Sort By
Publication Year
Deposit Date
Title
Type
Access
Publication Year
2020 (1)
2018 (3)
2017 (8)
2016 (5)
2015 (4)
2014 (3)
2013 (3)
2012 (7)
2011 (5)
2010 (2)
2009 (2)
2008 (4)
2007 (1)
2006 (3)
2005 (4)
2004 (1)
2003 (2)
Version

Zaharijević, Adriana

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0003-4884-7158
  • Zaharijević, Adriana (60)

Author's Bibliography

Social Ontology: Butler via Arendt via Loidolt

Zaharijević, Adriana

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Zaharijević, Adriana
PY  - 2020
UR  - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=https%3A%2F%2Fdoi.org%2F10.2298%2FFID2002146Z
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2078
AB  - This short contribution is written on the occasion of the book discussion of Sophie Loidolt’s Phenomenology of Plurality: Hannah Arendt on Political Intersubjectivity (2018) at the Institute for Philosophy and Social Theory. It presents an attempt to read the two key notions Loidolt elaborates in her book – spaces of meaning and spaces of the public and private – from a critical perspective offered by Judith Butler’s taking up of Arendt’s work. Offering Butler’s conception of social ontology through several major points of contestation with Arendt, I argue against an all too simple reduction of her understanding of the political and normativity to poststructuralist ones.
AB  - Ovaj kratak doprinos napisan je povodom diskusije o knjizi Phenomenology of Plurality: Hannah Arendt on Political Intersubjectivity Sofi Lojdolt na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju. On predstavlja pokušaj čitanja dva ključna pojma koja Lojdolt izlaže u svojoj knjizi – prostori značenja i prostori javnog i privatnog – iz kritičke perspektive koju Džudit Batler nudi baveći se radom Arentove. Razmatrajući koncepciju socijalne ontologije Batler kroz nekoliko značajnih tačaka njene rasprave sa Arent zalagaću se protiv olake redukcije njenih shvatanja političkog i normativnog na poststrukturalistička shvatanja.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo
T1  - Social Ontology: Butler via Arendt via Loidolt
T1  - Socijalna ontologija: Batler preko Arent preko Lojdolt
IS  - 2
VL  - 31
SP  - 146
EP  - 154
DO  - https://doi.org/10.2298/FID2002146Z
ER  - 
@article{
author = "Zaharijević, Adriana",
year = "2020",
url = "http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=https%3A%2F%2Fdoi.org%2F10.2298%2FFID2002146Z, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2078",
abstract = "This short contribution is written on the occasion of the book discussion of Sophie Loidolt’s Phenomenology of Plurality: Hannah Arendt on Political Intersubjectivity (2018) at the Institute for Philosophy and Social Theory. It presents an attempt to read the two key notions Loidolt elaborates in her book – spaces of meaning and spaces of the public and private – from a critical perspective offered by Judith Butler’s taking up of Arendt’s work. Offering Butler’s conception of social ontology through several major points of contestation with Arendt, I argue against an all too simple reduction of her understanding of the political and normativity to poststructuralist ones., Ovaj kratak doprinos napisan je povodom diskusije o knjizi Phenomenology of Plurality: Hannah Arendt on Political Intersubjectivity Sofi Lojdolt na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju. On predstavlja pokušaj čitanja dva ključna pojma koja Lojdolt izlaže u svojoj knjizi – prostori značenja i prostori javnog i privatnog – iz kritičke perspektive koju Džudit Batler nudi baveći se radom Arentove. Razmatrajući koncepciju socijalne ontologije Batler kroz nekoliko značajnih tačaka njene rasprave sa Arent zalagaću se protiv olake redukcije njenih shvatanja političkog i normativnog na poststrukturalistička shvatanja.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo",
title = "Social Ontology: Butler via Arendt via Loidolt, Socijalna ontologija: Batler preko Arent preko Lojdolt",
number = "2",
volume = "31",
pages = "146-154",
doi = "https://doi.org/10.2298/FID2002146Z"
}

Athena Athanasiou, Agonistic Mourning. Political Dissidence and the Women in Black, Edinburgh University Press, Edinburgh, 2017.

Zaharijević, Adriana

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2018)

@article{
author = "Zaharijević, Adriana",
year = "2018",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1550",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo",
title = "Athena Athanasiou, Agonistic Mourning. Political Dissidence and the Women in Black, Edinburgh University Press, Edinburgh, 2017.",
number = "1",
volume = "29",
pages = "133-135"
}

Filozófiai fantasztikum: Az utópikus terekről való gondolkodás és tér az utópikus gondolkodásra (tanulmány)

Krstić, Predrag; Zaharijević, Adriana

(2018)

@misc{
author = "Krstić, Predrag and Zaharijević, Adriana",
year = "2018",
url = "https://hidkor.com/publication/343-filozofiai-fantasztikum-az-utopikus-terekrol-valo-gondolkodas-es-ter-az-utopikus-gondolkodasra, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2010",
journal = "Híd",
title = "Filozófiai fantasztikum: Az utópikus terekről való gondolkodás és tér az utópikus gondolkodásra (tanulmány), Philosophical fantasy: Thinking about utopian spaces and space for utopian thinking (study)",
number = "84",
volume = "10",
pages = "94-125"
}

U čemu je vrlina kritike?

Krstić, Predrag; Zaharijević, Adriana

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2018)

TY  - CHAP
AU  - Krstić, Predrag
AU  - Zaharijević, Adriana
PY  - 2018
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1500
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
PB  - Novi Sad : Akademska knjiga
T2  - Mišel Fuko, Džudit Batler "Šta je kritika?"
T1  - U čemu je vrlina kritike?
SP  - 7
EP  - 34
ER  - 
@article{
author = "Krstić, Predrag and Zaharijević, Adriana",
year = "2018",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1500",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Novi Sad : Akademska knjiga",
journal = "Mišel Fuko, Džudit Batler "Šta je kritika?"",
title = "U čemu je vrlina kritike?",
pages = "7-34"
}

Filozofska fantastika: mišljenje utopijskih prostora i prostor za utopijsko mišljenje

Zaharijević, Adriana; Krstić, Predrag

(Beograd : Filozofski fakultet, Odeljenje za etnologiju i antropologiju, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Zaharijević, Adriana
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2017
UR  - https://www.eap-iea.org/index.php/eap/article/view/767
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1426
AB  - U tekstu se polazi od pitanja zbog čega se zamišljaju drugi svetovi. Pored motiva za zamišljanje, pažnja se posvećuje samom procesu zamišljanja, resursima i asocijativnim sklopovima koji su dostupni zamišljanju u izgradnji svetova koji se od našeg razlikuju. „Druge svetove“ određujemo i kao utopiju i kao prostor fantazije, rukovodeći se hipotezom da taj prostor nikada nije u potpunosti slobodan. Poseban naglasak stavljamo na prostor i vreme utopije, kao i na dimenziju novog. Tekst je podeljen u četiri celine, od kojih se prva bavi motivom za fantaziju; druga razmatra moć mašte i ograničenja zamišljanja; treća u svom središtu ima „cenu“ fantazije, potiranje složenosti postojećeg
sveta. U četvrtom se delu razmatra značaj utopijskog mišljenja za društvenu teoriju.
AB  - The main question of this article is why imagine other worlds. In addition to shedding light on the motivation, we also examine the imaginative processes, their resources and the associative arrangements available to imagination in the construction of new worlds. We see ‘other worlds’ as both utopian and as fantastic spaces, following the hypothesis that the space of fantasy is never entirely free. We place particular emphasis on the space and time of utopia, and on the aspect of the novelty. The paper is divided into four parts. The first takes into account the path to the other world, or the methodical problem of imagination. The second wants to portray the other world, or the limitations to imagining something entirely different and new. The third part inquires about the cost of utopian thinking: what is lost in the process, what is sacrificed to its flattening gestures? Finally, despite all these limitations, in the fourth part we consider the significance of utopian thought for social theory.
PB  - Beograd : Filozofski fakultet, Odeljenje za etnologiju i antropologiju
T2  - Etnoantropološki problemi
T1  - Filozofska fantastika: mišljenje utopijskih prostora i prostor za utopijsko mišljenje
T1  - Philosophical fantasy: thinking utopian spaces and the space for utopian thought
IS  - 2
VL  - 12
SP  - 641
EP  - 663
DO  - 10.21301/EAP.V12I2.14
ER  - 
@article{
author = "Zaharijević, Adriana and Krstić, Predrag",
year = "2017",
url = "https://www.eap-iea.org/index.php/eap/article/view/767, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1426",
abstract = "U tekstu se polazi od pitanja zbog čega se zamišljaju drugi svetovi. Pored motiva za zamišljanje, pažnja se posvećuje samom procesu zamišljanja, resursima i asocijativnim sklopovima koji su dostupni zamišljanju u izgradnji svetova koji se od našeg razlikuju. „Druge svetove“ određujemo i kao utopiju i kao prostor fantazije, rukovodeći se hipotezom da taj prostor nikada nije u potpunosti slobodan. Poseban naglasak stavljamo na prostor i vreme utopije, kao i na dimenziju novog. Tekst je podeljen u četiri celine, od kojih se prva bavi motivom za fantaziju; druga razmatra moć mašte i ograničenja zamišljanja; treća u svom središtu ima „cenu“ fantazije, potiranje složenosti postojećeg
sveta. U četvrtom se delu razmatra značaj utopijskog mišljenja za društvenu teoriju., The main question of this article is why imagine other worlds. In addition to shedding light on the motivation, we also examine the imaginative processes, their resources and the associative arrangements available to imagination in the construction of new worlds. We see ‘other worlds’ as both utopian and as fantastic spaces, following the hypothesis that the space of fantasy is never entirely free. We place particular emphasis on the space and time of utopia, and on the aspect of the novelty. The paper is divided into four parts. The first takes into account the path to the other world, or the methodical problem of imagination. The second wants to portray the other world, or the limitations to imagining something entirely different and new. The third part inquires about the cost of utopian thinking: what is lost in the process, what is sacrificed to its flattening gestures? Finally, despite all these limitations, in the fourth part we consider the significance of utopian thought for social theory.",
publisher = "Beograd : Filozofski fakultet, Odeljenje za etnologiju i antropologiju",
journal = "Etnoantropološki problemi",
title = "Filozofska fantastika: mišljenje utopijskih prostora i prostor za utopijsko mišljenje, Philosophical fantasy: thinking utopian spaces and the space for utopian thought",
number = "2",
volume = "12",
pages = "641-663",
doi = "10.21301/EAP.V12I2.14"
}

Filozofska fantastika: mišljenje utopijskih prostora i prostor za utopijsko mišljenje

Zaharijević, Adriana; Krstić, Predrag

(Beograd : Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Odeljenje za etnologiju i antropologiju, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Zaharijević, Adriana
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2017
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1503
AB  - U tekstu se polazi od pitanja zbog čega se zamišljaju drugi svetovi. Pored motiva za zamišljanje, pažnja se posvećuje samom procesu zamišljanja, resursima i asocijativnim sklopovima koji su dostupni zamišljanju u izgradnji svetova koji se od našeg razlikuju. „Druge svetove“ određujemo i kao utopiju i kao prostor fantazije, rukovodeći se hipotezom da taj prostor nikada nije u potpunosti slobodan. Poseban naglasak stavljamo na prostor i vreme utopije, kao i na dimenziju novog. Tekst je podeljen u četiri celine, od kojih se prva bavi motivom za fantaziju; druga razmatra moć mašte i ograničenja
zamišljanja; treća u svom središtu ima „cenu“ fantazije, potiranje složenosti postojećeg sveta. U četvrtom se delu razmatra značaj utopijskog mišljenja za društvenu teoriju.
AB  - The main question of this article is why imagine other worlds. In addition to shedding light on the motivation, we also examine the imaginative processes, their resources and the associative arrangements available to imagination in the construction of new worlds. We see ‘other worlds’ as both utopian and as fantastic spaces, following the hypothesis that the space of fantasy is never entirely free. We place particular emphasis on the space and time of utopia, and on the aspect of the novelty. The paper is divided into four parts. The first takes into account the path to the other world, or the methodical problem of imagination.  The second wants to portray the other world, or the limitations to imagining something entirely different and new. The third part inquires about the cost of utopian thinking: what is lost in the process, what is sacrificed to its flattening gestures? Finally, despite all these limitations, in the fourth part we consider the significance of utopian thought for social theory.
AB  - Le point de départ de ce texte sont les raisons qui incitent l’homme à imaginer
d’autres mondes. En plus de ces raisons, l’attention est portée au processus
même de l’imagination, aux ressources et aux réseaux des associations d’idées
accessibles à l’imagination dans la construction des mondes qui diffèrent du
notre. Nous définissons les „autres mondes“ à la fois comme une utopie et
comme un espace de fantaisie, partant de l’hypothèse que cet espace n’est jamais
complètement libre. Un accent particulier est mis sur l’espace et le temps
de l’utopie, ainsi que sur la dimension du nouveau. Le texte est divisé en quatre
parties, dont la première traite les raisons d’imaginer; la deuxième analyse le
pouvoir de l’imagination et les limites de cette dernière; la troisième est consacrée
au „prix“ de l’imagination, à savoir l’annulation de la complexité du monde
existant. Dans la quatrième est examinée l’importance de la pensée utopique
pour la théorie sociale.
PB  - Beograd : Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Odeljenje za etnologiju i antropologiju
T2  - Етноантрополошки проблеми
T1  - Filozofska fantastika: mišljenje utopijskih prostora i prostor za utopijsko mišljenje
T1  - Philosophical fantasy: thinking utopian spaces and the space for utopian thought
T1  - Philosophical fantasy: thinking utopian spaces and the space for utopian thought
VL  - 12
SP  - 641
EP  - 663
ER  - 
@article{
author = "Zaharijević, Adriana and Krstić, Predrag",
year = "2017",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1503",
abstract = "U tekstu se polazi od pitanja zbog čega se zamišljaju drugi svetovi. Pored motiva za zamišljanje, pažnja se posvećuje samom procesu zamišljanja, resursima i asocijativnim sklopovima koji su dostupni zamišljanju u izgradnji svetova koji se od našeg razlikuju. „Druge svetove“ određujemo i kao utopiju i kao prostor fantazije, rukovodeći se hipotezom da taj prostor nikada nije u potpunosti slobodan. Poseban naglasak stavljamo na prostor i vreme utopije, kao i na dimenziju novog. Tekst je podeljen u četiri celine, od kojih se prva bavi motivom za fantaziju; druga razmatra moć mašte i ograničenja
zamišljanja; treća u svom središtu ima „cenu“ fantazije, potiranje složenosti postojećeg sveta. U četvrtom se delu razmatra značaj utopijskog mišljenja za društvenu teoriju., The main question of this article is why imagine other worlds. In addition to shedding light on the motivation, we also examine the imaginative processes, their resources and the associative arrangements available to imagination in the construction of new worlds. We see ‘other worlds’ as both utopian and as fantastic spaces, following the hypothesis that the space of fantasy is never entirely free. We place particular emphasis on the space and time of utopia, and on the aspect of the novelty. The paper is divided into four parts. The first takes into account the path to the other world, or the methodical problem of imagination.  The second wants to portray the other world, or the limitations to imagining something entirely different and new. The third part inquires about the cost of utopian thinking: what is lost in the process, what is sacrificed to its flattening gestures? Finally, despite all these limitations, in the fourth part we consider the significance of utopian thought for social theory., Le point de départ de ce texte sont les raisons qui incitent l’homme à imaginer
d’autres mondes. En plus de ces raisons, l’attention est portée au processus
même de l’imagination, aux ressources et aux réseaux des associations d’idées
accessibles à l’imagination dans la construction des mondes qui diffèrent du
notre. Nous définissons les „autres mondes“ à la fois comme une utopie et
comme un espace de fantaisie, partant de l’hypothèse que cet espace n’est jamais
complètement libre. Un accent particulier est mis sur l’espace et le temps
de l’utopie, ainsi que sur la dimension du nouveau. Le texte est divisé en quatre
parties, dont la première traite les raisons d’imaginer; la deuxième analyse le
pouvoir de l’imagination et les limites de cette dernière; la troisième est consacrée
au „prix“ de l’imagination, à savoir l’annulation de la complexité du monde
existant. Dans la quatrième est examinée l’importance de la pensée utopique
pour la théorie sociale.",
publisher = "Beograd : Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Odeljenje za etnologiju i antropologiju",
journal = "Етноантрополошки проблеми",
title = "Filozofska fantastika: mišljenje utopijskih prostora i prostor za utopijsko mišljenje, Philosophical fantasy: thinking utopian spaces and the space for utopian thought, Philosophical fantasy: thinking utopian spaces and the space for utopian thought",
volume = "12",
pages = "641-663"
}

Jelena Vasiljević, Antropologija građanstva, Mediterran Publishing i Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Novi Sad i Beograd, 2016

Zaharijević, Adriana

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2017)

@article{
author = "Zaharijević, Adriana",
year = "2017",
url = "http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=512&path%5B%5D=482, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1537",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo",
title = "Jelena Vasiljević, Antropologija građanstva, Mediterran Publishing i Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Novi Sad i Beograd, 2016",
number = "1",
volume = "28",
pages = "185-187"
}

Engagement + (Joint) Commitment. O obavezi da se deluje zajedno

Zaharijević, Adriana; Vasiljević, Jelena; Bojanić, Petar D.; Đorđević, Edward

(Beograd; Novi Sad : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Akademska knjiga, 2017)

TY  - CHAP
AU  - Bojanić, Petar D.
AU  - Đorđević, Edward
PY  - 2017
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/378
PB  - Beograd; Novi Sad : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Akademska knjiga
T2  - Angažman. Uvod u studije angažovanosti
T1  - Engagement + (Joint) Commitment.
O obavezi da se deluje zajedno
SP  - 34
EP  - 37
ER  - 
@article{
editor = "Zaharijević, Adriana, Vasiljević, Jelena",
author = "Bojanić, Petar D. and Đorđević, Edward",
year = "2017",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/378",
publisher = "Beograd; Novi Sad : Institut za filozofiju i društvenu teoriju; Akademska knjiga",
journal = "Angažman. Uvod u studije angažovanosti",
title = "Engagement + (Joint) Commitment.
O obavezi da se deluje zajedno",
pages = "34-37"
}

The Trajectories of the Concept of Life in Judith Butler's Tthought

Zaharijević, Adriana; Milutinović Bojanić, Sanja

(2017)

TY  - JOUR
AU  - Zaharijević, Adriana
AU  - Milutinović Bojanić, Sanja
PY  - 2017
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1414
AB  - In this paper we propose to look into different meanings of livability and life in Judith
butler’s thought. Although crucial for her early work (she points to it in her 1999 Introduction to
Gender Trouble), the concept of livability as such emerges more often and in a more pronounced
manner in her later books (from Undoing Gender and Precarious life to Towards a
Performative Theory of Assembly). Our main question is: what is the thread that runs through
different concepts of life in butler’s work? What are the links between abject, unlivable, precarious,
ungrievable, jettisoned and dispossessed life? this raises further questions the question of
gradation of livability (which life matters and ‘how much’, and how to think this quantifiability
of something so unquantifiable); and the question of universality (all lives matter). these
questions obviously need to take into account the terms under which a life is qualified and counted
as livable. such conditions encompass the norms that organize the possibility of recognition and
the orders of recognizability and differential allocation of humanness. they encompass the
ways in which we are constituted politically, but also in which this ‘we’ is social and bodily. the
question of livable life is thus very much entangled with the issue of (individual) agency, but
also with what we as agents require “in order to maintain and reproduce the conditions of (our)
own livability” (Undoing Gender 2004: 39).
T2  - Isegoria. Revista de filosofia moral y politica
T1  - The Trajectories of the Concept of Life in Judith Butler's Tthought
IS  - 56
SP  - 169
EP  - 185
DO  - 10.3989/isegoria.2017.056.08
ER  - 
@article{
author = "Zaharijević, Adriana and Milutinović Bojanić, Sanja",
year = "2017",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1414",
abstract = "In this paper we propose to look into different meanings of livability and life in Judith
butler’s thought. Although crucial for her early work (she points to it in her 1999 Introduction to
Gender Trouble), the concept of livability as such emerges more often and in a more pronounced
manner in her later books (from Undoing Gender and Precarious life to Towards a
Performative Theory of Assembly). Our main question is: what is the thread that runs through
different concepts of life in butler’s work? What are the links between abject, unlivable, precarious,
ungrievable, jettisoned and dispossessed life? this raises further questions the question of
gradation of livability (which life matters and ‘how much’, and how to think this quantifiability
of something so unquantifiable); and the question of universality (all lives matter). these
questions obviously need to take into account the terms under which a life is qualified and counted
as livable. such conditions encompass the norms that organize the possibility of recognition and
the orders of recognizability and differential allocation of humanness. they encompass the
ways in which we are constituted politically, but also in which this ‘we’ is social and bodily. the
question of livable life is thus very much entangled with the issue of (individual) agency, but
also with what we as agents require “in order to maintain and reproduce the conditions of (our)
own livability” (Undoing Gender 2004: 39).",
journal = "Isegoria. Revista de filosofia moral y politica",
title = "The Trajectories of the Concept of Life in Judith Butler's Tthought",
number = "56",
pages = "169-185",
doi = "10.3989/isegoria.2017.056.08"
}
1

Mi izbeglice: život koji se ne može živeti

Zaharijević, Adriana

(Beograd : Etnografski institut SANU, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Zaharijević, Adriana
PY  - 2017
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1493
AB  - Текст је подељен у две везане целине. Прва обрађује мотив који је увела Хана Арент 1943. године кратким текстом насловљеним „Ми избеглице“. Шта значи то „ми избеглице“, ко су ти „ми“, и mожемо ли и ми једном и некад бити избеглице? Фигура избеглице се чита и промишља у неколико варијација на фразу коју је увела Арент, с посебним освртом на идеју људских права, грађанства, страха, територије и припадања. Фигура избеглице нам такође омогућава да уведемо разлику између права
nа живот и права на живот који се може живети. Друга целина у том смислу тестира тезу према којој је за живљив живот неопходно да буду испуњена три услова: једнакост, одсуство сиромаштва и одсуство рата; три услова која су у случају
избеглица дубоко упитна.
AB  - The paper is divided in two related parts. The first one offers a textual chain based on the short text “We Refugees” written by Hannah Arendt in 1943. What does this ‘we refugees’
mean, who are those ‘we’, and could we not once become refugees? The figure of a refugee is read through several instances of the phrase introduced by Arendt, with the special emphasis on the ideas of human rights, citizenship, fear, territory and belonging. The figure
of a refugee allows us to introduce an important difference, often omitted within strictly juridical and policy papers, between the right to life and the right to a livable life. The second part of the text examines the hypothesis that a livable life requires three conditions for its possibility: equality, the absence of war and the absence of poverty. The life of a refugee can be thought of as a retraction of these conditions, and thus as unlivable.
PB  - Beograd : Etnografski institut SANU
T2  - Glasnik Etnografskog instituta SANU
T1  - Mi izbeglice: život koji se ne može živeti
T1  - We refugees: an Unlivable Life
IS  - 4
VL  - 64
SP  - 513
EP  - 526
DO  - https://doi.org/10.2298/GEI1703513Z
ER  - 
@article{
author = "Zaharijević, Adriana",
year = "2017",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1493",
abstract = "Текст је подељен у две везане целине. Прва обрађује мотив који је увела Хана Арент 1943. године кратким текстом насловљеним „Ми избеглице“. Шта значи то „ми избеглице“, ко су ти „ми“, и mожемо ли и ми једном и некад бити избеглице? Фигура избеглице се чита и промишља у неколико варијација на фразу коју је увела Арент, с посебним освртом на идеју људских права, грађанства, страха, територије и припадања. Фигура избеглице нам такође омогућава да уведемо разлику између права
nа живот и права на живот који се може живети. Друга целина у том смислу тестира тезу према којој је за живљив живот неопходно да буду испуњена три услова: једнакост, одсуство сиромаштва и одсуство рата; три услова која су у случају
избеглица дубоко упитна., The paper is divided in two related parts. The first one offers a textual chain based on the short text “We Refugees” written by Hannah Arendt in 1943. What does this ‘we refugees’
mean, who are those ‘we’, and could we not once become refugees? The figure of a refugee is read through several instances of the phrase introduced by Arendt, with the special emphasis on the ideas of human rights, citizenship, fear, territory and belonging. The figure
of a refugee allows us to introduce an important difference, often omitted within strictly juridical and policy papers, between the right to life and the right to a livable life. The second part of the text examines the hypothesis that a livable life requires three conditions for its possibility: equality, the absence of war and the absence of poverty. The life of a refugee can be thought of as a retraction of these conditions, and thus as unlivable.",
publisher = "Beograd : Etnografski institut SANU",
journal = "Glasnik Etnografskog instituta SANU",
title = "Mi izbeglice: život koji se ne može živeti, We refugees: an Unlivable Life",
number = "4",
volume = "64",
pages = "513-526",
doi = "https://doi.org/10.2298/GEI1703513Z"
}

Angažman. Uvod u studije angažovanosti

Vasiljević, Jelena; Zaharijević, Adriana

(Novi Sad; Beograd : Akademska knjiga; Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2017)

TY  - BOOK
AU  - Vasiljević, Jelena
AU  - Zaharijević, Adriana
PY  - 2017
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1606
PB  - Novi Sad; Beograd : Akademska knjiga; Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T1  - Angažman. Uvod u studije angažovanosti
ER  - 
@book{
author = "Vasiljević, Jelena and Zaharijević, Adriana",
year = "2017",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1606",
publisher = "Novi Sad; Beograd : Akademska knjiga; Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
title = "Angažman. Uvod u studije angažovanosti"
}

Women between war Scylla and nationalist Charybdis: Legal interpretations of sexual violence in countries of former Yugoslavia

Zaharijević, Adriana; Subotić, Gordana

(Basingstoke : Palgrave Macmillan, 2017)

TY  - CHAP
AU  - Zaharijević, Adriana
AU  - Subotić, Gordana
PY  - 2017
UR  - https://www.palgrave.com/gp/book/9783319542010
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1495
AB  - Transitional justice has been treated as one of the pillars in the processes of post-conflict state building and sustainable peacebuilding in the former Yugoslav region. Gender dimensions of conflicts, especially sexually and gender based violations of justice, fall under the rubric of mainstreaming of gender justice in transitional justice. Transitional justice mechanisms may be viewed as adequate means to pursue gender justice. Therefore, in this chapter we will focus on the implementation of the Point 11 of UNSCR 1325 in Bosnia and Herzegovina, Serbia, Croatia and Kosovo. By 2014, these four states, formerly involved in the armed conflicts, adopted National Strategic Documents for the implementation of UNSCR 1325. The implementation of UNSCR 1325 had been seen as a promising provision for women war violence survivors and was strongly advocated by grassroots women’s and feminist groups. It was believed that such a provision might bring justice and equal treatment to all women who suffered sexual and gender based violence during the wars, regardless of their ethnicity. However, as will be showcased by country cases, several years after the beginning of the implementation of National Strategic Documents the states lack consistent and collaborative measures to prevent impunity and offer redress to the survivors of gender related war injustices. Furthermore, it is our claim that the four successor states of Yugoslavia have not only failed to implement measures adequately, but that they have used those very mechanisms to promote a certain form of legal nationalism. We will demonstrate how gendered transitional justice has been nationally abused in post-Yugoslav societies, by showing how legal imagery, supposed to transform the lives of victims of war sexual violence, turned into the instrument for the re-introduction of nationalism. We rely on the analyses of the laws on civilian victims of wars or related measures, of the National Strategic Documents of each state, on reports of women’s grassroots and feminist groups and international institutions, as well as on recent media reports.
PB  - Basingstoke : Palgrave Macmillan
T2  - Gender in Human Rights and Transitional Justice
T1  - Women between war Scylla and nationalist Charybdis: Legal interpretations of sexual violence in countries of former Yugoslavia
SP  - 239
EP  - 264
ER  - 
@article{
author = "Zaharijević, Adriana and Subotić, Gordana",
year = "2017",
url = "https://www.palgrave.com/gp/book/9783319542010, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1495",
abstract = "Transitional justice has been treated as one of the pillars in the processes of post-conflict state building and sustainable peacebuilding in the former Yugoslav region. Gender dimensions of conflicts, especially sexually and gender based violations of justice, fall under the rubric of mainstreaming of gender justice in transitional justice. Transitional justice mechanisms may be viewed as adequate means to pursue gender justice. Therefore, in this chapter we will focus on the implementation of the Point 11 of UNSCR 1325 in Bosnia and Herzegovina, Serbia, Croatia and Kosovo. By 2014, these four states, formerly involved in the armed conflicts, adopted National Strategic Documents for the implementation of UNSCR 1325. The implementation of UNSCR 1325 had been seen as a promising provision for women war violence survivors and was strongly advocated by grassroots women’s and feminist groups. It was believed that such a provision might bring justice and equal treatment to all women who suffered sexual and gender based violence during the wars, regardless of their ethnicity. However, as will be showcased by country cases, several years after the beginning of the implementation of National Strategic Documents the states lack consistent and collaborative measures to prevent impunity and offer redress to the survivors of gender related war injustices. Furthermore, it is our claim that the four successor states of Yugoslavia have not only failed to implement measures adequately, but that they have used those very mechanisms to promote a certain form of legal nationalism. We will demonstrate how gendered transitional justice has been nationally abused in post-Yugoslav societies, by showing how legal imagery, supposed to transform the lives of victims of war sexual violence, turned into the instrument for the re-introduction of nationalism. We rely on the analyses of the laws on civilian victims of wars or related measures, of the National Strategic Documents of each state, on reports of women’s grassroots and feminist groups and international institutions, as well as on recent media reports.",
publisher = "Basingstoke : Palgrave Macmillan",
journal = "Gender in Human Rights and Transitional Justice",
title = "Women between war Scylla and nationalist Charybdis: Legal interpretations of sexual violence in countries of former Yugoslavia",
pages = "239-264"
}

In Conversation with Judith Butler: Binds yet to be settled

Zaharijević, Adriana

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2016)

@misc{
author = "Zaharijević, Adriana",
year = "2016",
url = "http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=556, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1841",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo",
title = "In Conversation with Judith Butler: Binds yet to be settled",
number = "1",
volume = "27",
pages = "105-114"
}

What is political in post-Yugoslav feminist activism?

Zaharijević, Adriana

(Basingstoke : Palgrave Macmillan, 2016)

TY  - CHAP
AU  - Zaharijević, Adriana
PY  - 2016
UR  - https://www.macmillanihe.com/page/detail/gender-in-twentieth-century-eastern-europe-and-the-ussr-catherine-baker/?sf1=barcode&st1=9781137528025
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1494
AB  - The paper explores the paradigm of the political in feminist activism in Serbia, from the beginning of the 1990s to the present. Its initial question, how are we to understand the meaning of the political in feminism, pleads for a nuanced analysis of spatial and temporal dimensions of various phenomena that give shape to it. Relying on a multi-layered concept of citizenship regime, I argue that there are two paradigms of the political in feminism, the first relating to war, the second to transition. Relationship towards the state, towards the civil society and national, later social dimensions of citizenship proved to be the essential for understanding the differences between these two paradigms.
PB  - Basingstoke : Palgrave Macmillan
T2  - Gender in 20th-Century Eastern Europe and the Soviet Union
T1  - What is political in post-Yugoslav feminist activism?
SP  - 201
EP  - 213
ER  - 
@article{
author = "Zaharijević, Adriana",
year = "2016",
url = "https://www.macmillanihe.com/page/detail/gender-in-twentieth-century-eastern-europe-and-the-ussr-catherine-baker/?sf1=barcode&st1=9781137528025, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1494",
abstract = "The paper explores the paradigm of the political in feminist activism in Serbia, from the beginning of the 1990s to the present. Its initial question, how are we to understand the meaning of the political in feminism, pleads for a nuanced analysis of spatial and temporal dimensions of various phenomena that give shape to it. Relying on a multi-layered concept of citizenship regime, I argue that there are two paradigms of the political in feminism, the first relating to war, the second to transition. Relationship towards the state, towards the civil society and national, later social dimensions of citizenship proved to be the essential for understanding the differences between these two paradigms.",
publisher = "Basingstoke : Palgrave Macmillan",
journal = "Gender in 20th-Century Eastern Europe and the Soviet Union",
title = "What is political in post-Yugoslav feminist activism?",
pages = "201-213"
}

Pawning and Challenging in Concert: Engagement as a Field of Studies

Zaharijević, Adriana

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2016)

TY  - JOUR
AU  - Zaharijević, Adriana
PY  - 2016
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1510
AB  - An introduction of sorts, this text opens the thematic collection of articles on engagement. It takes up the idea that a particular group of people engage the idea of engagement in order to establish a field of study. In so doing, the text proposes to tackle the specific creation of the field and of the ‘we’ that engages with its creation. The first portion of the text deals with the multiple meanings of engagement; the second with the idea of the group (of who the ‘we’ is and what it does); while the last segment engages the idea of the political in engagement. Its main aim is to show how the we and the field, at least for a time, cannot be easily disentangled.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo
T1  - Pawning and Challenging in Concert: Engagement as a Field of Studies
T1  - Zalog i izazov: angažman kao polje studija
IS  - 2
VL  - 27
SP  - 311
EP  - 321
DO  - https://doi.org/10.2298/FID1602311Z
ER  - 
@article{
author = "Zaharijević, Adriana",
year = "2016",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1510",
abstract = "An introduction of sorts, this text opens the thematic collection of articles on engagement. It takes up the idea that a particular group of people engage the idea of engagement in order to establish a field of study. In so doing, the text proposes to tackle the specific creation of the field and of the ‘we’ that engages with its creation. The first portion of the text deals with the multiple meanings of engagement; the second with the idea of the group (of who the ‘we’ is and what it does); while the last segment engages the idea of the political in engagement. Its main aim is to show how the we and the field, at least for a time, cannot be easily disentangled.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo",
title = "Pawning and Challenging in Concert: Engagement as a Field of Studies, Zalog i izazov: angažman kao polje studija",
number = "2",
volume = "27",
pages = "311-321",
doi = "https://doi.org/10.2298/FID1602311Z"
}

Sisterhood in dispossession: the case of Serbia and Kosovo

Zaharijević, Adriana

(Belgrade : Institute for Philosophy and Social Theory, University of Belgrade, 2016)

TY  - CONF
AU  - Zaharijević, Adriana
PY  - 2016
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1413
AB  - The paper considers the possibility of establishing and maintaining alternative communities, taking as an example the Women’s Peace Coalition between Kosovo Women Network and the Serbian Women in Black network. The principal question put forward is whether communities that surpass identitarian belonging are possible, and how these communities relate to “communities” determined territorially, nationally (by a nation state), as well as how they relate to artificial and symbolic supranational bodies. The main aim is the examination of the political potential of a community that wishes to be grounded on the logic of peace and the rejection of the logic of possession (following the slogan “people, not territories”). A community of women activists in the shape of the Women’s Peace Coalition is defined as a community of the dispossessed, a term developed following the work of Judith Butler and Athena Athanasiou. This pregnant philosophical concept is introduced in order to offer a new approach to the context of an ambivalent, divided, inoperative state, with long-festering wounds of war.
PB  - Belgrade : Institute for Philosophy and Social Theory, University of Belgrade
C3  - Politics of Enmity - Can Nation ever Be Emancipatory?
T1  - Sisterhood in dispossession: the case of Serbia and Kosovo
ER  - 
@conference{
author = "Zaharijević, Adriana",
year = "2016",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1413",
abstract = "The paper considers the possibility of establishing and maintaining alternative communities, taking as an example the Women’s Peace Coalition between Kosovo Women Network and the Serbian Women in Black network. The principal question put forward is whether communities that surpass identitarian belonging are possible, and how these communities relate to “communities” determined territorially, nationally (by a nation state), as well as how they relate to artificial and symbolic supranational bodies. The main aim is the examination of the political potential of a community that wishes to be grounded on the logic of peace and the rejection of the logic of possession (following the slogan “people, not territories”). A community of women activists in the shape of the Women’s Peace Coalition is defined as a community of the dispossessed, a term developed following the work of Judith Butler and Athena Athanasiou. This pregnant philosophical concept is introduced in order to offer a new approach to the context of an ambivalent, divided, inoperative state, with long-festering wounds of war.",
publisher = "Belgrade : Institute for Philosophy and Social Theory, University of Belgrade",
journal = "Politics of Enmity - Can Nation ever Be Emancipatory?",
title = "Sisterhood in dispossession: the case of Serbia and Kosovo"
}

Rallying against life as unlivable as a feminist issue: Seminar on Judith Butler’s Notes Toward a Performative Theory of Assembly

Zaharijević, Adriana

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2016)

TY  - CONF
AU  - Zaharijević, Adriana
PY  - 2016
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1511
AB  - Pitanje povodom petog poglavlja knjige Notes Toward a Performative Theory of Assembly u vezi s pravom na okupljanje, državom i anarhističkim intervalom.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
C3  - Filozofija i društvo
T1  - Rallying against life as unlivable as a feminist issue: Seminar on Judith Butler’s Notes Toward a Performative Theory of Assembly
IS  - 1
VL  - 27
SP  - 82
EP  - 83
ER  - 
@conference{
author = "Zaharijević, Adriana",
year = "2016",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1511",
abstract = "Pitanje povodom petog poglavlja knjige Notes Toward a Performative Theory of Assembly u vezi s pravom na okupljanje, državom i anarhističkim intervalom.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo",
title = "Rallying against life as unlivable as a feminist issue: Seminar on Judith Butler’s Notes Toward a Performative Theory of Assembly",
number = "1",
volume = "27",
pages = "82-83"
}

Figura neprijatelja: preosmišljavanje srpsko-albanskih odnosa

Pavlović, Aleksandar; Zaharijević, Adriana; Pudar Draško, Gazela; Halili, Rigels

(Beograd : KPZ Beton / Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2015)

TY  - BOOK
AU  - Pavlović, Aleksandar
AU  - Zaharijević, Adriana
AU  - Pudar Draško, Gazela
AU  - Halili, Rigels
PY  - 2015
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1616
AB  - Knjiga Figura neprijatelja: preosmišljavanje srpsko-albanskih odnosa donosi 24 teksta
koji obrađuju različite aspekte srpsko-albanskih odnosa. Podeljena na šest poglavlja,
Figura neprijatelja nastoji da obuhvati političke, kulturne, društvene i razne druge dimenzije
koje se dotiču iz rakursa političke teorije, sociologije, pedagogije, filologije i
književne kritike, antropologije, do filozofije i lingvistike.
Prvu celinu u knjizi, naslovljenu „Čija je to zemlja? Uspostavljanje srpsko-albanskog
neprijateljstva“, čini pet tekstova posvećenih samim korenima sukoba. U njoj se
traže uzroci uspostavljanja srpsko-albanskog neprijateljstva u prošlosti. Aleksandar
Pavlović u svom tekstu iznosi tvrdnju da su Albanci u srpskoj kulturi od sredine osamnaestog
pa sve do duboko u devetnaesti vek mahom razumevani kao veliki junaci, čestiti
i hrabri ratnici, te da negativna percepcija o njima kao o mučiteljima Srba, nalik
Turcima, nastaje tek u poslednjoj četvrtini devetnaestog veka. Prilog Srđana Atanasovskog
kroz pregled putopisne literature o Kosovu od polovine devetnaestog veka do
Drugog svetskog rata pokazuje kako se Kosovo u ovom periodu konstruiše kao objekat
interesovanja srpske javnosti. Istraživanje srpske štampe u doba Balkanskih ratova
koje je izveo Milan Miljković, pokazuje na koji se način ta negativna sterotipizacija
Albanaca kodifikuje u srpskoj kulturi u ovom periodu. Proučavajući radove Vladana 
9
Đorđevića, Jovana Cvijića, Vase Čubrilovića i Ive Andrića, Ana Petrov formuliše provokativnu
tezu o postojanju rasističkih i kolonijalističkih elemenata u srpskom naučnom
diskursu ovog perioda. Najzad, celinu zatvara tekst Vladana Jovanovića o kontinuitetu
politike vođene na Kosovu i prema njemu u doba prve i druge Jugoslavije.
Drugo poglavlje, „Jugoslovenski pokušaj: albansko-srpski odnosi u ukrštenoj
perspektivi“ donosi komparativnu analizu Agrona Bajramija o načinima izveštavanja
o Kosovu i Albancima u beogradskoj Politici i prištinskoj Rilindji u ranijoj i skorijoj
prošlosti, dok Atde Hetemi koristi paradigme balkanizma i orijentalizma da bi opisao
ne samo načine na koje su Albance u doba SFRJ percipirali drugi narodi, već i način na
koji su razumeli same sebe. Marjan Ivković, Tamara Petrović Trifunović i Srđan
Prodanović se osvrću na tri prelomna protesta na Kosovu i pokazuju kako su
jugoslovenske političke elite njihovu socijalnu dimenziju kontinuirano predstavljale u
identitetskom nacionalnom čime su, paradoksalno, strukturno podsticale
artikulisanje albanskog nacionalizma.
Treći deo, „Čemu učimo nova pokolenja? Srpsko-albanski odnosi u udžbenicima“,
otvara tekst Aleksandre Ilić Rajković koji predstavlja pedagoško-istorijski pregled prikaza
Albanaca u srpskim udžbenicima u periodu od stotinu godina (1887-1987). Esilda
Luku razmatra znatno kraći period od tri godine u kojima najpre dolazi do cvetanja
jugoslovensko-albanskih odnosa, a potom do njihovog prekida , ispitujući uticaj komunističke
i postkomunističke ideologije na istoriografski prikaz Jugoslavije u razdoblju
od kraja Drugog svetskog rata do rezolucije Informbiroa. Tekst Nailje Malje-Imami
donosi kratak istorijat obrazovanja na albanskom jeziku od 1945. godine do danas na
Kosovu i na jugu Srbije. Najzad, Škeljzen Gaši nudi uporednu analizu predstavljanja
sukoba na Kosovu 1998-1999. godine u savremenim udžbenicima objavljenim na Kosovu
i u Srbiji, koja jasno pokazuje dijametralne suprotnosti zvaničnog diskursa o
ovim događajima u dve sredine.
U narednoj celini, „Ko su manjine i gde? Izazovi življenja među većinskim
Drugim“, sabrana su tri teksta koji obrađuju savremeni položaj srpske i albanske
manjine kao i njihove međuodnose. Proučavajući zanimljivu pojavu udaje Albanki
mahom iz planinskih regiona severne Albanije za Srbe iz Sandžaka i drugih krajeva,
Armanda Hisa postavlja provokativno pitanje – da li je izjednačavanje patrijarhalne i
nacionalističke matrice opravdano, odnosno da li patrijarhalni zahtevi mogu
nadjačati nacionalne? Kako se tačno gradi manjina i šta su parametri za formiranje i
održanje njenog identiteta, pitanja su koja se u naredna dva teksta obrađuju
posredstvom upotrebe albanskog i sprskog jezika. Dok Marija Mandić i Ana Sivački
pokazuju kako govornici albanskog jezika u Beogradu sve manje koriste svoj jezik u
komunikaciji, Inis Škreli istu pojavu beleži kod govornika srpskog jezika u Skadru i
okolini, što ima i šire implikacije, poput verodostojnosti zvaničnih statističkih
podataka koje često uzimamo zdravo za gotovo.
O tome kako su na raspirivanje etničke mržnje uticali intelektualci i kakva je bila
njihova uloga u srpsko-albanskom sukobu poslednjih decenija na Balkanu , posvećena
je celina „Intelektualci i rat: posrednici (ne)nacionalne pravde“. Tekst Rigelsa Halilija 
10
nudi uporednu analizu čuvenog Memoranduma SANU i znatno manje poznate platforme
Albanske akademije nauka iz 1998. godine, i pokazuje u kojoj meri dva dokumenta
imaju srodnu strukturu koja podrazumeva jednostrano viđenje i viktimizaciju isključivo
svoje strane. Predrag Krstić i Gazela Pudar Draško u svojim radovima nude opširne,
komplementarne i kritičke preglede različitih viđenja i predloga koje su srpski intelektualci
od Dobrice Ćosića i Matije Bećkovića nadalje iznosili o Kosovu, a zatim i njihovih
reakcija na proglasenje kosovske nezavisnosti.
Srodna po temi, pretposlednja celina „Ubi me prejaka reč: pisci na borbenim
linijama nacije“ posvećena je književnosti i (anti)ratnom literarnom i/ili javnom
delovanju srpskih i albanskih pisaca. Književno-kritički tekst Saše Ćirića uzima u
razmatranje kompletan (nažalost ne osobito obiman) korpus savremene poezije,
proze i drame autora s Kosova i Albanije prevedene na srpski jezik i razmatra predstavu
o Srbima i uopšte o Drugome u ovim delima, uočavajući opšte tendencije po kojima se
razlikuju kosovska i albanska književna scena. Basri Čaprići i Anton Berišaj razmatraju
primere iz srpske i albanske književnosti u kojima se zagovara neprijateljstvo između
Srba i Albanaca i podržava dominantna antagonistička politika. Oba autora ističu
malobrojne primere onih koji su se suprotstavljali takvom pristupu, a Berišaj nudi i
obuhvatnije teorijsko određenje ratnog diskursa.
Tekstovi u završnoj celini „Ima li saradnje posle svega: kulturne i političke prakse
preko granice“ preispituju savremene društvene pojave kao što su, u radu Jelene Lončar,
status kulturnog nasleđa Srpske pravoslavne crkve u savremenom kosovskom zakonodavstvu
i implikacije koje to ima na opšti politički okvir Kosova, ili burdijeovsko
mapiranje umetničkog polja kroz sistematski prikaz različitih oblika savremene umetničke
saradnje između Srbije i Kosova u radu Ane Birešev. Najzad, poslednji tekst u
knjizi donosi razmatranje Adriane Zaharijević u kojem su srpsko-abanski odnosi sagledani
iz feminističke perspektive. Tekst postavlja pitanje o utopijskom karakteru zajednica
koje nisu zasnovane na teritoriji, krvi i zajedničkom sećanju.
PB  - Beograd : KPZ Beton / Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T1  - Figura neprijatelja: preosmišljavanje srpsko-albanskih odnosa
ER  - 
@book{
author = "Pavlović, Aleksandar and Zaharijević, Adriana and Pudar Draško, Gazela and Halili, Rigels",
year = "2015",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1616",
abstract = "Knjiga Figura neprijatelja: preosmišljavanje srpsko-albanskih odnosa donosi 24 teksta
koji obrađuju različite aspekte srpsko-albanskih odnosa. Podeljena na šest poglavlja,
Figura neprijatelja nastoji da obuhvati političke, kulturne, društvene i razne druge dimenzije
koje se dotiču iz rakursa političke teorije, sociologije, pedagogije, filologije i
književne kritike, antropologije, do filozofije i lingvistike.
Prvu celinu u knjizi, naslovljenu „Čija je to zemlja? Uspostavljanje srpsko-albanskog
neprijateljstva“, čini pet tekstova posvećenih samim korenima sukoba. U njoj se
traže uzroci uspostavljanja srpsko-albanskog neprijateljstva u prošlosti. Aleksandar
Pavlović u svom tekstu iznosi tvrdnju da su Albanci u srpskoj kulturi od sredine osamnaestog
pa sve do duboko u devetnaesti vek mahom razumevani kao veliki junaci, čestiti
i hrabri ratnici, te da negativna percepcija o njima kao o mučiteljima Srba, nalik
Turcima, nastaje tek u poslednjoj četvrtini devetnaestog veka. Prilog Srđana Atanasovskog
kroz pregled putopisne literature o Kosovu od polovine devetnaestog veka do
Drugog svetskog rata pokazuje kako se Kosovo u ovom periodu konstruiše kao objekat
interesovanja srpske javnosti. Istraživanje srpske štampe u doba Balkanskih ratova
koje je izveo Milan Miljković, pokazuje na koji se način ta negativna sterotipizacija
Albanaca kodifikuje u srpskoj kulturi u ovom periodu. Proučavajući radove Vladana 
9
Đorđevića, Jovana Cvijića, Vase Čubrilovića i Ive Andrića, Ana Petrov formuliše provokativnu
tezu o postojanju rasističkih i kolonijalističkih elemenata u srpskom naučnom
diskursu ovog perioda. Najzad, celinu zatvara tekst Vladana Jovanovića o kontinuitetu
politike vođene na Kosovu i prema njemu u doba prve i druge Jugoslavije.
Drugo poglavlje, „Jugoslovenski pokušaj: albansko-srpski odnosi u ukrštenoj
perspektivi“ donosi komparativnu analizu Agrona Bajramija o načinima izveštavanja
o Kosovu i Albancima u beogradskoj Politici i prištinskoj Rilindji u ranijoj i skorijoj
prošlosti, dok Atde Hetemi koristi paradigme balkanizma i orijentalizma da bi opisao
ne samo načine na koje su Albance u doba SFRJ percipirali drugi narodi, već i način na
koji su razumeli same sebe. Marjan Ivković, Tamara Petrović Trifunović i Srđan
Prodanović se osvrću na tri prelomna protesta na Kosovu i pokazuju kako su
jugoslovenske političke elite njihovu socijalnu dimenziju kontinuirano predstavljale u
identitetskom nacionalnom čime su, paradoksalno, strukturno podsticale
artikulisanje albanskog nacionalizma.
Treći deo, „Čemu učimo nova pokolenja? Srpsko-albanski odnosi u udžbenicima“,
otvara tekst Aleksandre Ilić Rajković koji predstavlja pedagoško-istorijski pregled prikaza
Albanaca u srpskim udžbenicima u periodu od stotinu godina (1887-1987). Esilda
Luku razmatra znatno kraći period od tri godine u kojima najpre dolazi do cvetanja
jugoslovensko-albanskih odnosa, a potom do njihovog prekida , ispitujući uticaj komunističke
i postkomunističke ideologije na istoriografski prikaz Jugoslavije u razdoblju
od kraja Drugog svetskog rata do rezolucije Informbiroa. Tekst Nailje Malje-Imami
donosi kratak istorijat obrazovanja na albanskom jeziku od 1945. godine do danas na
Kosovu i na jugu Srbije. Najzad, Škeljzen Gaši nudi uporednu analizu predstavljanja
sukoba na Kosovu 1998-1999. godine u savremenim udžbenicima objavljenim na Kosovu
i u Srbiji, koja jasno pokazuje dijametralne suprotnosti zvaničnog diskursa o
ovim događajima u dve sredine.
U narednoj celini, „Ko su manjine i gde? Izazovi življenja među većinskim
Drugim“, sabrana su tri teksta koji obrađuju savremeni položaj srpske i albanske
manjine kao i njihove međuodnose. Proučavajući zanimljivu pojavu udaje Albanki
mahom iz planinskih regiona severne Albanije za Srbe iz Sandžaka i drugih krajeva,
Armanda Hisa postavlja provokativno pitanje – da li je izjednačavanje patrijarhalne i
nacionalističke matrice opravdano, odnosno da li patrijarhalni zahtevi mogu
nadjačati nacionalne? Kako se tačno gradi manjina i šta su parametri za formiranje i
održanje njenog identiteta, pitanja su koja se u naredna dva teksta obrađuju
posredstvom upotrebe albanskog i sprskog jezika. Dok Marija Mandić i Ana Sivački
pokazuju kako govornici albanskog jezika u Beogradu sve manje koriste svoj jezik u
komunikaciji, Inis Škreli istu pojavu beleži kod govornika srpskog jezika u Skadru i
okolini, što ima i šire implikacije, poput verodostojnosti zvaničnih statističkih
podataka koje često uzimamo zdravo za gotovo.
O tome kako su na raspirivanje etničke mržnje uticali intelektualci i kakva je bila
njihova uloga u srpsko-albanskom sukobu poslednjih decenija na Balkanu , posvećena
je celina „Intelektualci i rat: posrednici (ne)nacionalne pravde“. Tekst Rigelsa Halilija 
10
nudi uporednu analizu čuvenog Memoranduma SANU i znatno manje poznate platforme
Albanske akademije nauka iz 1998. godine, i pokazuje u kojoj meri dva dokumenta
imaju srodnu strukturu koja podrazumeva jednostrano viđenje i viktimizaciju isključivo
svoje strane. Predrag Krstić i Gazela Pudar Draško u svojim radovima nude opširne,
komplementarne i kritičke preglede različitih viđenja i predloga koje su srpski intelektualci
od Dobrice Ćosića i Matije Bećkovića nadalje iznosili o Kosovu, a zatim i njihovih
reakcija na proglasenje kosovske nezavisnosti.
Srodna po temi, pretposlednja celina „Ubi me prejaka reč: pisci na borbenim
linijama nacije“ posvećena je književnosti i (anti)ratnom literarnom i/ili javnom
delovanju srpskih i albanskih pisaca. Književno-kritički tekst Saše Ćirića uzima u
razmatranje kompletan (nažalost ne osobito obiman) korpus savremene poezije,
proze i drame autora s Kosova i Albanije prevedene na srpski jezik i razmatra predstavu
o Srbima i uopšte o Drugome u ovim delima, uočavajući opšte tendencije po kojima se
razlikuju kosovska i albanska književna scena. Basri Čaprići i Anton Berišaj razmatraju
primere iz srpske i albanske književnosti u kojima se zagovara neprijateljstvo između
Srba i Albanaca i podržava dominantna antagonistička politika. Oba autora ističu
malobrojne primere onih koji su se suprotstavljali takvom pristupu, a Berišaj nudi i
obuhvatnije teorijsko određenje ratnog diskursa.
Tekstovi u završnoj celini „Ima li saradnje posle svega: kulturne i političke prakse
preko granice“ preispituju savremene društvene pojave kao što su, u radu Jelene Lončar,
status kulturnog nasleđa Srpske pravoslavne crkve u savremenom kosovskom zakonodavstvu
i implikacije koje to ima na opšti politički okvir Kosova, ili burdijeovsko
mapiranje umetničkog polja kroz sistematski prikaz različitih oblika savremene umetničke
saradnje između Srbije i Kosova u radu Ane Birešev. Najzad, poslednji tekst u
knjizi donosi razmatranje Adriane Zaharijević u kojem su srpsko-abanski odnosi sagledani
iz feminističke perspektive. Tekst postavlja pitanje o utopijskom karakteru zajednica
koje nisu zasnovane na teritoriji, krvi i zajedničkom sećanju.",
publisher = "Beograd : KPZ Beton / Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
title = "Figura neprijatelja: preosmišljavanje srpsko-albanskih odnosa"
}

Fusnota u globalnoj istoriji: kako se može čitati istorija jugoslovenskog feminizma?

Zaharijević, Adriana

(Beograd : Filozofski fakultet, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Zaharijević, Adriana
PY  - 2015
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1509
AB  - Tekst nastoji da pruži alternativno čitanje istorije jugoslovenskog feminizma, usredsređujući se na godine njegovog razvoja u socijalizmu i na period koji je usledio neposredno po raspadu zajedničke države. Kakve je putanje imao feminizam koji je ponikao u socijalističkoj državi? I kako se razvijao kada su i socijalizam i država prestali da postoje? Pojmovni okvir unutar kojeg se izvodi ovo čitanje oslanja se na koncept režima državljanstva, koji treba da ponudi složeniju sliku od onih koje se uobičajno koriste u preispitivanju postjugoslovenskog feminizma. U tekstu se utoliko pokazuje da je okvir koji počiva na poređenju feminizma i nacionalizma nedostatan, ali se takođe kritičkim čitanjem uticajnog teksta Nensi Frejzer „Feminizam, kapitalizam i lukavstvo istorije“ pokazuje da je u lokalnom kontekstu neophodno iskoračiti izvan okvira koji počiva na poređenju razvoja feminizma i kapitalizma. Tekst utoliko poziva na pažljivo čitanje paradoksa lokalne istorije feminizma.
AB  - The paper attempts to offer an alternative reading of the history of Yugoslav feminism. It focuses on birth and development of feminism during socialism, and its aftermath in times of war and disintegration of the common state. What were the trajectories of feminism that emerged in a socialist state? What were its chosen paths when both socialism and the state ceased to exist? The conceptual framework the paper uses draws upon the notion of citizenship regime, which offers a more intricate picture then those customarily used in elaborations of (post-)Yugoslav feminism – either those that compare feminism and nationalism, or those that rely on the wider comparison of feminism and capitalism. In the light of the latter remark, Nancy Fraser’s article ‘Feminism, Capitalism, and the Cunning of History’ proved to be valuable for the argument on the complexities of (post-) Yugoslav feminism. Thus, the paper calls for a meticulous reading of the paradoxes of the local history of feminism.
PB  - Beograd : Filozofski fakultet
T2  - Sociologija
T1  - Fusnota u globalnoj istoriji: kako se može čitati istorija jugoslovenskog feminizma?
T1  - Footnote in a global history: On histories of feminisms
IS  - 1
VL  - 57
SP  - 72
EP  - 89
DO  - 10.2298/SOC1501072Z
ER  - 
@article{
author = "Zaharijević, Adriana",
year = "2015",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1509",
abstract = "Tekst nastoji da pruži alternativno čitanje istorije jugoslovenskog feminizma, usredsređujući se na godine njegovog razvoja u socijalizmu i na period koji je usledio neposredno po raspadu zajedničke države. Kakve je putanje imao feminizam koji je ponikao u socijalističkoj državi? I kako se razvijao kada su i socijalizam i država prestali da postoje? Pojmovni okvir unutar kojeg se izvodi ovo čitanje oslanja se na koncept režima državljanstva, koji treba da ponudi složeniju sliku od onih koje se uobičajno koriste u preispitivanju postjugoslovenskog feminizma. U tekstu se utoliko pokazuje da je okvir koji počiva na poređenju feminizma i nacionalizma nedostatan, ali se takođe kritičkim čitanjem uticajnog teksta Nensi Frejzer „Feminizam, kapitalizam i lukavstvo istorije“ pokazuje da je u lokalnom kontekstu neophodno iskoračiti izvan okvira koji počiva na poređenju razvoja feminizma i kapitalizma. Tekst utoliko poziva na pažljivo čitanje paradoksa lokalne istorije feminizma., The paper attempts to offer an alternative reading of the history of Yugoslav feminism. It focuses on birth and development of feminism during socialism, and its aftermath in times of war and disintegration of the common state. What were the trajectories of feminism that emerged in a socialist state? What were its chosen paths when both socialism and the state ceased to exist? The conceptual framework the paper uses draws upon the notion of citizenship regime, which offers a more intricate picture then those customarily used in elaborations of (post-)Yugoslav feminism – either those that compare feminism and nationalism, or those that rely on the wider comparison of feminism and capitalism. In the light of the latter remark, Nancy Fraser’s article ‘Feminism, Capitalism, and the Cunning of History’ proved to be valuable for the argument on the complexities of (post-) Yugoslav feminism. Thus, the paper calls for a meticulous reading of the paradoxes of the local history of feminism.",
publisher = "Beograd : Filozofski fakultet",
journal = "Sociologija",
title = "Fusnota u globalnoj istoriji: kako se može čitati istorija jugoslovenskog feminizma?, Footnote in a global history: On histories of feminisms",
number = "1",
volume = "57",
pages = "72-89",
doi = "10.2298/SOC1501072Z"
}

Dissidents, disloyal citizens and partisans of emancipation: Feminist citizenship in Yugoslavia and post-Yugoslav spaces

Zaharijević, Adriana

(Amsterdam : Elsevier, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Zaharijević, Adriana
PY  - 2015
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1507
AB  - This paper aims to offer an alternative reading of the history of feminism in Yugoslavia and its successor states, relying on the concept of citizenship. Assuming that one could differentiate between three different citizenship regimes – the first framed by the socialist self-management state, the second by the nation-building processes and violent disintegration of the former state, and the last one by post-socialist, post-conflict transitional circumstances – the paper explores their impact on an uneven development of gender regimes and feminist activism. Seen as the model instance of activist citizenship, feminist activism is presented through three different phases in order to show how they, as well as the frameworks of their interpretation, change, changing also the meaning of feminism as a political force.
PB  - Amsterdam : Elsevier
T2  - Women’s Studies International Forum
T1  - Dissidents, disloyal citizens and partisans of emancipation: Feminist citizenship in Yugoslavia and post-Yugoslav spaces
VL  - 49
SP  - 93
EP  - 100
DO  - https://doi.org/10.1016/j.wsif.2014.07.002
ER  - 
@article{
author = "Zaharijević, Adriana",
year = "2015",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1507",
abstract = "This paper aims to offer an alternative reading of the history of feminism in Yugoslavia and its successor states, relying on the concept of citizenship. Assuming that one could differentiate between three different citizenship regimes – the first framed by the socialist self-management state, the second by the nation-building processes and violent disintegration of the former state, and the last one by post-socialist, post-conflict transitional circumstances – the paper explores their impact on an uneven development of gender regimes and feminist activism. Seen as the model instance of activist citizenship, feminist activism is presented through three different phases in order to show how they, as well as the frameworks of their interpretation, change, changing also the meaning of feminism as a political force.",
publisher = "Amsterdam : Elsevier",
journal = "Women’s Studies International Forum",
title = "Dissidents, disloyal citizens and partisans of emancipation: Feminist citizenship in Yugoslavia and post-Yugoslav spaces",
volume = "49",
pages = "93-100",
doi = "https://doi.org/10.1016/j.wsif.2014.07.002"
}
15
9

Transformation of gender, sexuality and citizenship in South East Europe

Zaharijević, Adriana; Bonfiglioli, Chiara; Kahlina, Katja

(Amsterdam : Elsevier, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Zaharijević, Adriana
AU  - Bonfiglioli, Chiara
AU  - Kahlina, Katja
PY  - 2015
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1508
AB  - This collection of essays was conceived gradually and in
many phases, between Scotland and different parts of the
former Yugoslavia, during the course of 2012 and 2013. The
bulk of the work has been carried out within the research
project “The Europeanisation of Citizenship in the Successor
States of the Former Yugoslavia” (CITSEE) at the University of Edinburgh. This ERC-funded project led by Professor Jo Shaw and Dr. Igor Štiks has been established to explore changes in citizenship regimes which occurred after the break-up of the Socialist Federative Republic of Yugoslavia, with special attention being paid to the influences of the EU accession process on the new states of South East Europe. The editors of this special issue – Oliwia Berdak, Chiara Bonfiglioli, Katja Kahlina and Adriana Zaharijević – were members of a cluster of researchers focused on issues of gender and sexuality within the project, which had the aim of investigating transformations in gender and citizenship regimes from a comparative perspective. We wanted to shed light on the different ways in which the categories of gender and sexuality at the same time inform and draw on larger socio-political processes. The processes of democratisation, post-conflict reconstruction, and transformation from socialist to capitalist political economy, which have influenced shifting notions of citizenship in the post-Yugoslav space, were especially under scrutiny.
PB  - Amsterdam : Elsevier
T2  - Women’s Studies International Forum
T1  - Transformation of gender, sexuality and citizenship in South East Europe
VL  - 49
SP  - 43
EP  - 47
DO  - https://doi.org/10.1016/j.wsif.2014.07.009
ER  - 
@article{
author = "Zaharijević, Adriana and Bonfiglioli, Chiara and Kahlina, Katja",
year = "2015",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1508",
abstract = "This collection of essays was conceived gradually and in
many phases, between Scotland and different parts of the
former Yugoslavia, during the course of 2012 and 2013. The
bulk of the work has been carried out within the research
project “The Europeanisation of Citizenship in the Successor
States of the Former Yugoslavia” (CITSEE) at the University of Edinburgh. This ERC-funded project led by Professor Jo Shaw and Dr. Igor Štiks has been established to explore changes in citizenship regimes which occurred after the break-up of the Socialist Federative Republic of Yugoslavia, with special attention being paid to the influences of the EU accession process on the new states of South East Europe. The editors of this special issue – Oliwia Berdak, Chiara Bonfiglioli, Katja Kahlina and Adriana Zaharijević – were members of a cluster of researchers focused on issues of gender and sexuality within the project, which had the aim of investigating transformations in gender and citizenship regimes from a comparative perspective. We wanted to shed light on the different ways in which the categories of gender and sexuality at the same time inform and draw on larger socio-political processes. The processes of democratisation, post-conflict reconstruction, and transformation from socialist to capitalist political economy, which have influenced shifting notions of citizenship in the post-Yugoslav space, were especially under scrutiny.",
publisher = "Amsterdam : Elsevier",
journal = "Women’s Studies International Forum",
title = "Transformation of gender, sexuality and citizenship in South East Europe",
volume = "49",
pages = "43-47",
doi = "https://doi.org/10.1016/j.wsif.2014.07.009"
}
5

Ko je pojedinac? Genealoško propitivanje ideje građanina

Zaharijević, Adriana

(Beograd : Karpos, 2014)

TY  - BOOK
AU  - Zaharijević, Adriana
PY  - 2014
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1512
AB  - Rukopis knjige ima 320 strana, uz prateće tehničke elemente (naslovna strana, sadržaj i izjava zahvalnosti). Osnovni tekst zauzima 280 strana, a na preostalih 40 strana nalazi se spisak korišćene literature, indeks imena i pojmova. U tekstu je korišćeno 380 bibliografskih jedinica, a navođena literatura je podeljena na primarne i sekundarne izvore, od čega 150 jedinica pripada primarnoj literaturi. Rukopis je organizovan u sedam celina: uvod, pet poglavlja približne dužine, i zaključak. 
	Predmet studije su procesi širenja prostora građanstva. Autorka polazi od pretpostavke da su ti procesi mnogovrsni i složeni, i u tekstu nastoji da opravda ovu tezu. Studija obrađuje procese karakteristične za XIX vek kada pravo glasa, kao politički izraz građanstva, prvi put postaje relevantno političko i društveno pitanje. Da bi se ukazalo na izrazitu slojevitost simboličkog prostora građanstva i da bi se istakla postepenost njegovog širenja, studija se usredsređuje na iskustva Velike Britanije. Studija nastoji da dokaže da je proces priznavanja mogućnosti bivanja građaninom/kom nemoguće razdvojiti od duboke transformacije političkog, temeljnih reformi u sferi društvenog i ekonomskog, i pojave novog oblika države. 
  U metodološkom smislu, tekst spaja pitanja, uvide i metode različitih humanističkih disciplina i nauka. Da bi bilo moguće pisati o razvoju građanstva kao institucije u XIX veku u Engleskoj, ali tako da taj proces ima značaj i za nas danas, ovaj tekst je koncipiran kao pokušaj pisanja istorije sadašnjosti. Da bi se, dakle, u ovom svetlu čitalo široko postavljeno pitanje građanstva, ova studija se najvećim delom oslanja na arhivsku građu (uzimajući u razmatranje i pamflete i novinske članke, i strogo naučne studije i danas opštepriznatih velikana XIX veka), i na sekundarnu literaturu iz oblasti političke filozofije, društvene, političke i kulturne istorije i feminističke teorije. Ovakav metodološki pristup treba da opravda ključno nastojanje da se jedna kanonska tema čita na nekanonski način.
U prvom poglavlju se definišu osnovni pojmovi koji tvore interpretativni okvir ove studije: pojmovi reforme, transformacije političkog i države. Svaki od navedenih pojmova kojima se prilazi posredstvom pojma predstavljanja i pojma suverenosti, imaće ključnu ulogu kasnije u tekstu, pre svega u trećem i petom poglavlju. Pokazuje se da je u XIX veku došlo do preoblikovanja suverene moći, što uslovljava pojavu dva ključna fenomena za savremeni svet: institucionalizaciju reforme i transformaciju političkog. Osnovni zaključak ovog poglavlja je da je nastajanje novog oblika države u neposrednoj vezi s transformacijom političkog koju je uslovilo reformsko delovanje srednje klase.
U drugom poglavlju se mogu razložiti tri grupe pitanja. Prva se odnosi na objašnjenje formi reformskog delovanja i njegovih konsekvenci po transformaciju političkog i nastanak novog oblika države. Druga se odnosi na saznajne procese proizvodnje entiteta klase, koja se uvodi posredstvom pitanja klase i predstavljanja, te klase i proizvodnje javnog znanja o razlikama među klasama. Konačno, treća grupa pitanja odnosi se na određenje značenja pojma oko kojeg gravitira ova studija: pojma pojedinca. Povezujući pojmove suverenosti, (moći samostalnog) predstavljanja i načela usavršivosti, autorka ovde uvodi specifičan pristup shvatanju „prava na zvanje pojedincem“ (right to the title of an individual). Ne samo da se time uvodi pojmovna aparatura za tumačenje poglavlja koja slede, već se postavlja i ključno pitanje za razumevanje procesa osvajanja prava glasa i konstitutivnih mogućnosti širenja prostora građanstva: šta znači polagati pravo na zvanje pojedincem i ko je taj ko polaže ovo pravo, a ko onaj kome je ovo pravo uskraćeno i zbog čega?
Treće poglavlje posvećeno je objašnjenju sistema privatnog i javnog. Sintagma „sistem privatnog i javnog“ predstavlja stožerni pojam ovog istraživanja čijem je temeljnom definisanju posvećeno ne samo ovo poglavlje, već studija u celini. Njime se označava prožimanje simboličkih i materijalnih praksi i znanja kojima se opravdava distribucija prava na zvanje pojedincem. Pojmovi pojedinca, ali i klase (kojem je posvećeno drugo poglavlje) i pola (kojem je posvećeno četvrto poglavlje), na način predložen u ovom radu, postaju razumljivi tek kada se sagledaju kroz ovaj bitno normativni okvir, koji je kao takav nerazdruživ od procesa reforme i transformacije političkog. Tvrdi se da privatnosti pripada izvanredno važna poziciju u konstituisanju pojedinca, te je za razumevanje procesa transformacije političkog i uspostavljanja sistema privatnog i javnog ključno shvatiti kako je sama privatnost bivala politizovana. Ključnim zaključkom ovog poglavlja može se uzeti teza da je naizgled univerzalno pravo na zvanje pojedincem, a otuda i građaninom, zapravo iznutra ograničeno bitno selektivnim priznanjem prava na privatnost, što ima direktne učinke na mogućnost širenja prava glasa.
Pravo na privatnost i način na koji se u sistemu privatnog i javnog konsoliduje neutralnost kategorije pojedinca, posebno se i iz specifične vizure razmatra u četvrtom poglavlju. Tu vizuru omogućava smeštanje kategorije pojedinca u strukturu polnosti. Utoliko ovo poglavlje pokazuje – preispitujući polnost iz perspektive domena rada, pravne subjektivnosti, naučnih opisa ženskosti i medicinskog otkrića seksualnosti – da je žena u sistemu privatnog i javnog nemoguć pojedinac, a samim tim i nemoguć građanin. Pol se ovde tumači kao fukoovski dispozitiv, to jest kao tvorevina koja se mora sagledati posredstvom institucija, regulacionih i administrativnih mera i praksi, skupova merodavnih i zvaničnih znanja koje se proizvodi na osi razdvajanja privatnog i javnog. Ovaj obuhvatni pristup diskurzivnoj izgradnji polnosti hoće da pokaže kako se postepeno sistematizovalo znanje o tome šta je ženskost, a šta muškost, suprotno uvreženoj pretpostavci o tome da je reč o puko prirodnim fenomenima. Time je takođe trebalo da se pokaže nešto što je ključno za peto, poslednje poglavlje: da je pol neraskidivo povezan s kontekstima reforme, klase, transformacije političkog i države.
Peto poglavlje se može posmatrati kao zaključno upravo zbog toga što namerava da ponudi odgovore na pitanje kako je pol povezan sa svim navedenim kontekstima, i to vraćajući se na probleme pokrenute u prvom poglavlju – na predstavljanje i suverenost. Svaka od pet manjih celina u ovom poglavlju funkcioniše kao razjašnjenje određenog konteksta: tako prva potcelina povezuje pol s reformom, druga s klasom, treća povezuje pol i pojam pojedinca, četvrta pol, državu i transformaciju političkog, i peta pol i sistem privatnog i javnog. Pitanju prava glasa žena se, dakle, prilazi iz perspektive zahteva za pravo na zvanje pojedincem, koje se tretira kao preduslov za pravo na građanski status.
PB  - Beograd : Karpos
T2  - Ko je pojedinac? Genealoško propitivanje ideje građanina
T1  - Ko je pojedinac? Genealoško propitivanje ideje građanina
SP  - 1
EP  - 335
ER  - 
@book{
author = "Zaharijević, Adriana",
year = "2014",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1512",
abstract = "Rukopis knjige ima 320 strana, uz prateće tehničke elemente (naslovna strana, sadržaj i izjava zahvalnosti). Osnovni tekst zauzima 280 strana, a na preostalih 40 strana nalazi se spisak korišćene literature, indeks imena i pojmova. U tekstu je korišćeno 380 bibliografskih jedinica, a navođena literatura je podeljena na primarne i sekundarne izvore, od čega 150 jedinica pripada primarnoj literaturi. Rukopis je organizovan u sedam celina: uvod, pet poglavlja približne dužine, i zaključak. 
	Predmet studije su procesi širenja prostora građanstva. Autorka polazi od pretpostavke da su ti procesi mnogovrsni i složeni, i u tekstu nastoji da opravda ovu tezu. Studija obrađuje procese karakteristične za XIX vek kada pravo glasa, kao politički izraz građanstva, prvi put postaje relevantno političko i društveno pitanje. Da bi se ukazalo na izrazitu slojevitost simboličkog prostora građanstva i da bi se istakla postepenost njegovog širenja, studija se usredsređuje na iskustva Velike Britanije. Studija nastoji da dokaže da je proces priznavanja mogućnosti bivanja građaninom/kom nemoguće razdvojiti od duboke transformacije političkog, temeljnih reformi u sferi društvenog i ekonomskog, i pojave novog oblika države. 
  U metodološkom smislu, tekst spaja pitanja, uvide i metode različitih humanističkih disciplina i nauka. Da bi bilo moguće pisati o razvoju građanstva kao institucije u XIX veku u Engleskoj, ali tako da taj proces ima značaj i za nas danas, ovaj tekst je koncipiran kao pokušaj pisanja istorije sadašnjosti. Da bi se, dakle, u ovom svetlu čitalo široko postavljeno pitanje građanstva, ova studija se najvećim delom oslanja na arhivsku građu (uzimajući u razmatranje i pamflete i novinske članke, i strogo naučne studije i danas opštepriznatih velikana XIX veka), i na sekundarnu literaturu iz oblasti političke filozofije, društvene, političke i kulturne istorije i feminističke teorije. Ovakav metodološki pristup treba da opravda ključno nastojanje da se jedna kanonska tema čita na nekanonski način.
U prvom poglavlju se definišu osnovni pojmovi koji tvore interpretativni okvir ove studije: pojmovi reforme, transformacije političkog i države. Svaki od navedenih pojmova kojima se prilazi posredstvom pojma predstavljanja i pojma suverenosti, imaće ključnu ulogu kasnije u tekstu, pre svega u trećem i petom poglavlju. Pokazuje se da je u XIX veku došlo do preoblikovanja suverene moći, što uslovljava pojavu dva ključna fenomena za savremeni svet: institucionalizaciju reforme i transformaciju političkog. Osnovni zaključak ovog poglavlja je da je nastajanje novog oblika države u neposrednoj vezi s transformacijom političkog koju je uslovilo reformsko delovanje srednje klase.
U drugom poglavlju se mogu razložiti tri grupe pitanja. Prva se odnosi na objašnjenje formi reformskog delovanja i njegovih konsekvenci po transformaciju političkog i nastanak novog oblika države. Druga se odnosi na saznajne procese proizvodnje entiteta klase, koja se uvodi posredstvom pitanja klase i predstavljanja, te klase i proizvodnje javnog znanja o razlikama među klasama. Konačno, treća grupa pitanja odnosi se na određenje značenja pojma oko kojeg gravitira ova studija: pojma pojedinca. Povezujući pojmove suverenosti, (moći samostalnog) predstavljanja i načela usavršivosti, autorka ovde uvodi specifičan pristup shvatanju „prava na zvanje pojedincem“ (right to the title of an individual). Ne samo da se time uvodi pojmovna aparatura za tumačenje poglavlja koja slede, već se postavlja i ključno pitanje za razumevanje procesa osvajanja prava glasa i konstitutivnih mogućnosti širenja prostora građanstva: šta znači polagati pravo na zvanje pojedincem i ko je taj ko polaže ovo pravo, a ko onaj kome je ovo pravo uskraćeno i zbog čega?
Treće poglavlje posvećeno je objašnjenju sistema privatnog i javnog. Sintagma „sistem privatnog i javnog“ predstavlja stožerni pojam ovog istraživanja čijem je temeljnom definisanju posvećeno ne samo ovo poglavlje, već studija u celini. Njime se označava prožimanje simboličkih i materijalnih praksi i znanja kojima se opravdava distribucija prava na zvanje pojedincem. Pojmovi pojedinca, ali i klase (kojem je posvećeno drugo poglavlje) i pola (kojem je posvećeno četvrto poglavlje), na način predložen u ovom radu, postaju razumljivi tek kada se sagledaju kroz ovaj bitno normativni okvir, koji je kao takav nerazdruživ od procesa reforme i transformacije političkog. Tvrdi se da privatnosti pripada izvanredno važna poziciju u konstituisanju pojedinca, te je za razumevanje procesa transformacije političkog i uspostavljanja sistema privatnog i javnog ključno shvatiti kako je sama privatnost bivala politizovana. Ključnim zaključkom ovog poglavlja može se uzeti teza da je naizgled univerzalno pravo na zvanje pojedincem, a otuda i građaninom, zapravo iznutra ograničeno bitno selektivnim priznanjem prava na privatnost, što ima direktne učinke na mogućnost širenja prava glasa.
Pravo na privatnost i način na koji se u sistemu privatnog i javnog konsoliduje neutralnost kategorije pojedinca, posebno se i iz specifične vizure razmatra u četvrtom poglavlju. Tu vizuru omogućava smeštanje kategorije pojedinca u strukturu polnosti. Utoliko ovo poglavlje pokazuje – preispitujući polnost iz perspektive domena rada, pravne subjektivnosti, naučnih opisa ženskosti i medicinskog otkrića seksualnosti – da je žena u sistemu privatnog i javnog nemoguć pojedinac, a samim tim i nemoguć građanin. Pol se ovde tumači kao fukoovski dispozitiv, to jest kao tvorevina koja se mora sagledati posredstvom institucija, regulacionih i administrativnih mera i praksi, skupova merodavnih i zvaničnih znanja koje se proizvodi na osi razdvajanja privatnog i javnog. Ovaj obuhvatni pristup diskurzivnoj izgradnji polnosti hoće da pokaže kako se postepeno sistematizovalo znanje o tome šta je ženskost, a šta muškost, suprotno uvreženoj pretpostavci o tome da je reč o puko prirodnim fenomenima. Time je takođe trebalo da se pokaže nešto što je ključno za peto, poslednje poglavlje: da je pol neraskidivo povezan s kontekstima reforme, klase, transformacije političkog i države.
Peto poglavlje se može posmatrati kao zaključno upravo zbog toga što namerava da ponudi odgovore na pitanje kako je pol povezan sa svim navedenim kontekstima, i to vraćajući se na probleme pokrenute u prvom poglavlju – na predstavljanje i suverenost. Svaka od pet manjih celina u ovom poglavlju funkcioniše kao razjašnjenje određenog konteksta: tako prva potcelina povezuje pol s reformom, druga s klasom, treća povezuje pol i pojam pojedinca, četvrta pol, državu i transformaciju političkog, i peta pol i sistem privatnog i javnog. Pitanju prava glasa žena se, dakle, prilazi iz perspektive zahteva za pravo na zvanje pojedincem, koje se tretira kao preduslov za pravo na građanski status.",
publisher = "Beograd : Karpos",
journal = "Ko je pojedinac? Genealoško propitivanje ideje građanina",
title = "Ko je pojedinac? Genealoško propitivanje ideje građanina",
pages = "1-335"
}

Šta radi reforma? O pretvaranju tamnice u zatvor

Zaharijević, Adriana

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2014)

TY  - JOUR
AU  - Zaharijević, Adriana
PY  - 2014
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/217
AB  - Tekst preispituje značenje pojma reforme. Da li je reforma čin ili proces; šta je objekt reforme i kako se ona izvodi; da li je domet njenog delo- vanja ograničen ili zahvata dublje društvene strukture? Pojmu reforme se prilazi genealoški, posredstvom analize ustanovljenja institucije zatvora u Velikoj Britaniji u XVIII i XIX veku. Premda se analizira specifično razdoblje i podneblje, iz ovog mikrouzorka se izvode zaključci koji nadilaze istorijski uslovljenu analizu. Cilj teksta je da se pokaže da se reforma mora razumeti kao izraz i učinak duboke transformacije političkog, i kao obuhvatan, multi- lateralan i disperzivan proces koji prodire i na temeljen način menja postojeće društvene odnose.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo
T1  - Šta radi reforma? O pretvaranju tamnice u zatvor
SP  - 247
EP  - 266
DO  - 10.2298/FID1403247Z
ER  - 
@article{
author = "Zaharijević, Adriana",
year = "2014",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/217",
abstract = "Tekst preispituje značenje pojma reforme. Da li je reforma čin ili proces; šta je objekt reforme i kako se ona izvodi; da li je domet njenog delo- vanja ograničen ili zahvata dublje društvene strukture? Pojmu reforme se prilazi genealoški, posredstvom analize ustanovljenja institucije zatvora u Velikoj Britaniji u XVIII i XIX veku. Premda se analizira specifično razdoblje i podneblje, iz ovog mikrouzorka se izvode zaključci koji nadilaze istorijski uslovljenu analizu. Cilj teksta je da se pokaže da se reforma mora razumeti kao izraz i učinak duboke transformacije političkog, i kao obuhvatan, multi- lateralan i disperzivan proces koji prodire i na temeljen način menja postojeće društvene odnose.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo",
title = "Šta radi reforma? O pretvaranju tamnice u zatvor",
pages = "247-266",
doi = "10.2298/FID1403247Z"
}

Uvod : Treći polovi i treći rodovi

Zaharijević, Adriana; Ivanović, Zorica

(Beograd : Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, 2014)

TY  - JOUR
AU  - Zaharijević, Adriana
AU  - Ivanović, Zorica
PY  - 2014
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/241
PB  - Beograd : Zavod za proučavanje kulturnog razvitka
T2  - Kultura
T1  - Uvod : Treći polovi i treći rodovi
SP  - 63
EP  - 131
ER  - 
@article{
author = "Zaharijević, Adriana and Ivanović, Zorica",
year = "2014",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/241",
publisher = "Beograd : Zavod za proučavanje kulturnog razvitka",
journal = "Kultura",
title = "Uvod : Treći polovi i treći rodovi",
pages = "63-131"
}

Being an Activist: Feminist citizenship through transformations of Yugoslav and post-Yugoslav citizenship regimes

Zaharijević, Adriana

(Edinburgh : CITSEE, 2013)

@misc{
author = "Zaharijević, Adriana",
year = "2013",
url = "http://www.citsee.ed.ac.uk/working_papers, http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1492",
abstract = "The Yugoslav wars of succession have had a great impact on how feminism in the region has been researched and written about. A lot of significant research has addressed relation of feminism to (anti-) nationalism and peace-building processes, whereas the transformations of citizenship, caused by the multiple changes of the former Yugoslav citizenship regimes, were mainly out of focus. This paper will attempt to connect relevant investigations in feminist citizenship, its meaning and scope, with the alterations of citizenship regimes in the former Yugoslavia and its successor states. The assumption is that one could differentiate between three different citizenship regimes – the first framed by the socialist self-management state, the second by the nation-building processes and violent disintegration of the former state, and the last one by post-socialist, post-conflict transitional circumstances – which had also a strong impact on the uneven development of gender regimes in Yugoslavia and its successor states. Feminist citizenship is understood as a paradigm of activist citizenship which contests and challenges the meanings of citizenship itself. It will be argued that feminist citizenship has to be seen as both an effect of deep changes in citizenship regimes, but also as a constant challenge to their sedimentation. The paper will thus seek to offer an alternative reading of history of feminism in Yugoslavia and its successor states, relying mainly on the concepts of activist citizenship and citizenship regimes. It will also show that with the changes in citizenship regime the frames of interpretation change as well, changing the meaning of feminism as a political force.",
publisher = "Edinburgh : CITSEE",
journal = "CITSEE Working Paper Series 2013/28",
title = "Being an Activist: Feminist citizenship through transformations of Yugoslav and post-Yugoslav citizenship regimes",
number = "28",
pages = "1-30"
}