Krstić, Predrag

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0002-2966-7082
  • Krstić, Predrag (208)

Author's Bibliography

O čemu govorimo kad govorimo o neznanju: pohvala grešci

Prodanović, Srđan; Krstić, Predrag

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2021)

TY  - BOOK
AU  - Prodanović, Srđan
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2021
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2258
AB  - Ovo nije knjiga o gluposti: njenu istoriju, teoriju i „fenomenologiju“ 
mnogi su već ispisali (među drugima, Tabori 2006; Gliksman 1986). 
Ali ovo jeste knjiga koja ima veze sa onim s čim se glupost obično 
povezuje, sa neznanjem i greškom. Veza sreće i gluposti odvajkada je 
zapravo bila, ako ne neposredno asociranje prvog pojma sa manjkom 
znanja, onda svakako upozorenje na blisko srodstvo nesreće i znanja
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T1  - O čemu govorimo kad govorimo o neznanju: pohvala grešci
ER  - 
@book{
author = "Prodanović, Srđan and Krstić, Predrag",
year = "2021",
abstract = "Ovo nije knjiga o gluposti: njenu istoriju, teoriju i „fenomenologiju“ 
mnogi su već ispisali (među drugima, Tabori 2006; Gliksman 1986). 
Ali ovo jeste knjiga koja ima veze sa onim s čim se glupost obično 
povezuje, sa neznanjem i greškom. Veza sreće i gluposti odvajkada je 
zapravo bila, ako ne neposredno asociranje prvog pojma sa manjkom 
znanja, onda svakako upozorenje na blisko srodstvo nesreće i znanja",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
title = "O čemu govorimo kad govorimo o neznanju: pohvala grešci"
}
Prodanović, S.,& Krstić, P.. (2021). O čemu govorimo kad govorimo o neznanju: pohvala grešci. 
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju..
Prodanović S, Krstić P. O čemu govorimo kad govorimo o neznanju: pohvala grešci. 2021;..
Prodanović, Srđan, Krstić, Predrag, "O čemu govorimo kad govorimo o neznanju: pohvala grešci" (2021).

Esej o primatu minimalnog: prilog zasnivanju negativnog angažmana

Krstić, Predrag

(Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - BOOK
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2020
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2445
AB  - Teza ove knjige jednostavna je: ima mesta instaliranju i opravdanju (kao, razume se, i osporavanju) zamisli „negativnog 
angažmana”. Tri „negativne” teorijske koncepcije savremene 
filozofije odriču se „maksimalističkih” eksplanatornih, a još i 
pre preskriptivnih pretenzija, za račun vrednosti nekog ili ne
­
čeg „minimalnog”, koje bi se istrajnim „negativističkim” drža
­
njem i destilovalo i stilizovalo, i analiziralo i sačuvalo od per
­
verzija i krivotvorenja. Te koncepcije insistiraju na preorijen
­
taciji ili čak transformaciji mišljenja, takvoj da se ono kloni 
izazova ispovedanja i propovedanja „pozitivno” orijentisane 
doktrine ili vizije. Teorijski 
- i ne samo teorijski 
- odgovorna 
koncepcija negativnog angažmana morala bi se, verujemo, 
osloniti na uzore tog „okreta negativnosti” koji, pored ostalog, 
ispravnost mišljenja i postupanja samerava prema očigled
­
nom zlu, patnji, nepravdi, laži.
PB  - Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju
PB  - Novi Sad: Akademska knjiga
T1  - Esej o primatu minimalnog: prilog zasnivanju negativnog angažmana
ER  - 
@book{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2020",
abstract = "Teza ove knjige jednostavna je: ima mesta instaliranju i opravdanju (kao, razume se, i osporavanju) zamisli „negativnog 
angažmana”. Tri „negativne” teorijske koncepcije savremene 
filozofije odriču se „maksimalističkih” eksplanatornih, a još i 
pre preskriptivnih pretenzija, za račun vrednosti nekog ili ne
­
čeg „minimalnog”, koje bi se istrajnim „negativističkim” drža
­
njem i destilovalo i stilizovalo, i analiziralo i sačuvalo od per
­
verzija i krivotvorenja. Te koncepcije insistiraju na preorijen
­
taciji ili čak transformaciji mišljenja, takvoj da se ono kloni 
izazova ispovedanja i propovedanja „pozitivno” orijentisane 
doktrine ili vizije. Teorijski 
- i ne samo teorijski 
- odgovorna 
koncepcija negativnog angažmana morala bi se, verujemo, 
osloniti na uzore tog „okreta negativnosti” koji, pored ostalog, 
ispravnost mišljenja i postupanja samerava prema očigled
­
nom zlu, patnji, nepravdi, laži.",
publisher = "Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Novi Sad: Akademska knjiga",
title = "Esej o primatu minimalnog: prilog zasnivanju negativnog angažmana"
}
Krstić, P.. (2020). Esej o primatu minimalnog: prilog zasnivanju negativnog angažmana. 
Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju..
Krstić P. Esej o primatu minimalnog: prilog zasnivanju negativnog angažmana. 2020;..
Krstić, Predrag, "Esej o primatu minimalnog: prilog zasnivanju negativnog angažmana" (2020).

Druga međunarodna konferencija Čemu još obrazovanje?/Why Still Education? Emancipacija i/ili obrazovanje: putevi i raspuća/Emancipation and/or Education: Challenges and Frictions, Beograd, 2–5 oktobar 2020. Knjiga apstrakata

Velinov, Marija; Krstić, Predrag; Mevorah, Vera

(Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - BOOK
AU  - Velinov, Marija
AU  - Krstić, Predrag
AU  - Mevorah, Vera
PY  - 2020
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2384
PB  - Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T1  - Druga međunarodna konferencija Čemu još obrazovanje?/Why Still Education? Emancipacija i/ili obrazovanje: putevi i raspuća/Emancipation and/or Education: Challenges and Frictions, Beograd, 2–5 oktobar 2020. Knjiga apstrakata
ER  - 
@book{
author = "Velinov, Marija and Krstić, Predrag and Mevorah, Vera",
year = "2020",
publisher = "Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
title = "Druga međunarodna konferencija Čemu još obrazovanje?/Why Still Education? Emancipacija i/ili obrazovanje: putevi i raspuća/Emancipation and/or Education: Challenges and Frictions, Beograd, 2–5 oktobar 2020. Knjiga apstrakata"
}
Velinov, M., Krstić, P.,& Mevorah, V.. (2020). Druga međunarodna konferencija Čemu još obrazovanje?/Why Still Education? Emancipacija i/ili obrazovanje: putevi i raspuća/Emancipation and/or Education: Challenges and Frictions, Beograd, 2–5 oktobar 2020. Knjiga apstrakata. 
Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju..
Velinov M, Krstić P, Mevorah V. Druga međunarodna konferencija Čemu još obrazovanje?/Why Still Education? Emancipacija i/ili obrazovanje: putevi i raspuća/Emancipation and/or Education: Challenges and Frictions, Beograd, 2–5 oktobar 2020. Knjiga apstrakata. 2020;..
Velinov, Marija, Krstić, Predrag, Mevorah, Vera, "Druga međunarodna konferencija Čemu još obrazovanje?/Why Still Education? Emancipacija i/ili obrazovanje: putevi i raspuća/Emancipation and/or Education: Challenges and Frictions, Beograd, 2–5 oktobar 2020. Knjiga apstrakata" (2020).

Why still education? Emancipation and/or Education: Challenges and Frictions

Velinov, Marija; Mevorah, Vera; Krstić, Predrag

(Belgrade: Institute for Philosophy and Social Theory University of Belgrade, 2020)

TY  - BOOK
AU  - Velinov, Marija
AU  - Mevorah, Vera
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2020
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2295
AB  - Book of Abstracts of the annual conferences Why still education? presents a collection of presentations as an open forum for development and reflection on educational strategies, which both open the space for the exchange of experiences and knowledge and encourage challenging of the existing educational practices on the topic: Emancipation and/or Education: Challenges and Frictions. The relation between emancipation and education is fraught with tensions. Even though we are the inheritors of the emancipatory potential of the Enlightenment, never before have these potentials been under such rigorous critical scrutiny as from various intellectual traditions of the second half of 20th century, such as postcolonial studies, poststructuralist thought, feminist critique, etc. But precisely because the classic emancipatory ideal became outdated, there is a great need for rethinking and rearticulating the idea of emancipation. We want to question whether, and to what extent, in rethinking emancipation, the role and the aim of education must be rethought as well.
PB  - Belgrade: Institute for Philosophy and Social Theory University of Belgrade
PB  - Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju Univerzitet u Beogradu
T1  - Why still education? Emancipation and/or Education: Challenges and Frictions
T1  - Čemu još obrazovanje? Emancipacija i/ili obrazovanje: putevi i raspuća
ER  - 
@book{
author = "Velinov, Marija and Mevorah, Vera and Krstić, Predrag",
year = "2020",
abstract = "Book of Abstracts of the annual conferences Why still education? presents a collection of presentations as an open forum for development and reflection on educational strategies, which both open the space for the exchange of experiences and knowledge and encourage challenging of the existing educational practices on the topic: Emancipation and/or Education: Challenges and Frictions. The relation between emancipation and education is fraught with tensions. Even though we are the inheritors of the emancipatory potential of the Enlightenment, never before have these potentials been under such rigorous critical scrutiny as from various intellectual traditions of the second half of 20th century, such as postcolonial studies, poststructuralist thought, feminist critique, etc. But precisely because the classic emancipatory ideal became outdated, there is a great need for rethinking and rearticulating the idea of emancipation. We want to question whether, and to what extent, in rethinking emancipation, the role and the aim of education must be rethought as well.",
publisher = "Belgrade: Institute for Philosophy and Social Theory University of Belgrade, Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju Univerzitet u Beogradu",
title = "Why still education? Emancipation and/or Education: Challenges and Frictions, Čemu još obrazovanje? Emancipacija i/ili obrazovanje: putevi i raspuća"
}
Velinov, M., Mevorah, V.,& Krstić, P.. (2020). Why still education? Emancipation and/or Education: Challenges and Frictions. 
Belgrade: Institute for Philosophy and Social Theory University of Belgrade..
Velinov M, Mevorah V, Krstić P. Why still education? Emancipation and/or Education: Challenges and Frictions. 2020;..
Velinov, Marija, Mevorah, Vera, Krstić, Predrag, "Why still education? Emancipation and/or Education: Challenges and Frictions" (2020).

Da li se Holokaust može ponoviti?

Milenković, Ivan; Krstić, Predrag; Cvejić, Igor

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Milenković, Ivan
AU  - Krstić, Predrag
AU  - Cvejić, Igor
PY  - 2020
UR  - http://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/15/90
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2113
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Da li se Holokaust može ponoviti?
IS  - 1
VL  - 1
SP  - 149
EP  - 167
ER  - 
@article{
author = "Milenković, Ivan and Krstić, Predrag and Cvejić, Igor",
year = "2020",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Da li se Holokaust može ponoviti?",
number = "1",
volume = "1",
pages = "149-167"
}
Milenković, I., Krstić, P.,& Cvejić, I.. (2020). Da li se Holokaust može ponoviti?. in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1(1), 149-167.
Milenković I, Krstić P, Cvejić I. Da li se Holokaust može ponoviti?. in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2020;1(1):149-167..
Milenković, Ivan, Krstić, Predrag, Cvejić, Igor, "Da li se Holokaust može ponoviti?" in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva, 1, no. 1 (2020):149-167.

Angažovanje i trpljenje

Krstić, Predrag

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2020
UR  - http://kritika.instifdt.bg.ac.rs/index.php/kc/article/view/12/36
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2107
AB  - Prvi deo rada posvećen je jezičkoj i logičkoj analizi termina, odnosno pojma angažmana i u njemu se zaključuje da, nasuprot svom uobičajenom značenju, on podrazumeva neku vrstu trpnosti, on štaviše ima karakter trpljenja. Drugi deo rada se oslanja na taj zaključak i bavi se mogućnošću da nešto tako ne samo pasivno nego i privatno, budući da bi se smisleno moglo govoriti o angažovanju kao mentalnom stanju, bude predmet ili čak nalog društvenih nauka. Zaključni deo rada sugeriše uputnost semantičkog podvajanja „biti angažovan/a/o“ i „angažovati se“ i ukazuje na opštije nevolje koje proizlaze iz različitih razumevanja tog „sebstva“. Na kraju se izlaže mogućnost nijansiranijeg razumevanja angažovanja ukoliko se osmotri iz aspekta, njemu na prvi pogled suprotstavljenog pojma, pojma trpljenja.
AB  - The first part of the paper is devoted to the linguistic and logical analysis of the term, that is, the notion of engagement. It is argued that, contrary to its accustomed mean-ing, engagement implies a kind of sufferance;  moreover, that it has the character of suffering. The second part of the paper draws on this conclusion and deals with the possibility that something not only passive but private can be the subject – or even the task – of the social sciences, since it might make sense to speak of engagement as a mental state. The concluding part of the paper suggests that it is instructive to make a semantic distinction between “being engaged” and “engaging yourself”, and points to the more general troubles arising from the different understandings of that “self”. Finally, the possibility of a more nuanced understanding of engagement is ex-posed, if it is viewed from the aspect of the notion that was seemingly opposed to it, the notion of suffering.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
T1  - Angažovanje i trpljenje
T1  - Engagement and suffering
IS  - 1
VL  - 1
SP  - 43
EP  - 60
DO  - https://doi.org/10.5281/zenodo.3826447
ER  - 
@article{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2020",
abstract = "Prvi deo rada posvećen je jezičkoj i logičkoj analizi termina, odnosno pojma angažmana i u njemu se zaključuje da, nasuprot svom uobičajenom značenju, on podrazumeva neku vrstu trpnosti, on štaviše ima karakter trpljenja. Drugi deo rada se oslanja na taj zaključak i bavi se mogućnošću da nešto tako ne samo pasivno nego i privatno, budući da bi se smisleno moglo govoriti o angažovanju kao mentalnom stanju, bude predmet ili čak nalog društvenih nauka. Zaključni deo rada sugeriše uputnost semantičkog podvajanja „biti angažovan/a/o“ i „angažovati se“ i ukazuje na opštije nevolje koje proizlaze iz različitih razumevanja tog „sebstva“. Na kraju se izlaže mogućnost nijansiranijeg razumevanja angažovanja ukoliko se osmotri iz aspekta, njemu na prvi pogled suprotstavljenog pojma, pojma trpljenja., The first part of the paper is devoted to the linguistic and logical analysis of the term, that is, the notion of engagement. It is argued that, contrary to its accustomed mean-ing, engagement implies a kind of sufferance;  moreover, that it has the character of suffering. The second part of the paper draws on this conclusion and deals with the possibility that something not only passive but private can be the subject – or even the task – of the social sciences, since it might make sense to speak of engagement as a mental state. The concluding part of the paper suggests that it is instructive to make a semantic distinction between “being engaged” and “engaging yourself”, and points to the more general troubles arising from the different understandings of that “self”. Finally, the possibility of a more nuanced understanding of engagement is ex-posed, if it is viewed from the aspect of the notion that was seemingly opposed to it, the notion of suffering.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva",
title = "Angažovanje i trpljenje, Engagement and suffering",
number = "1",
volume = "1",
pages = "43-60",
doi = "https://doi.org/10.5281/zenodo.3826447"
}
Krstić, P.. (2020). Angažovanje i trpljenje. in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 1(1), 43-60.
https://doi.org/https://doi.org/10.5281/zenodo.3826447
Krstić P. Angažovanje i trpljenje. in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva. 2020;1(1):43-60.
doi:https://doi.org/10.5281/zenodo.3826447 .
Krstić, Predrag, "Angažovanje i trpljenje" in Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva, 1, no. 1 (2020):43-60,
https://doi.org/https://doi.org/10.5281/zenodo.3826447 . .

O čemu govorimo kad govorimo o kritici

Krstić, Predrag

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2019)

TY  - BOOK
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2019
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2005
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T1  - O čemu govorimo kad govorimo o kritici
ER  - 
@book{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2019",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
title = "O čemu govorimo kad govorimo o kritici"
}
Krstić, P.. (2019). O čemu govorimo kad govorimo o kritici. 
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju..
Krstić P. O čemu govorimo kad govorimo o kritici. 2019;..
Krstić, Predrag, "O čemu govorimo kad govorimo o kritici" (2019).

Filozófiai fantasztikum: Az utópikus terekről való gondolkodás és tér az utópikus gondolkodásra (tanulmány)

Krstić, Predrag; Zaharijević, Adriana

(2018)

TY  - GEN
AU  - Krstić, Predrag
AU  - Zaharijević, Adriana
PY  - 2018
UR  - https://hidkor.com/publication/343-filozofiai-fantasztikum-az-utopikus-terekrol-valo-gondolkodas-es-ter-az-utopikus-gondolkodasra
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2010
T2  - Híd
T1  - Filozófiai fantasztikum: Az utópikus terekről való gondolkodás és tér az utópikus gondolkodásra (tanulmány)
T1  - Philosophical fantasy: Thinking about utopian spaces and space for utopian thinking (study)
IS  - 84
VL  - 10
SP  - 94
EP  - 125
ER  - 
@misc{
author = "Krstić, Predrag and Zaharijević, Adriana",
year = "2018",
journal = "Híd",
title = "Filozófiai fantasztikum: Az utópikus terekről való gondolkodás és tér az utópikus gondolkodásra (tanulmány), Philosophical fantasy: Thinking about utopian spaces and space for utopian thinking (study)",
number = "84",
volume = "10",
pages = "94-125"
}
Krstić, P.,& Zaharijević, A.. (2018). Filozófiai fantasztikum: Az utópikus terekről való gondolkodás és tér az utópikus gondolkodásra (tanulmány). in Híd, 10(84), 94-125.
Krstić P, Zaharijević A. Filozófiai fantasztikum: Az utópikus terekről való gondolkodás és tér az utópikus gondolkodásra (tanulmány). in Híd. 2018;10(84):94-125..
Krstić, Predrag, Zaharijević, Adriana, "Filozófiai fantasztikum: Az utópikus terekről való gondolkodás és tér az utópikus gondolkodásra (tanulmány)" in Híd, 10, no. 84 (2018):94-125.

U čemu je vrlina kritike?

Krstić, Predrag; Zaharijević, Adriana

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2018)

TY  - CHAP
AU  - Krstić, Predrag
AU  - Zaharijević, Adriana
PY  - 2018
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1500
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
PB  - Novi Sad : Akademska knjiga
T2  - Mišel Fuko, Džudit Batler "Šta je kritika?"
T1  - U čemu je vrlina kritike?
SP  - 7
EP  - 34
ER  - 
@inbook{
author = "Krstić, Predrag and Zaharijević, Adriana",
year = "2018",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Novi Sad : Akademska knjiga",
journal = "Mišel Fuko, Džudit Batler "Šta je kritika?"",
booktitle = "U čemu je vrlina kritike?",
pages = "7-34"
}
Krstić, P.,& Zaharijević, A.. (2018). U čemu je vrlina kritike?. in Mišel Fuko, Džudit Batler "Šta je kritika?"
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 7-34.
Krstić P, Zaharijević A. U čemu je vrlina kritike?. in Mišel Fuko, Džudit Batler "Šta je kritika?". 2018;:7-34..
Krstić, Predrag, Zaharijević, Adriana, "U čemu je vrlina kritike?" in Mišel Fuko, Džudit Batler "Šta je kritika?" (2018):7-34.

Naučne kritike i polemike: Tamar Meisels’ "Targeted Killing With Drones? Old Arguments, New Technologies"

Krstić, Predrag

(2018)

TY  - JOUR
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2018
UR  - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=issue&op=view&path%5B%5D=42&path%5B%5D=2018-1
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2015
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Naučne kritike i polemike: Tamar Meisels’ "Targeted Killing With Drones? Old Arguments, New Technologies"
IS  - 1
VL  - 29
SP  - 20
EP  - 21
ER  - 
@article{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2018",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Naučne kritike i polemike: Tamar Meisels’ "Targeted Killing With Drones? Old Arguments, New Technologies"",
number = "1",
volume = "29",
pages = "20-21"
}
Krstić, P.. (2018). Naučne kritike i polemike: Tamar Meisels’ "Targeted Killing With Drones? Old Arguments, New Technologies". in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 29(1), 20-21.
Krstić P. Naučne kritike i polemike: Tamar Meisels’ "Targeted Killing With Drones? Old Arguments, New Technologies". in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2018;29(1):20-21..
Krstić, Predrag, "Naučne kritike i polemike: Tamar Meisels’ "Targeted Killing With Drones? Old Arguments, New Technologies"" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 29, no. 1 (2018):20-21.

Predstave životinja u filozofiji

Krstić, Predrag

(Beograd : Radio Beograd 2, 2018)

TY  - CHAP
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2018
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2008
PB  - Beograd : Radio Beograd 2
T2  - O delu Filozofska životinja: zoografski nagovor na filozofiju Predraga Krstića
T1  - Predstave životinja u filozofiji
ER  - 
@inbook{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2018",
publisher = "Beograd : Radio Beograd 2",
journal = "O delu Filozofska životinja: zoografski nagovor na filozofiju Predraga Krstića",
booktitle = "Predstave životinja u filozofiji"
}
Krstić, P.. (2018). Predstave životinja u filozofiji. in O delu Filozofska životinja: zoografski nagovor na filozofiju Predraga Krstića
Beograd : Radio Beograd 2..
Krstić P. Predstave životinja u filozofiji. in O delu Filozofska životinja: zoografski nagovor na filozofiju Predraga Krstića. 2018;..
Krstić, Predrag, "Predstave životinja u filozofiji" in O delu Filozofska životinja: zoografski nagovor na filozofiju Predraga Krstića (2018).

Protiv duha pobune: Tradicionalistička osuda filozofije reformacije i revolucije

Krstić, Predrag

(2018)

TY  - JOUR
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2018
UR  - https://hrcak.srce.hr/219475
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2011
AB  - U prvom dijelu članka izlaže se tradicionalistička kritika Francuske revolucije, prvenstveno
kroz autore Josepha de Maistrea i Edmunda Burkea. Drugi dio posvećen je recepciji protestantizma
katoličke reakcije, naročito s obzirom na detektiranje »duha pobune« u njemu,
kao jezgra onog držanja ili mentaliteta koji će obilježiti nastupajuće subverzivne političke i
društvene prevrate. Zaključni dio rada prikazuje utjecaje i obrade rane konzervativne misli
u suvremenosti, nalazeći da je ona, u istrajnom proturječju prema radikalnoj društvenoj
reformi, imala ulogu ponekad razložne opomene i, rjeđe, korektiva pretencioznim revolucionarnim
zahvatima.
AB  - In the first part of the paper, the traditionalistic critique of the French Revolution is presented, primarily through the characters of Joseph de Maistre and Edmund Burke. The second part is dedicated to the reception of the Protestantism of the Catholic reaction, especially in the view of detecting the ‘spirit of rebellion' in it, as the nucleus of the posture or mentality that will mark the emerging subversive political and social upheavals. The concluding part of the paper exposes the influence and treatment of early conservative thought in modernity, finding that, in a persistent struggle against radical social reform, it sometimes had the role of the reasonable warning and, more rarely, the corrective of pretentious revolutionary interventions.
T2  - Filozofska istraživanja
T1  - Protiv duha pobune: Tradicionalistička osuda filozofije reformacije i revolucije
T1  - Against the Spirit of Rebellion. A Traditionalists Condemnation of the Philosophy of Reformation and Revolution
IS  - 4
VL  - 38
SP  - 837
EP  - 851
DO  - 10.21464/fi38412
ER  - 
@article{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2018",
abstract = "U prvom dijelu članka izlaže se tradicionalistička kritika Francuske revolucije, prvenstveno
kroz autore Josepha de Maistrea i Edmunda Burkea. Drugi dio posvećen je recepciji protestantizma
katoličke reakcije, naročito s obzirom na detektiranje »duha pobune« u njemu,
kao jezgra onog držanja ili mentaliteta koji će obilježiti nastupajuće subverzivne političke i
društvene prevrate. Zaključni dio rada prikazuje utjecaje i obrade rane konzervativne misli
u suvremenosti, nalazeći da je ona, u istrajnom proturječju prema radikalnoj društvenoj
reformi, imala ulogu ponekad razložne opomene i, rjeđe, korektiva pretencioznim revolucionarnim
zahvatima., In the first part of the paper, the traditionalistic critique of the French Revolution is presented, primarily through the characters of Joseph de Maistre and Edmund Burke. The second part is dedicated to the reception of the Protestantism of the Catholic reaction, especially in the view of detecting the ‘spirit of rebellion' in it, as the nucleus of the posture or mentality that will mark the emerging subversive political and social upheavals. The concluding part of the paper exposes the influence and treatment of early conservative thought in modernity, finding that, in a persistent struggle against radical social reform, it sometimes had the role of the reasonable warning and, more rarely, the corrective of pretentious revolutionary interventions.",
journal = "Filozofska istraživanja",
title = "Protiv duha pobune: Tradicionalistička osuda filozofije reformacije i revolucije, Against the Spirit of Rebellion. A Traditionalists Condemnation of the Philosophy of Reformation and Revolution",
number = "4",
volume = "38",
pages = "837-851",
doi = "10.21464/fi38412"
}
Krstić, P.. (2018). Protiv duha pobune: Tradicionalistička osuda filozofije reformacije i revolucije. in Filozofska istraživanja, 38(4), 837-851.
https://doi.org/10.21464/fi38412
Krstić P. Protiv duha pobune: Tradicionalistička osuda filozofije reformacije i revolucije. in Filozofska istraživanja. 2018;38(4):837-851.
doi:10.21464/fi38412 .
Krstić, Predrag, "Protiv duha pobune: Tradicionalistička osuda filozofije reformacije i revolucije" in Filozofska istraživanja, 38, no. 4 (2018):837-851,
https://doi.org/10.21464/fi38412 . .

Neprijatni najbliži rođak: naučne i pokretne slike majmuna

Krstić, Predrag

(2018)

TY  - JOUR
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2018
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2012
AB  - Tema ovog rada su predstave majmuna na filmu i, šire, u zapadnoj kulturnoj tradiciji. Detektuje se obrazac ambivalentne recepcije te vrste života: prepoznavanje najbližeg srodnika neprijatno podseća na zajedničko poreklo. Film je, načelno, umeo da čovekolikog majmuna i augmentizuje, učini neodoljivo pretećom (King Kong), i da ga personalizuje i paternalističkim sentimentalizmom posliči čoveku (Cheeta), i da izokrene čitav odnos čoveka i majmuna i signalizira političke konsekvence vrsne dominacije (Planeta majmuna), i, najzad, da razreši neprijatnu blizinu – sasvim približavajući čoveka i majmuna u zajedničkom katastrofičkom udesu (12 majmuna, Congo, Gorile u magli). U svakoj varijanti, pokazuje se da je znamenitu
Marxovu formulaciju – „anatomija čoveka je ključ za razumevanje anatomije majmuna“ – zanimljivije sada obrnuti i misliti možda ne više samo metodološki.
AB  - This paper outlines the performance of monkeys in the film and, more broadly, in
western cultural tradition. The pattern of ambivalent reception of that liveform is
detected: recognizing the closest relatives uncomfortable resemblance to a common
origin. In principle, movie used to augment ape and make him irresistibly threatening
(King Kong); to personalize and with paternalistic sentimentalism assimilate him to
human (Tarzan’s Cheeta), to distort the whole relation of humans and apes and signalize political consequences of species domination (Planet of the Apes), and finally, to
resolve an uncomfortable closeness – with complete approximation of humans and
monkeys in common catastrophic accidents (12 Monkeys, Congo, Gorillas in the
Mist). It is demonstrated that, in whatever version, it is more interesting now to reverse
the famous Marx’s formulation –„the anatomy of man is the key to the anatomy of the
ape“– and think it not only methodologically any more.
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Neprijatni najbliži rođak: naučne i pokretne slike majmuna
T1  - Unpleasent Closest Cousin: Scientific and Mosion Pictures of Apes
IS  - 1
VL  - 62
SP  - 133
EP  - 152
DO  - 10.2298/THEO1901133K
ER  - 
@article{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2018",
abstract = "Tema ovog rada su predstave majmuna na filmu i, šire, u zapadnoj kulturnoj tradiciji. Detektuje se obrazac ambivalentne recepcije te vrste života: prepoznavanje najbližeg srodnika neprijatno podseća na zajedničko poreklo. Film je, načelno, umeo da čovekolikog majmuna i augmentizuje, učini neodoljivo pretećom (King Kong), i da ga personalizuje i paternalističkim sentimentalizmom posliči čoveku (Cheeta), i da izokrene čitav odnos čoveka i majmuna i signalizira političke konsekvence vrsne dominacije (Planeta majmuna), i, najzad, da razreši neprijatnu blizinu – sasvim približavajući čoveka i majmuna u zajedničkom katastrofičkom udesu (12 majmuna, Congo, Gorile u magli). U svakoj varijanti, pokazuje se da je znamenitu
Marxovu formulaciju – „anatomija čoveka je ključ za razumevanje anatomije majmuna“ – zanimljivije sada obrnuti i misliti možda ne više samo metodološki., This paper outlines the performance of monkeys in the film and, more broadly, in
western cultural tradition. The pattern of ambivalent reception of that liveform is
detected: recognizing the closest relatives uncomfortable resemblance to a common
origin. In principle, movie used to augment ape and make him irresistibly threatening
(King Kong); to personalize and with paternalistic sentimentalism assimilate him to
human (Tarzan’s Cheeta), to distort the whole relation of humans and apes and signalize political consequences of species domination (Planet of the Apes), and finally, to
resolve an uncomfortable closeness – with complete approximation of humans and
monkeys in common catastrophic accidents (12 Monkeys, Congo, Gorillas in the
Mist). It is demonstrated that, in whatever version, it is more interesting now to reverse
the famous Marx’s formulation –„the anatomy of man is the key to the anatomy of the
ape“– and think it not only methodologically any more.",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Neprijatni najbliži rođak: naučne i pokretne slike majmuna, Unpleasent Closest Cousin: Scientific and Mosion Pictures of Apes",
number = "1",
volume = "62",
pages = "133-152",
doi = "10.2298/THEO1901133K"
}
Krstić, P.. (2018). Neprijatni najbliži rođak: naučne i pokretne slike majmuna. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 62(1), 133-152.
https://doi.org/10.2298/THEO1901133K
Krstić P. Neprijatni najbliži rođak: naučne i pokretne slike majmuna. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2018;62(1):133-152.
doi:10.2298/THEO1901133K .
Krstić, Predrag, "Neprijatni najbliži rođak: naučne i pokretne slike majmuna" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 62, no. 1 (2018):133-152,
https://doi.org/10.2298/THEO1901133K . .

Reč laureata

Krstić, Predrag

(Beograd : Radio Beograd 2, 2018)

TY  - CHAP
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2018
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2013
PB  - Beograd : Radio Beograd 2
T2  - O delu Filozofska životinja: zoografski nagovor na filozofiju Predraga Krstića
T1  - Reč laureata
SP  - 62
EP  - 66
ER  - 
@inbook{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2018",
publisher = "Beograd : Radio Beograd 2",
journal = "O delu Filozofska životinja: zoografski nagovor na filozofiju Predraga Krstića",
booktitle = "Reč laureata",
pages = "62-66"
}
Krstić, P.. (2018). Reč laureata. in O delu Filozofska životinja: zoografski nagovor na filozofiju Predraga Krstića
Beograd : Radio Beograd 2., 62-66.
Krstić P. Reč laureata. in O delu Filozofska životinja: zoografski nagovor na filozofiju Predraga Krstića. 2018;:62-66..
Krstić, Predrag, "Reč laureata" in O delu Filozofska životinja: zoografski nagovor na filozofiju Predraga Krstića (2018):62-66.

Pravda za životinje

Krstić, Predrag

(Beograd : Radio Beograd 2, 2018)

TY  - CHAP
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2018
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2014
PB  - Beograd : Radio Beograd 2
T2  - O delu Filozofska životinja: zoografski nagovor na filozofiju Predraga Krstića
T1  - Pravda za životinje
SP  - 87
EP  - 96
ER  - 
@inbook{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2018",
publisher = "Beograd : Radio Beograd 2",
journal = "O delu Filozofska životinja: zoografski nagovor na filozofiju Predraga Krstića",
booktitle = "Pravda za životinje",
pages = "87-96"
}
Krstić, P.. (2018). Pravda za životinje. in O delu Filozofska životinja: zoografski nagovor na filozofiju Predraga Krstića
Beograd : Radio Beograd 2., 87-96.
Krstić P. Pravda za životinje. in O delu Filozofska životinja: zoografski nagovor na filozofiju Predraga Krstića. 2018;:87-96..
Krstić, Predrag, "Pravda za životinje" in O delu Filozofska životinja: zoografski nagovor na filozofiju Predraga Krstića (2018):87-96.

Moda, kamufliranje i kontinuitet: raskrinkavanje postmodernizma kroz apologije prosvetiteljstva

Krstić, Predrag

(2018)

TY  - JOUR
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2018
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2007
AB  - Moglo bi se reći da je, uopšte, postmodernizam predstavljao posebnu inspiraciju
reafirmaciji prosvetiteljstva, ali i da se prosvetiteljstvo revidiralo u odgovoru na taj izazov.
Branioci prosvetiteljstva su u tom zahvatu koristili različite strategije ali im je, ako se izuzme
povremeno paušalno odbacivanje i nagrda, svima bilo zajedničko osporavanje da je teorija
postmodernizma ono za šta se izdaje. Pri njihovoj rekonstrukciji pozicije postmodernizma,
jednom se uočava da je u pitanju baštinjenje najstarijih tradicija protivprosvetiteljskog i uz to
neodgovornog mišljenja. Drugi put se ističe nezasnovano zaklanjanje teorije postmoderne iza
krivotvorenog naloga prosvetiteljstva ili još manje zasnovano samohvalisavo i iluzorno raskidanje
s modernom. Treći put se postmodernizam upisuje u tradiciju „sa sobom zavađene
moderne“ upravo naporom da se iskoči iz nje, u tradiciju prosvetiteljstva i njegove bespoštedne
kritike kao sastavnog dela istog pregnuća. Zaključuje se da nijedna od apologija prosvetiteljstva,
na vlastitu štetu, ne uspeva da dosledno inkorporira oštricu postmodernističke primedbe
i da se, pod prinudom odbrane i profilisanja vlastitog pravovernog stanovišta, njenom
psihosocijalnom neutralizacijom ogrešuje o sam kritički potencijal prosvetiteljstva.
AB  - It could be said that, in general, Postmodernism represented a special inspiration
for reaffirmation of the Enlightenment, and that the Enlightenment revised in response
to this challenge. Defenders of the Enlightenment in the procedure used different
strategies but, except for the occasional lump rejection and distorts, they all shared
conviction that the theory of Postmodernism misrepresented itself. In their reconstruction
of the position of Postmodernism, one shows that it comes to inherit the oldest
traditions of the Counterenlightenment and the irresponsible relativist thinking. Another
time it is emphasized the unfounded sheltering of the theory of Postmodernism
behind the counterfeit principle of the Enlightenment or, even less based, boastfully
as well as illusory breaking with Modernity. The third approach entered Postmodernism
in the tradition of „with itself quarreling Modernism” by the very effort to go
beyond it; in the tradition of the Enlightenment and its relentless criticism as an integral
part of the same endeavor. It is concluded that none of the apology of the Enlightenment,
to its own detriment, succeded to consistently incorporate cutting edge of
postmodern objections and, under duress to defend and profiled its own orthodox point
of view, by its psychosocial neutralization violates the critical potential of the
Enlightenment.
T2  - Theoria
T1  - Moda, kamufliranje i kontinuitet: raskrinkavanje postmodernizma kroz apologije prosvetiteljstva
T1  - Fashion, Camouflage and Continuity: The Unmasking of Postmodernism Through Apology of the Enlightenment
IS  - 1
VL  - 61
SP  - 179
EP  - 194
DO  - http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0351-2274/2018/0351-22741801179K.pdf
ER  - 
@article{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2018",
abstract = "Moglo bi se reći da je, uopšte, postmodernizam predstavljao posebnu inspiraciju
reafirmaciji prosvetiteljstva, ali i da se prosvetiteljstvo revidiralo u odgovoru na taj izazov.
Branioci prosvetiteljstva su u tom zahvatu koristili različite strategije ali im je, ako se izuzme
povremeno paušalno odbacivanje i nagrda, svima bilo zajedničko osporavanje da je teorija
postmodernizma ono za šta se izdaje. Pri njihovoj rekonstrukciji pozicije postmodernizma,
jednom se uočava da je u pitanju baštinjenje najstarijih tradicija protivprosvetiteljskog i uz to
neodgovornog mišljenja. Drugi put se ističe nezasnovano zaklanjanje teorije postmoderne iza
krivotvorenog naloga prosvetiteljstva ili još manje zasnovano samohvalisavo i iluzorno raskidanje
s modernom. Treći put se postmodernizam upisuje u tradiciju „sa sobom zavađene
moderne“ upravo naporom da se iskoči iz nje, u tradiciju prosvetiteljstva i njegove bespoštedne
kritike kao sastavnog dela istog pregnuća. Zaključuje se da nijedna od apologija prosvetiteljstva,
na vlastitu štetu, ne uspeva da dosledno inkorporira oštricu postmodernističke primedbe
i da se, pod prinudom odbrane i profilisanja vlastitog pravovernog stanovišta, njenom
psihosocijalnom neutralizacijom ogrešuje o sam kritički potencijal prosvetiteljstva., It could be said that, in general, Postmodernism represented a special inspiration
for reaffirmation of the Enlightenment, and that the Enlightenment revised in response
to this challenge. Defenders of the Enlightenment in the procedure used different
strategies but, except for the occasional lump rejection and distorts, they all shared
conviction that the theory of Postmodernism misrepresented itself. In their reconstruction
of the position of Postmodernism, one shows that it comes to inherit the oldest
traditions of the Counterenlightenment and the irresponsible relativist thinking. Another
time it is emphasized the unfounded sheltering of the theory of Postmodernism
behind the counterfeit principle of the Enlightenment or, even less based, boastfully
as well as illusory breaking with Modernity. The third approach entered Postmodernism
in the tradition of „with itself quarreling Modernism” by the very effort to go
beyond it; in the tradition of the Enlightenment and its relentless criticism as an integral
part of the same endeavor. It is concluded that none of the apology of the Enlightenment,
to its own detriment, succeded to consistently incorporate cutting edge of
postmodern objections and, under duress to defend and profiled its own orthodox point
of view, by its psychosocial neutralization violates the critical potential of the
Enlightenment.",
journal = "Theoria",
title = "Moda, kamufliranje i kontinuitet: raskrinkavanje postmodernizma kroz apologije prosvetiteljstva, Fashion, Camouflage and Continuity: The Unmasking of Postmodernism Through Apology of the Enlightenment",
number = "1",
volume = "61",
pages = "179-194",
doi = "http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0351-2274/2018/0351-22741801179K.pdf"
}
Krstić, P.. (2018). Moda, kamufliranje i kontinuitet: raskrinkavanje postmodernizma kroz apologije prosvetiteljstva. in Theoria, 61(1), 179-194.
https://doi.org/http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0351-2274/2018/0351-22741801179K.pdf
Krstić P. Moda, kamufliranje i kontinuitet: raskrinkavanje postmodernizma kroz apologije prosvetiteljstva. in Theoria. 2018;61(1):179-194.
doi:http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0351-2274/2018/0351-22741801179K.pdf .
Krstić, Predrag, "Moda, kamufliranje i kontinuitet: raskrinkavanje postmodernizma kroz apologije prosvetiteljstva" in Theoria, 61, no. 1 (2018):179-194,
https://doi.org/http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0351-2274/2018/0351-22741801179K.pdf . .

Protiv kritike: društvo i racionalnost

Krstić, Predrag

(2018)

TY  - JOUR
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2018
UR  - http://www.maticasrpska.org.rs/stariSajt/casopisi/ZMSDN_166.pdf
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2006
AB  - У овом раду полази се од „жртава” насиља друштвене критике и њихове перцепције повређивања критиком. Налази се да се могу препознати и артикулисати три теоријске групације противника критике друштва, које у име заштите оних вредности које верују да критика оспорава устају против ње: традиционалисти, „некритички” или „посткритички” ужљебљени у овај или онај неупитан свет; „политофили”, који заступају аутономију вештине политике од надређеног судишта ума; „заумни” истраживачи, који у потрази за истином или остварењем искушавају границе рационалности. Закључује се, међутим, да те три стратегије оповргавања друштвене критике немају једнак теоријски домет: једино последња формација остаје лојална гесту критике и када се окреће против ума као основе властитог важења.
AB  - The starting points of this article are the “victims” of the violence of social critique and their perceptions of wounds it inflicted. It is found that one could recognize and articulate three theoretical groups of enemy of social critique who, in the name of protecting the values they believe the critique challenges, get up against it: traditionalists, “uncritically” or “post-critically”, grooved in this or that unquestionable world; “Politophiles”, advocating autonomy of the art of politics in front of the superior court of reason; researchers of the “irrational” who, searching for the truth or accompishment, test the boundaries of rationality. It is concluded, however, that the three strategies of refuting social criticism have no equal theoretical range: only the last formation remains loyal to the gesture of critique even when it turns against the reason as a ground of its own validity and, in this way, rehabilitate both reason and critique. Unlike the other two types of denial of critique that reject it from the standpoint of social undesirability, early German romanticists and heirs of their “aesthetic” orientation do not abandon rationality, but reconfigurate it. They criticize the rationality with rational means in a clear awareness of its limits: theoretically and socially critical reason consequently turns itself against its own foundations.
T2  - Zbornik matice srpske za društvene nauke
T1  - Protiv kritike: društvo i racionalnost
IS  - 166
VL  - 69
SP  - 221
EP  - 233
ER  - 
@article{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2018",
abstract = "У овом раду полази се од „жртава” насиља друштвене критике и њихове перцепције повређивања критиком. Налази се да се могу препознати и артикулисати три теоријске групације противника критике друштва, које у име заштите оних вредности које верују да критика оспорава устају против ње: традиционалисти, „некритички” или „посткритички” ужљебљени у овај или онај неупитан свет; „политофили”, који заступају аутономију вештине политике од надређеног судишта ума; „заумни” истраживачи, који у потрази за истином или остварењем искушавају границе рационалности. Закључује се, међутим, да те три стратегије оповргавања друштвене критике немају једнак теоријски домет: једино последња формација остаје лојална гесту критике и када се окреће против ума као основе властитог важења., The starting points of this article are the “victims” of the violence of social critique and their perceptions of wounds it inflicted. It is found that one could recognize and articulate three theoretical groups of enemy of social critique who, in the name of protecting the values they believe the critique challenges, get up against it: traditionalists, “uncritically” or “post-critically”, grooved in this or that unquestionable world; “Politophiles”, advocating autonomy of the art of politics in front of the superior court of reason; researchers of the “irrational” who, searching for the truth or accompishment, test the boundaries of rationality. It is concluded, however, that the three strategies of refuting social criticism have no equal theoretical range: only the last formation remains loyal to the gesture of critique even when it turns against the reason as a ground of its own validity and, in this way, rehabilitate both reason and critique. Unlike the other two types of denial of critique that reject it from the standpoint of social undesirability, early German romanticists and heirs of their “aesthetic” orientation do not abandon rationality, but reconfigurate it. They criticize the rationality with rational means in a clear awareness of its limits: theoretically and socially critical reason consequently turns itself against its own foundations.",
journal = "Zbornik matice srpske za društvene nauke",
title = "Protiv kritike: društvo i racionalnost",
number = "166",
volume = "69",
pages = "221-233"
}
Krstić, P.. (2018). Protiv kritike: društvo i racionalnost. in Zbornik matice srpske za društvene nauke, 69(166), 221-233.
Krstić P. Protiv kritike: društvo i racionalnost. in Zbornik matice srpske za društvene nauke. 2018;69(166):221-233..
Krstić, Predrag, "Protiv kritike: društvo i racionalnost" in Zbornik matice srpske za društvene nauke, 69, no. 166 (2018):221-233.

Aušvic: skandal za mišljenje ili skandal mišljenja

Krstić, Predrag

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2018)

TY  - CHAP
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2018
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1497
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Holokaust i filozofija
T1  - Aušvic: skandal za mišljenje ili skandal mišljenja
SP  - 198
EP  - 230
ER  - 
@inbook{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2018",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Holokaust i filozofija",
booktitle = "Aušvic: skandal za mišljenje ili skandal mišljenja",
pages = "198-230"
}
Krstić, P.. (2018). Aušvic: skandal za mišljenje ili skandal mišljenja. in Holokaust i filozofija
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 198-230.
Krstić P. Aušvic: skandal za mišljenje ili skandal mišljenja. in Holokaust i filozofija. 2018;:198-230..
Krstić, Predrag, "Aušvic: skandal za mišljenje ili skandal mišljenja" in Holokaust i filozofija (2018):198-230.

Zašto Holokaust i filozofija?

Krstić, Predrag; Lošonc, Mark

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2018)

TY  - CHAP
AU  - Krstić, Predrag
AU  - Lošonc, Mark
PY  - 2018
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1496
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Holokaust i filozofija
T1  - Zašto Holokaust i filozofija?
SP  - 5
EP  - 13
ER  - 
@inbook{
author = "Krstić, Predrag and Lošonc, Mark",
year = "2018",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Holokaust i filozofija",
booktitle = "Zašto Holokaust i filozofija?",
pages = "5-13"
}
Krstić, P.,& Lošonc, M.. (2018). Zašto Holokaust i filozofija?. in Holokaust i filozofija
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 5-13.
Krstić P, Lošonc M. Zašto Holokaust i filozofija?. in Holokaust i filozofija. 2018;:5-13..
Krstić, Predrag, Lošonc, Mark, "Zašto Holokaust i filozofija?" in Holokaust i filozofija (2018):5-13.

Moda, kamufliranje i kontinuitet: raskrinkavanje postmodernizma kroz apologije prosvetiteljstva

Krstić, Predrag

(2018)

TY  - JOUR
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2018
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1546
AB  - Moglo bi se reći da je, uopšte, postmodernizam predstavljao posebnu inspiraciju reafirmaciji prosvetiteljstva, ali i da se prosvetiteljstvo revidiralo u odgovoru na taj izazov. Branioci prosvetiteljstva su u tom zahvatu koristili različite strategije ali im je, ako se izuzme povremeno paušalno odbacivanje i nagrda, svima bilo zajedničko osporavanje da je teorija postmodernizma ono za šta se izdaje. Pri njihovoj rekonstrukciji pozicije postmodernizma, jednom se uočava da je u pitanju baštinjenje najstarijih tradicija protivprosvetiteljskog i uz to neodgovornog mišljenja. Drugi put se ističe nezasnovano zaklanjanje teorije postmoderne iza krivotvorenog naloga prosvetiteljstva ili još manje zasnovano samohvalisavo i iluzorno raskidanje s modernom. Treći put se postmodernizam upisuje u tradiciju „sa sobom zavađene moderne“ upravo naporom da se iskoči iz nje, u tradiciju prosvetiteljstva i njegove bespoštedne kritike kao sastavnog dela istog pregnuća. Zaključuje se da nijedna od apologija prosvetiteljstva, na vlastitu štetu, ne uspeva da dosledno inkorporira oštricu postmodernističke primedbe i da se, pod prinudom odbrane i profilisanja vlastitog pravovernog stanovišta, njenom psihosocijalnom neutralizacijom ogrešuje o sam kritički potencijal prosvetiteljstva.
AB  - It could be said that, in general, Postmodernism represented a special inspiration for reaffirmation of the Enlightenment, and that the Enlightenment revised in response to this challenge. Defenders of the Enlightenment in the procedure used different strategies but, except for the occasional lump rejection and distorts, they all shared
conviction that the theory of Postmodernism misrepresented itself. In their reconstruction of the position of Postmodernism, one shows that it comes to inherit the oldest traditions of the Counterenlightenment and the irresponsible relativist thinking. Another time it is emphasized the unfounded sheltering of the theory of Postmodernism behind the counterfeit principle of the Enlightenment or, even less based, boastfully as well as illusory breaking with Modernity. The third approach entered Postmodernism in the tradition of „with itself quarreling Modernism” by the very effort to go beyond it; in the tradition of the Enlightenment and its relentless criticism as an integral part of the same endeavor. It is concluded that none of the apology of the Enlightenment, to its own detriment, succeded to consistently incorporate cutting edge of postmodern objections and, under duress to defend and profiled its own orthodox point of view, by its psychosocial neutralization violates the critical potential of the
Enlightenment.
T2  - Theoria
T1  - Moda, kamufliranje i kontinuitet: raskrinkavanje postmodernizma kroz apologije prosvetiteljstva
T1  - Fashion, Camouflage and Continuity: The Unmasking of Postmodernism Through Apology of the Enlightenment
IS  - 1
VL  - 61
SP  - 179
EP  - 194
DO  - 0.2298/THEO1801179K
ER  - 
@article{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2018",
abstract = "Moglo bi se reći da je, uopšte, postmodernizam predstavljao posebnu inspiraciju reafirmaciji prosvetiteljstva, ali i da se prosvetiteljstvo revidiralo u odgovoru na taj izazov. Branioci prosvetiteljstva su u tom zahvatu koristili različite strategije ali im je, ako se izuzme povremeno paušalno odbacivanje i nagrda, svima bilo zajedničko osporavanje da je teorija postmodernizma ono za šta se izdaje. Pri njihovoj rekonstrukciji pozicije postmodernizma, jednom se uočava da je u pitanju baštinjenje najstarijih tradicija protivprosvetiteljskog i uz to neodgovornog mišljenja. Drugi put se ističe nezasnovano zaklanjanje teorije postmoderne iza krivotvorenog naloga prosvetiteljstva ili još manje zasnovano samohvalisavo i iluzorno raskidanje s modernom. Treći put se postmodernizam upisuje u tradiciju „sa sobom zavađene moderne“ upravo naporom da se iskoči iz nje, u tradiciju prosvetiteljstva i njegove bespoštedne kritike kao sastavnog dela istog pregnuća. Zaključuje se da nijedna od apologija prosvetiteljstva, na vlastitu štetu, ne uspeva da dosledno inkorporira oštricu postmodernističke primedbe i da se, pod prinudom odbrane i profilisanja vlastitog pravovernog stanovišta, njenom psihosocijalnom neutralizacijom ogrešuje o sam kritički potencijal prosvetiteljstva., It could be said that, in general, Postmodernism represented a special inspiration for reaffirmation of the Enlightenment, and that the Enlightenment revised in response to this challenge. Defenders of the Enlightenment in the procedure used different strategies but, except for the occasional lump rejection and distorts, they all shared
conviction that the theory of Postmodernism misrepresented itself. In their reconstruction of the position of Postmodernism, one shows that it comes to inherit the oldest traditions of the Counterenlightenment and the irresponsible relativist thinking. Another time it is emphasized the unfounded sheltering of the theory of Postmodernism behind the counterfeit principle of the Enlightenment or, even less based, boastfully as well as illusory breaking with Modernity. The third approach entered Postmodernism in the tradition of „with itself quarreling Modernism” by the very effort to go beyond it; in the tradition of the Enlightenment and its relentless criticism as an integral part of the same endeavor. It is concluded that none of the apology of the Enlightenment, to its own detriment, succeded to consistently incorporate cutting edge of postmodern objections and, under duress to defend and profiled its own orthodox point of view, by its psychosocial neutralization violates the critical potential of the
Enlightenment.",
journal = "Theoria",
title = "Moda, kamufliranje i kontinuitet: raskrinkavanje postmodernizma kroz apologije prosvetiteljstva, Fashion, Camouflage and Continuity: The Unmasking of Postmodernism Through Apology of the Enlightenment",
number = "1",
volume = "61",
pages = "179-194",
doi = "0.2298/THEO1801179K"
}
Krstić, P.. (2018). Moda, kamufliranje i kontinuitet: raskrinkavanje postmodernizma kroz apologije prosvetiteljstva. in Theoria, 61(1), 179-194.
https://doi.org/0.2298/THEO1801179K
Krstić P. Moda, kamufliranje i kontinuitet: raskrinkavanje postmodernizma kroz apologije prosvetiteljstva. in Theoria. 2018;61(1):179-194.
doi:0.2298/THEO1801179K .
Krstić, Predrag, "Moda, kamufliranje i kontinuitet: raskrinkavanje postmodernizma kroz apologije prosvetiteljstva" in Theoria, 61, no. 1 (2018):179-194,
https://doi.org/0.2298/THEO1801179K . .

Saobraćajni fantazmi fatalnih politika

Krstić, Predrag

(Novi Sad : Akademska knjiga, 2017)

TY  - CHAP
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2017
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1513
PB  - Novi Sad : Akademska knjiga
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Angažman: uvod u studije angažovanosti
T1  - Saobraćajni fantazmi fatalnih politika
SP  - 219
EP  - 227
ER  - 
@inbook{
author = "Krstić, Predrag",
year = "2017",
publisher = "Novi Sad : Akademska knjiga, Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Angažman: uvod u studije angažovanosti",
booktitle = "Saobraćajni fantazmi fatalnih politika",
pages = "219-227"
}
Krstić, P.. (2017). Saobraćajni fantazmi fatalnih politika. in Angažman: uvod u studije angažovanosti
Novi Sad : Akademska knjiga., 219-227.
Krstić P. Saobraćajni fantazmi fatalnih politika. in Angažman: uvod u studije angažovanosti. 2017;:219-227..
Krstić, Predrag, "Saobraćajni fantazmi fatalnih politika" in Angažman: uvod u studije angažovanosti (2017):219-227.

Filozofska fantastika: mišljenje utopijskih prostora i prostor za utopijsko mišljenje

Zaharijević, Adriana; Krstić, Predrag

(Beograd : Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Odeljenje za etnologiju i antropologiju, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Zaharijević, Adriana
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2017
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1503
AB  - U tekstu se polazi od pitanja zbog čega se zamišljaju drugi svetovi. Pored motiva za zamišljanje, pažnja se posvećuje samom procesu zamišljanja, resursima i asocijativnim sklopovima koji su dostupni zamišljanju u izgradnji svetova koji se od našeg razlikuju. „Druge svetove“ određujemo i kao utopiju i kao prostor fantazije, rukovodeći se hipotezom da taj prostor nikada nije u potpunosti slobodan. Poseban naglasak stavljamo na prostor i vreme utopije, kao i na dimenziju novog. Tekst je podeljen u četiri celine, od kojih se prva bavi motivom za fantaziju; druga razmatra moć mašte i ograničenja
zamišljanja; treća u svom središtu ima „cenu“ fantazije, potiranje složenosti postojećeg sveta. U četvrtom se delu razmatra značaj utopijskog mišljenja za društvenu teoriju.
AB  - The main question of this article is why imagine other worlds. In addition to shedding light on the motivation, we also examine the imaginative processes, their resources and the associative arrangements available to imagination in the construction of new worlds. We see ‘other worlds’ as both utopian and as fantastic spaces, following the hypothesis that the space of fantasy is never entirely free. We place particular emphasis on the space and time of utopia, and on the aspect of the novelty. The paper is divided into four parts. The first takes into account the path to the other world, or the methodical problem of imagination.  The second wants to portray the other world, or the limitations to imagining something entirely different and new. The third part inquires about the cost of utopian thinking: what is lost in the process, what is sacrificed to its flattening gestures? Finally, despite all these limitations, in the fourth part we consider the significance of utopian thought for social theory.
AB  - Le point de départ de ce texte sont les raisons qui incitent l’homme à imaginer
d’autres mondes. En plus de ces raisons, l’attention est portée au processus
même de l’imagination, aux ressources et aux réseaux des associations d’idées
accessibles à l’imagination dans la construction des mondes qui diffèrent du
notre. Nous définissons les „autres mondes“ à la fois comme une utopie et
comme un espace de fantaisie, partant de l’hypothèse que cet espace n’est jamais
complètement libre. Un accent particulier est mis sur l’espace et le temps
de l’utopie, ainsi que sur la dimension du nouveau. Le texte est divisé en quatre
parties, dont la première traite les raisons d’imaginer; la deuxième analyse le
pouvoir de l’imagination et les limites de cette dernière; la troisième est consacrée
au „prix“ de l’imagination, à savoir l’annulation de la complexité du monde
existant. Dans la quatrième est examinée l’importance de la pensée utopique
pour la théorie sociale.
PB  - Beograd : Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Odeljenje za etnologiju i antropologiju
T2  - Етноантрополошки проблеми
T1  - Filozofska fantastika: mišljenje utopijskih prostora i prostor za utopijsko mišljenje
T1  - Philosophical fantasy: thinking utopian spaces and the space for utopian thought
T1  - Philosophical fantasy: thinking utopian spaces and the space for utopian thought
VL  - 12
SP  - 641
EP  - 663
ER  - 
@article{
author = "Zaharijević, Adriana and Krstić, Predrag",
year = "2017",
abstract = "U tekstu se polazi od pitanja zbog čega se zamišljaju drugi svetovi. Pored motiva za zamišljanje, pažnja se posvećuje samom procesu zamišljanja, resursima i asocijativnim sklopovima koji su dostupni zamišljanju u izgradnji svetova koji se od našeg razlikuju. „Druge svetove“ određujemo i kao utopiju i kao prostor fantazije, rukovodeći se hipotezom da taj prostor nikada nije u potpunosti slobodan. Poseban naglasak stavljamo na prostor i vreme utopije, kao i na dimenziju novog. Tekst je podeljen u četiri celine, od kojih se prva bavi motivom za fantaziju; druga razmatra moć mašte i ograničenja
zamišljanja; treća u svom središtu ima „cenu“ fantazije, potiranje složenosti postojećeg sveta. U četvrtom se delu razmatra značaj utopijskog mišljenja za društvenu teoriju., The main question of this article is why imagine other worlds. In addition to shedding light on the motivation, we also examine the imaginative processes, their resources and the associative arrangements available to imagination in the construction of new worlds. We see ‘other worlds’ as both utopian and as fantastic spaces, following the hypothesis that the space of fantasy is never entirely free. We place particular emphasis on the space and time of utopia, and on the aspect of the novelty. The paper is divided into four parts. The first takes into account the path to the other world, or the methodical problem of imagination.  The second wants to portray the other world, or the limitations to imagining something entirely different and new. The third part inquires about the cost of utopian thinking: what is lost in the process, what is sacrificed to its flattening gestures? Finally, despite all these limitations, in the fourth part we consider the significance of utopian thought for social theory., Le point de départ de ce texte sont les raisons qui incitent l’homme à imaginer
d’autres mondes. En plus de ces raisons, l’attention est portée au processus
même de l’imagination, aux ressources et aux réseaux des associations d’idées
accessibles à l’imagination dans la construction des mondes qui diffèrent du
notre. Nous définissons les „autres mondes“ à la fois comme une utopie et
comme un espace de fantaisie, partant de l’hypothèse que cet espace n’est jamais
complètement libre. Un accent particulier est mis sur l’espace et le temps
de l’utopie, ainsi que sur la dimension du nouveau. Le texte est divisé en quatre
parties, dont la première traite les raisons d’imaginer; la deuxième analyse le
pouvoir de l’imagination et les limites de cette dernière; la troisième est consacrée
au „prix“ de l’imagination, à savoir l’annulation de la complexité du monde
existant. Dans la quatrième est examinée l’importance de la pensée utopique
pour la théorie sociale.",
publisher = "Beograd : Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Odeljenje za etnologiju i antropologiju",
journal = "Етноантрополошки проблеми",
title = "Filozofska fantastika: mišljenje utopijskih prostora i prostor za utopijsko mišljenje, Philosophical fantasy: thinking utopian spaces and the space for utopian thought, Philosophical fantasy: thinking utopian spaces and the space for utopian thought",
volume = "12",
pages = "641-663"
}
Zaharijević, A.,& Krstić, P.. (2017). Filozofska fantastika: mišljenje utopijskih prostora i prostor za utopijsko mišljenje. in Етноантрополошки проблеми
Beograd : Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Odeljenje za etnologiju i antropologiju., 12, 641-663.
Zaharijević A, Krstić P. Filozofska fantastika: mišljenje utopijskih prostora i prostor za utopijsko mišljenje. in Етноантрополошки проблеми. 2017;12:641-663..
Zaharijević, Adriana, Krstić, Predrag, "Filozofska fantastika: mišljenje utopijskih prostora i prostor za utopijsko mišljenje" in Етноантрополошки проблеми, 12 (2017):641-663.

Filozofska fantastika: mišljenje utopijskih prostora i prostor za utopijsko mišljenje

Zaharijević, Adriana; Krstić, Predrag

(Beograd : Filozofski fakultet, Odeljenje za etnologiju i antropologiju, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Zaharijević, Adriana
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2017
UR  - https://www.eap-iea.org/index.php/eap/article/view/767
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1426
AB  - U tekstu se polazi od pitanja zbog čega se zamišljaju drugi svetovi. Pored motiva za zamišljanje, pažnja se posvećuje samom procesu zamišljanja, resursima i asocijativnim sklopovima koji su dostupni zamišljanju u izgradnji svetova koji se od našeg razlikuju. „Druge svetove“ određujemo i kao utopiju i kao prostor fantazije, rukovodeći se hipotezom da taj prostor nikada nije u potpunosti slobodan. Poseban naglasak stavljamo na prostor i vreme utopije, kao i na dimenziju novog. Tekst je podeljen u četiri celine, od kojih se prva bavi motivom za fantaziju; druga razmatra moć mašte i ograničenja zamišljanja; treća u svom središtu ima „cenu“ fantazije, potiranje složenosti postojećeg
sveta. U četvrtom se delu razmatra značaj utopijskog mišljenja za društvenu teoriju.
AB  - The main question of this article is why imagine other worlds. In addition to shedding light on the motivation, we also examine the imaginative processes, their resources and the associative arrangements available to imagination in the construction of new worlds. We see ‘other worlds’ as both utopian and as fantastic spaces, following the hypothesis that the space of fantasy is never entirely free. We place particular emphasis on the space and time of utopia, and on the aspect of the novelty. The paper is divided into four parts. The first takes into account the path to the other world, or the methodical problem of imagination. The second wants to portray the other world, or the limitations to imagining something entirely different and new. The third part inquires about the cost of utopian thinking: what is lost in the process, what is sacrificed to its flattening gestures? Finally, despite all these limitations, in the fourth part we consider the significance of utopian thought for social theory.
PB  - Beograd : Filozofski fakultet, Odeljenje za etnologiju i antropologiju
T2  - Etnoantropološki problemi
T1  - Filozofska fantastika: mišljenje utopijskih prostora i prostor za utopijsko mišljenje
T1  - Philosophical fantasy: thinking utopian spaces and the space for utopian thought
IS  - 2
VL  - 12
SP  - 641
EP  - 663
DO  - 10.21301/EAP.V12I2.14
ER  - 
@article{
author = "Zaharijević, Adriana and Krstić, Predrag",
year = "2017",
abstract = "U tekstu se polazi od pitanja zbog čega se zamišljaju drugi svetovi. Pored motiva za zamišljanje, pažnja se posvećuje samom procesu zamišljanja, resursima i asocijativnim sklopovima koji su dostupni zamišljanju u izgradnji svetova koji se od našeg razlikuju. „Druge svetove“ određujemo i kao utopiju i kao prostor fantazije, rukovodeći se hipotezom da taj prostor nikada nije u potpunosti slobodan. Poseban naglasak stavljamo na prostor i vreme utopije, kao i na dimenziju novog. Tekst je podeljen u četiri celine, od kojih se prva bavi motivom za fantaziju; druga razmatra moć mašte i ograničenja zamišljanja; treća u svom središtu ima „cenu“ fantazije, potiranje složenosti postojećeg
sveta. U četvrtom se delu razmatra značaj utopijskog mišljenja za društvenu teoriju., The main question of this article is why imagine other worlds. In addition to shedding light on the motivation, we also examine the imaginative processes, their resources and the associative arrangements available to imagination in the construction of new worlds. We see ‘other worlds’ as both utopian and as fantastic spaces, following the hypothesis that the space of fantasy is never entirely free. We place particular emphasis on the space and time of utopia, and on the aspect of the novelty. The paper is divided into four parts. The first takes into account the path to the other world, or the methodical problem of imagination. The second wants to portray the other world, or the limitations to imagining something entirely different and new. The third part inquires about the cost of utopian thinking: what is lost in the process, what is sacrificed to its flattening gestures? Finally, despite all these limitations, in the fourth part we consider the significance of utopian thought for social theory.",
publisher = "Beograd : Filozofski fakultet, Odeljenje za etnologiju i antropologiju",
journal = "Etnoantropološki problemi",
title = "Filozofska fantastika: mišljenje utopijskih prostora i prostor za utopijsko mišljenje, Philosophical fantasy: thinking utopian spaces and the space for utopian thought",
number = "2",
volume = "12",
pages = "641-663",
doi = "10.21301/EAP.V12I2.14"
}
Zaharijević, A.,& Krstić, P.. (2017). Filozofska fantastika: mišljenje utopijskih prostora i prostor za utopijsko mišljenje. in Etnoantropološki problemi
Beograd : Filozofski fakultet, Odeljenje za etnologiju i antropologiju., 12(2), 641-663.
https://doi.org/10.21301/EAP.V12I2.14
Zaharijević A, Krstić P. Filozofska fantastika: mišljenje utopijskih prostora i prostor za utopijsko mišljenje. in Etnoantropološki problemi. 2017;12(2):641-663.
doi:10.21301/EAP.V12I2.14 .
Zaharijević, Adriana, Krstić, Predrag, "Filozofska fantastika: mišljenje utopijskih prostora i prostor za utopijsko mišljenje" in Etnoantropološki problemi, 12, no. 2 (2017):641-663,
https://doi.org/10.21301/EAP.V12I2.14 . .

Kako pristupiti prosvećivanju?

Krstić, Predrag; Cvejić, Igor

(Novi Sad: Akademska knjiga, 2017)

TY  - CHAP
AU  - Krstić, Predrag
AU  - Cvejić, Igor
PY  - 2017
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1501
PB  - Novi Sad: Akademska knjiga
PB  - Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - O prosvećivanju naroda / Johan Karl Vilhelm Mezen, Mozes Mendelson
T1  - Kako pristupiti prosvećivanju?
SP  - 7
EP  - 46
ER  - 
@inbook{
author = "Krstić, Predrag and Cvejić, Igor",
year = "2017",
publisher = "Novi Sad: Akademska knjiga, Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "O prosvećivanju naroda / Johan Karl Vilhelm Mezen, Mozes Mendelson",
booktitle = "Kako pristupiti prosvećivanju?",
pages = "7-46"
}
Krstić, P.,& Cvejić, I.. (2017). Kako pristupiti prosvećivanju?. in O prosvećivanju naroda / Johan Karl Vilhelm Mezen, Mozes Mendelson
Novi Sad: Akademska knjiga., 7-46.
Krstić P, Cvejić I. Kako pristupiti prosvećivanju?. in O prosvećivanju naroda / Johan Karl Vilhelm Mezen, Mozes Mendelson. 2017;:7-46..
Krstić, Predrag, Cvejić, Igor, "Kako pristupiti prosvećivanju?" in O prosvećivanju naroda / Johan Karl Vilhelm Mezen, Mozes Mendelson (2017):7-46.

Novi mediji – stara alternativa

Krstić, Predrag; Nućiš, Olivera

(Jagodina : Fakultet pedagoških nauka Univerziteta u Kragujevcu, 2017)

TY  - CHAP
AU  - Krstić, Predrag
AU  - Nućiš, Olivera
PY  - 2017
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2009
PB  - Jagodina : Fakultet pedagoških nauka Univerziteta u Kragujevcu
T2  - Filozofija medija: mediji i alternativa: zbornik radova sa naučnog skupa, Jagodina-Končarevo, 6-8. septembar 2017.
T1  - Novi mediji – stara alternativa
ER  - 
@inbook{
author = "Krstić, Predrag and Nućiš, Olivera",
year = "2017",
publisher = "Jagodina : Fakultet pedagoških nauka Univerziteta u Kragujevcu",
journal = "Filozofija medija: mediji i alternativa: zbornik radova sa naučnog skupa, Jagodina-Končarevo, 6-8. septembar 2017.",
booktitle = "Novi mediji – stara alternativa"
}
Krstić, P.,& Nućiš, O.. (2017). Novi mediji – stara alternativa. in Filozofija medija: mediji i alternativa: zbornik radova sa naučnog skupa, Jagodina-Končarevo, 6-8. septembar 2017.
Jagodina : Fakultet pedagoških nauka Univerziteta u Kragujevcu..
Krstić P, Nućiš O. Novi mediji – stara alternativa. in Filozofija medija: mediji i alternativa: zbornik radova sa naučnog skupa, Jagodina-Končarevo, 6-8. septembar 2017.. 2017;..
Krstić, Predrag, Nućiš, Olivera, "Novi mediji – stara alternativa" in Filozofija medija: mediji i alternativa: zbornik radova sa naučnog skupa, Jagodina-Končarevo, 6-8. septembar 2017. (2017).