "Antonijević, Pavle",
year = "2022",
abstract = "U radu se analizira teorija demokratije višegodišnjeg lidera Radničke partije Kurdistana (PKK), Abdulaha Odžalana. Trenutna široka primena participativnih metoda odlučivanja u lokalnim skupštinama i većima u severnoj Siriji ovu temu čini posebno aktuelnom. Cilj je ispitati osnove teorijskih gledišta Abdulaha Odžalana u razumevanju demokratije, politike i države. Kao polazna tačka u istraživanju, posebno je predstavljen Odžalanov koncept „demokratske civilizacije”. Drugi deo rada zalazi u pitanje demokratskog konfederalizma i kritike države. Zaključna teza je da je Odžalan u značajnoj meri uspešno razradio zaokruženi sistem demokratske civilizacije, omogućivši svom modelu demokratskog konfederalizma prostor lišen kapitalizma, predstavništva i države. Sa druge strane, slabost njegove teorije se ogleda u ambivalentnom odnosu prema postojećim strukturama države sa nedovoljno razrađenom idejom o „međusobnoj koegzistenciji države i demokratije”.",
publisher = "Beograd: Univerzitet u Beogradu – Fakultet političkih nauka",
journal = "Godišnjak Fakulteta političkih nauka",
title = "Mogućnost radikalne alternative za 21. vek: teorija demokratije Abdulaha Odžalana",
number = "28",
volume = "16",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2776"
}
Antonijević, P.. (2022). Mogućnost radikalne alternative za 21. vek: teorija demokratije Abdulaha Odžalana. in Godišnjak Fakulteta političkih nauka
Beograd: Univerzitet u Beogradu – Fakultet političkih nauka., 16(28).
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2776
Antonijević P. Mogućnost radikalne alternative za 21. vek: teorija demokratije Abdulaha Odžalana. in Godišnjak Fakulteta političkih nauka. 2022;16(28).
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2776 .
Antonijević, Pavle, "Mogućnost radikalne alternative za 21. vek: teorija demokratije Abdulaha Odžalana" in Godišnjak Fakulteta političkih nauka, 16, no. 28 (2022),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2776 .

Primena teorija građanske neposlušnosti analizom radničkih štrajkova u socijalističkoj Jugoslaviji (1958-1980)

Antonijević, Pavle

(Beograd : Udruženje za političke nauke Srbije; Fakultet političkih nauka, 2022)

TY  - CONF
AU  - Antonijević, Pavle
PY  - 2022
UR  - http://www.upns.rs/sites/default/files/2023-03/Drustvena%20pravda%20u%20postkomunistickim%20drustvima.pdf
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2791
AB  - U radu se analiziraju radnički štrajkovi u socijalističkoj Jugoslaviji primenomteorije građanske neposlušnosti. Cilj istraživanja je pokušaj sagledavanja rad-ničkih štrajkova identifikacijom pojedinih elemenata građanske neposlušnosti.Razmatraju se brojna pitanja u vezi legalnosti akcije, njene nenasilne prirode ijavnog karaktera. Teorijski okvir istraživanja prati dominantno shvatanje pojmagrađanske neposlušnosti, koje taj čin definiše kao otvoreno i nenasilno kršenjezakona u činu apela na javno shvatanje morala. Međutim, kod određenih aspe-kata pristupano je uz uvažavanje razlika među pojedinim tradicijama u okviruove teorije. Istraživanjem je utvrđeno da se radnički štrajkovi u socijalističkoj Jugoslaviji mogu značajnim delom tretirati kao svojevrsni oblik građanske ne-poslušnosti. Način razumevanja građanske neposlušnosti u okviru demokrat-skog krila Šermanove podele, posebno pogoduje ovoj tezi.
PB  - Beograd : Udruženje za političke nauke Srbije; Fakultet političkih nauka
C3  - Društvena pravda u postkomunističkim društvima : zbornik radova sa redovne međunarodne konferencije Udruženja za političke nauke Srbije održane 24-25. 09. 2022. u Beogradu
T1  - Primena teorija građanske neposlušnosti analizom radničkih štrajkova u socijalističkoj Jugoslaviji (1958-1980)
SP  - 168
EP  - 185
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2791
ER  - 
@conference{
author = "Antonijević, Pavle",
year = "2022",
abstract = "U radu se analiziraju radnički štrajkovi u socijalističkoj Jugoslaviji primenomteorije građanske neposlušnosti. Cilj istraživanja je pokušaj sagledavanja rad-ničkih štrajkova identifikacijom pojedinih elemenata građanske neposlušnosti.Razmatraju se brojna pitanja u vezi legalnosti akcije, njene nenasilne prirode ijavnog karaktera. Teorijski okvir istraživanja prati dominantno shvatanje pojmagrađanske neposlušnosti, koje taj čin definiše kao otvoreno i nenasilno kršenjezakona u činu apela na javno shvatanje morala. Međutim, kod određenih aspe-kata pristupano je uz uvažavanje razlika među pojedinim tradicijama u okviruove teorije. Istraživanjem je utvrđeno da se radnički štrajkovi u socijalističkoj Jugoslaviji mogu značajnim delom tretirati kao svojevrsni oblik građanske ne-poslušnosti. Način razumevanja građanske neposlušnosti u okviru demokrat-skog krila Šermanove podele, posebno pogoduje ovoj tezi.",
publisher = "Beograd : Udruženje za političke nauke Srbije; Fakultet političkih nauka",
journal = "Društvena pravda u postkomunističkim društvima : zbornik radova sa redovne međunarodne konferencije Udruženja za političke nauke Srbije održane 24-25. 09. 2022. u Beogradu",
title = "Primena teorija građanske neposlušnosti analizom radničkih štrajkova u socijalističkoj Jugoslaviji (1958-1980)",
pages = "168-185",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2791"
}
Antonijević, P.. (2022). Primena teorija građanske neposlušnosti analizom radničkih štrajkova u socijalističkoj Jugoslaviji (1958-1980). in Društvena pravda u postkomunističkim društvima : zbornik radova sa redovne međunarodne konferencije Udruženja za političke nauke Srbije održane 24-25. 09. 2022. u Beogradu
Beograd : Udruženje za političke nauke Srbije; Fakultet političkih nauka., 168-185.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2791
Antonijević P. Primena teorija građanske neposlušnosti analizom radničkih štrajkova u socijalističkoj Jugoslaviji (1958-1980). in Društvena pravda u postkomunističkim društvima : zbornik radova sa redovne međunarodne konferencije Udruženja za političke nauke Srbije održane 24-25. 09. 2022. u Beogradu. 2022;:168-185.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2791 .
Antonijević, Pavle, "Primena teorija građanske neposlušnosti analizom radničkih štrajkova u socijalističkoj Jugoslaviji (1958-1980)" in Društvena pravda u postkomunističkim društvima : zbornik radova sa redovne međunarodne konferencije Udruženja za političke nauke Srbije održane 24-25. 09. 2022. u Beogradu (2022):168-185,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_2791 .

Aнализа Орвелових погледа на идеје социјализма у Животињској фарми и 1984.

Антонијевић, Павле

(Крагујевац: Филолошко-уметнички факултет, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Антонијевић, Павле
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2775
AB  - Рад има за предмет анализу последња два књижевна дела Џорџа Орвела, Животињску фарму и 1984, из угла испитивања његових политичких уверења. Дела о којима је реч, остала су обележена првенствено као оштре осуде стаљинизма и тоталитарних механизама власти, односно својеврсна опомена потомству о могућностима потпуног покоравања слободе и индивидуалности. Ипак, овај рад се не бави Орвеловом критиком тоталитаризма, већ му је циљ да преиспита она места у делу у којима се могу пратити ставови Џорџа Орвела према теоријском социјализму, као и његов поглед на капитализам и либералну демократију. Паралелно су анализирани ставови из Животињске фарме и 1984, са циљем да се испита да ли је дошло до промене у књижевном приступу аутора када је реч о поменутим темама, при чему је узет у обзир различити карактер ова два дела. Уз Орвелова дела, као примарне изворе, истраживање се ослања на новију литературу која се бави односом Џорџа Орвела према социјализму. Истраживањем је утврђено да је Орвел у оба књижевна дела, која су била предмет истраживања, задржао своја политичка уверења, односно приврженост демократском социјализму. Ова доследност, праћена критиком капитализма, посебно је уочљива у Животињској фарми, услед другачијег карактера тог дела, али је она присутна и у 1984. Закључак је да је Орвелово дело, услед дискурса који је током Хладног рата формиран на Западу, поједностављивано, при чему није у довољној мери наглашавана стварна идеолошка позадина аутора која је битно утицала на његово стваралаштво.
PB  - Крагујевац: Филолошко-уметнички факултет
T2  - Липар. Часопис за књижевност, језик, уметност и културу
T1  - Aнализа Орвелових погледа на идеје социјализма у Животињској фарми и 1984.
VL  - 74
DO  - 10.46793/LIPAR74.067A
ER  - 
@article{
author = "Антонијевић, Павле",
year = "2021",
abstract = "Рад има за предмет анализу последња два књижевна дела Џорџа Орвела, Животињску фарму и 1984, из угла испитивања његових политичких уверења. Дела о којима је реч, остала су обележена првенствено као оштре осуде стаљинизма и тоталитарних механизама власти, односно својеврсна опомена потомству о могућностима потпуног покоравања слободе и индивидуалности. Ипак, овај рад се не бави Орвеловом критиком тоталитаризма, већ му је циљ да преиспита она места у делу у којима се могу пратити ставови Џорџа Орвела према теоријском социјализму, као и његов поглед на капитализам и либералну демократију. Паралелно су анализирани ставови из Животињске фарме и 1984, са циљем да се испита да ли је дошло до промене у књижевном приступу аутора када је реч о поменутим темама, при чему је узет у обзир различити карактер ова два дела. Уз Орвелова дела, као примарне изворе, истраживање се ослања на новију литературу која се бави односом Џорџа Орвела према социјализму. Истраживањем је утврђено да је Орвел у оба књижевна дела, која су била предмет истраживања, задржао своја политичка уверења, односно приврженост демократском социјализму. Ова доследност, праћена критиком капитализма, посебно је уочљива у Животињској фарми, услед другачијег карактера тог дела, али је она присутна и у 1984. Закључак је да је Орвелово дело, услед дискурса који је током Хладног рата формиран на Западу, поједностављивано, при чему није у довољној мери наглашавана стварна идеолошка позадина аутора која је битно утицала на његово стваралаштво.",
publisher = "Крагујевац: Филолошко-уметнички факултет",
journal = "Липар. Часопис за књижевност, језик, уметност и културу",
title = "Aнализа Орвелових погледа на идеје социјализма у Животињској фарми и 1984.",
volume = "74",
doi = "10.46793/LIPAR74.067A"
}
Антонијевић, П.. (2021). Aнализа Орвелових погледа на идеје социјализма у Животињској фарми и 1984.. in Липар. Часопис за књижевност, језик, уметност и културу
Крагујевац: Филолошко-уметнички факултет., 74.
https://doi.org/10.46793/LIPAR74.067A
Антонијевић П. Aнализа Орвелових погледа на идеје социјализма у Животињској фарми и 1984.. in Липар. Часопис за књижевност, језик, уметност и културу. 2021;74.
doi:10.46793/LIPAR74.067A .
Антонијевић, Павле, "Aнализа Орвелових погледа на идеје социјализма у Животињској фарми и 1984." in Липар. Часопис за књижевност, језик, уметност и културу, 74 (2021),
https://doi.org/10.46793/LIPAR74.067A . .