Sort By
Publication Year
Deposit Date
Title
Type
Access
Publication Year
2014 (2)
2013 (1)
2012 (1)
2011 (1)
2008 (1)
1999 (2)
1995 (1)
Type
article (8)
book (1)
Version

Nikitović, Aleksandar

Link to this page

Authority KeyName Variants
dbd09d33-ff81-4f4b-9884-2e1ec7f1ce25
  • Nikitović, Aleksandar (9)
Projects

Author's Bibliography

Platon, filosof i državnik

Nikitović, Aleksandar

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2014)

TY  - JOUR
AU  - Nikitović, Aleksandar
PY  - 2014
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/233
AB  - Platon je posao od sadrzaja starohelenske obicajnosti i nastojao da teorijskom refleksijom u filosofskojformi reinterpretira ovaj sadrzaj. Teo- retizacijom, obicajnost je ontologizovana, sto se najbolje vidi u postavci o filosofu vladaru, koji upravlja savrsenom drzavom. Medutim, uvidajuci da vladaru nije dovoljno da bude samo filosof, dakle da poseduje samo teorijski uvid u sustinu stvari, iako to jeste nuzan uslov, dolazi se do uvida da se mora problematizovati i prakticno-delatna strana upravljaca drzavom. Upravljanje kao prakticna delatnost koja se ispoljava u iskustvu, mora voditi racuna o obicajnosti koja kao sabrano iskustvo potvrduje istinitost drzavnickog umeca upravljanja. Krajnja svrha umeca drzavnickog tkanja je postizanje prave mere ispreplitanja u cvrsto i jedinstveno tkanje celokupne strukture drzave.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo
T1  - Platon, filosof i državnik
SP  - 235
EP  - 256
DO  - 10.2298/FID1402235N
ER  - 
@article{
author = "Nikitović, Aleksandar",
year = "2014",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/233",
abstract = "Platon je posao od sadrzaja starohelenske obicajnosti i nastojao da teorijskom refleksijom u filosofskojformi reinterpretira ovaj sadrzaj. Teo- retizacijom, obicajnost je ontologizovana, sto se najbolje vidi u postavci o filosofu vladaru, koji upravlja savrsenom drzavom. Medutim, uvidajuci da vladaru nije dovoljno da bude samo filosof, dakle da poseduje samo teorijski uvid u sustinu stvari, iako to jeste nuzan uslov, dolazi se do uvida da se mora problematizovati i prakticno-delatna strana upravljaca drzavom. Upravljanje kao prakticna delatnost koja se ispoljava u iskustvu, mora voditi racuna o obicajnosti koja kao sabrano iskustvo potvrduje istinitost drzavnickog umeca upravljanja. Krajnja svrha umeca drzavnickog tkanja je postizanje prave mere ispreplitanja u cvrsto i jedinstveno tkanje celokupne strukture drzave.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo",
title = "Platon, filosof i državnik",
pages = "235-256",
doi = "10.2298/FID1402235N"
}

Filosofija nasleđa

Nikitović, Aleksandar

(Beograd : Fond "Slobodan Jovanović"; Srpsko filozofsko društvo, 2014)

TY  - BOOK
AU  - Nikitović, Aleksandar
PY  - 2014
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/164
PB  - Beograd : Fond "Slobodan Jovanović"; Srpsko filozofsko društvo
T1  - Filosofija nasleđa
ER  - 
@book{
author = "Nikitović, Aleksandar",
year = "2014",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/164",
publisher = "Beograd : Fond "Slobodan Jovanović"; Srpsko filozofsko društvo",
title = "Filosofija nasleđa"
}

Savršena i nesavršene države

Jovanov, Rastko; Nikitović, Aleksandar

(2013)

TY  - JOUR
AU  - Nikitović, Aleksandar
PY  - 2013
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/765
AB  - Early Greek ethics embodied in Cretan and Spartan mores, served as a model for Plato`s political theory. Plato theorized the contents of early Greek ethics, aspiring to justify and revitalize the fundamental principles of a traditional view of the world. However, according to Plato`s new insight, deed is further from the truth than a thought i.e. theory. The dorian model had to renounce its position to the perfect prototype of a righteous state, which is a result of the inner logic of philosophical theorizing in early Greek ethics. Prototype and model of philosophical reflection, in comparison to philosophical theory, becomes minor and deficient. Philosophical theorizing of early Greek ethics philosophically formatted Greek heritage, initiating substantial changes to the content of traditional ethics. Replacement of the myth with ontology, as a new foundation of politics, transformed early Greek ethics in various relevant ways.
T2  - Filozofija i društvo
T1  - Savršena i nesavršene države
T1  - Perfect and Imperfect States
SP  - 132
EP  - 150
DO  - 10.2298/FID1302132N
ER  - 
@article{
editor = "Jovanov, Rastko",
author = "Nikitović, Aleksandar",
year = "2013",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/765",
abstract = "Early Greek ethics embodied in Cretan and Spartan mores, served as a model for Plato`s political theory. Plato theorized the contents of early Greek ethics, aspiring to justify and revitalize the fundamental principles of a traditional view of the world. However, according to Plato`s new insight, deed is further from the truth than a thought i.e. theory. The dorian model had to renounce its position to the perfect prototype of a righteous state, which is a result of the inner logic of philosophical theorizing in early Greek ethics. Prototype and model of philosophical reflection, in comparison to philosophical theory, becomes minor and deficient. Philosophical theorizing of early Greek ethics philosophically formatted Greek heritage, initiating substantial changes to the content of traditional ethics. Replacement of the myth with ontology, as a new foundation of politics, transformed early Greek ethics in various relevant ways.",
journal = "Filozofija i društvo",
title = "Savršena i nesavršene države, Perfect and Imperfect States",
pages = "132-150",
doi = "10.2298/FID1302132N"
}

Filosof u Platonovoj državi

Milidrag, Predrag; Nikitović, Aleksandar

(2012)

TY  - JOUR
AU  - Nikitović, Aleksandar
PY  - 2012
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/591
AB  - Plato’s political theory rests on metaphysical principles that are understandable to only a few. It is assumed that only a narrow group of philosophers is able to put this theory into practice, and using repressive measures. The fewer the initiated the greater the repression. It is assumed that those who do not know the truth can neither predict their destiny nor do anything to make it better because they are unable to understand the goal and purpose of the repression. It is demonstrated that, in the imagined use of force, the sophists, who do acknowledge it, resort to repression to a much lesser extent than Plato’s philosopher. At first, Plato’s philosopher rejects the use of force as virtue, but it turns out to be indispensible, and in incomparably more aspects than it was in the sophists’ case.
T2  - Filozofija i društvo
T1  - Filosof u Platonovoj državi
T1  - The Philosopher in Plato’s State
SP  - 388
EP  - 406
DO  - 10.2298/FID1203388N
ER  - 
@article{
editor = "Milidrag, Predrag",
author = "Nikitović, Aleksandar",
year = "2012",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/591",
abstract = "Plato’s political theory rests on metaphysical principles that are understandable to only a few. It is assumed that only a narrow group of philosophers is able to put this theory into practice, and using repressive measures. The fewer the initiated the greater the repression. It is assumed that those who do not know the truth can neither predict their destiny nor do anything to make it better because they are unable to understand the goal and purpose of the repression. It is demonstrated that, in the imagined use of force, the sophists, who do acknowledge it, resort to repression to a much lesser extent than Plato’s philosopher. At first, Plato’s philosopher rejects the use of force as virtue, but it turns out to be indispensible, and in incomparably more aspects than it was in the sophists’ case.",
journal = "Filozofija i društvo",
title = "Filosof u Platonovoj državi, The Philosopher in Plato’s State",
pages = "388-406",
doi = "10.2298/FID1203388N"
}

Traganje za vrlinom

Milidrag, Predrag; Nikitović, Aleksandar

(2011)

TY  - JOUR
AU  - Nikitović, Aleksandar
PY  - 2011
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/567
AB  - U borbi oko vrline koja se vodila između Platona i sofista, Platon nastoji da sačuva sadržaj starohelenske etike, ali ne i njegovu mitsku formu, u kojoj je sofistika otkrila bitne nedostatke i zahvaljujući tome dovela u pitanje i ukupan sadržaj starohelenske etike. S druge strane, Platon prihvata novu formu racionalnog mišljenja, ali ne i ukidajuću jednostranost racionalnosti sofistike. Drugim riječima, Platon pristupa teoretizaciji sadržaja starohelenske etike nastojeći na taj način da pomiri osnovno načelo tradicionalnog pogleda na svijet s novom vladajućom formom mišljenja.
T2  - Filozofija i društvo
T1  - Traganje za vrlinom
T1  - The search for virtue
SP  - 157
EP  - 181
DO  - 10.2298/FID1104157N
ER  - 
@article{
editor = "Milidrag, Predrag",
author = "Nikitović, Aleksandar",
year = "2011",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/567",
abstract = "U borbi oko vrline koja se vodila između Platona i sofista, Platon nastoji da sačuva sadržaj starohelenske etike, ali ne i njegovu mitsku formu, u kojoj je sofistika otkrila bitne nedostatke i zahvaljujući tome dovela u pitanje i ukupan sadržaj starohelenske etike. S druge strane, Platon prihvata novu formu racionalnog mišljenja, ali ne i ukidajuću jednostranost racionalnosti sofistike. Drugim riječima, Platon pristupa teoretizaciji sadržaja starohelenske etike nastojeći na taj način da pomiri osnovno načelo tradicionalnog pogleda na svijet s novom vladajućom formom mišljenja.",
journal = "Filozofija i društvo",
title = "Traganje za vrlinom, The search for virtue",
pages = "157-181",
doi = "10.2298/FID1104157N"
}

Država, sloboda, znanje

Nikitović, Aleksandar

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)

TY  - JOUR
AU  - Nikitović, Aleksandar
PY  - 2008
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/682
AB  - U ovom tekstu razmatra se Platonova problematizacija odnosa države, slobode i znanja, u njegovim analizama različitih aspekata uzorne država. Državu Platon razumjeva kao opšte dobro, a svrha njenog uspostavljanja jeste da se, u skladu s pravičnošću, nadomjesti nedovoljnost koja je imanentna svakom pojedincu. Pravičnost je prisutna samo ukoliko su u cjelinu polisa harmonično povezane sve različite i pojedinačne sposobnosti. Platon u svojim suptilnim analizama ukazuje da je za postojanje pravične države neophodno da volja čovjeka, u klasi čuvara, bude u potpunosti vezana za dobro, odnosno za poznavanje dobra. Ovo stavljanje u jedan uzročni sklop znanja, volje i dobra najbolje pokazuje odsutnost saznanja da volja čovjeka, uslijed njene slobode izbora zapravo ne stoji pod potpuno određujućim uticajem znanja i dobra. Nalazeći se neprestano u stanju slobode izbora, čovjek često bira suprotno sopstvenom saznanju i razumjevanju dobra. U sferi teorijskog mogu se navesti dobri primjeri međusobne uslovljenosti volje, znanja i dobra. Naime, sticanjem uverenja da je neko saznanje istinito, sâmo to uvjerenje najčešće povlači našu volju da stoji uz to saznanje. Platon podrazumijeva da se ova povezanost u domenu teorijskog može prenijeti i u sferu prakse, odakle proizilazi i njegova zamisao da se život polisa uredi na osnovu učestovanja u istinitom svijetu ideja. Ali, opravdano se postavlja pitanje da li se ovo iskustvo iz teorijske sfere može u potpunosti prenijeti u polje praktičnog.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo
T1  - Država, sloboda, znanje
T1  - State, freedom, knowledge
SP  - 37
EP  - 57
DO  - 10.2298/FID0803037N
ER  - 
@article{
author = "Nikitović, Aleksandar",
year = "2008",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/682",
abstract = "U ovom tekstu razmatra se Platonova problematizacija odnosa države, slobode i znanja, u njegovim analizama različitih aspekata uzorne država. Državu Platon razumjeva kao opšte dobro, a svrha njenog uspostavljanja jeste da se, u skladu s pravičnošću, nadomjesti nedovoljnost koja je imanentna svakom pojedincu. Pravičnost je prisutna samo ukoliko su u cjelinu polisa harmonično povezane sve različite i pojedinačne sposobnosti. Platon u svojim suptilnim analizama ukazuje da je za postojanje pravične države neophodno da volja čovjeka, u klasi čuvara, bude u potpunosti vezana za dobro, odnosno za poznavanje dobra. Ovo stavljanje u jedan uzročni sklop znanja, volje i dobra najbolje pokazuje odsutnost saznanja da volja čovjeka, uslijed njene slobode izbora zapravo ne stoji pod potpuno određujućim uticajem znanja i dobra. Nalazeći se neprestano u stanju slobode izbora, čovjek često bira suprotno sopstvenom saznanju i razumjevanju dobra. U sferi teorijskog mogu se navesti dobri primjeri međusobne uslovljenosti volje, znanja i dobra. Naime, sticanjem uverenja da je neko saznanje istinito, sâmo to uvjerenje najčešće povlači našu volju da stoji uz to saznanje. Platon podrazumijeva da se ova povezanost u domenu teorijskog može prenijeti i u sferu prakse, odakle proizilazi i njegova zamisao da se život polisa uredi na osnovu učestovanja u istinitom svijetu ideja. Ali, opravdano se postavlja pitanje da li se ovo iskustvo iz teorijske sfere može u potpunosti prenijeti u polje praktičnog.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo",
title = "Država, sloboda, znanje, State, freedom, knowledge",
pages = "37-57",
doi = "10.2298/FID0803037N"
}

Platonovo preispitivanje teorije ideja u dijalogu Parmenid

Nikitović, Aleksandar

(Beograd : Srpsko filozofsko društvo, 1999)

TY  - JOUR
AU  - Nikitović, Aleksandar
PY  - 1999
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/639
PB  - Beograd : Srpsko filozofsko društvo
T2  - Theoria
T1  - Platonovo preispitivanje teorije ideja u dijalogu Parmenid
SP  - 67
EP  - 85
ER  - 
@article{
author = "Nikitović, Aleksandar",
year = "1999",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/639",
publisher = "Beograd : Srpsko filozofsko društvo",
journal = "Theoria",
title = "Platonovo preispitivanje teorije ideja u dijalogu Parmenid",
pages = "67-85"
}

Predmoderno etničko jezgro i moderna nacija

Nikitović, Aleksandar

(Beograd : Sociological Society of Serbia, 1999)

TY  - JOUR
AU  - Nikitović, Aleksandar
PY  - 1999
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/638
PB  - Beograd : Sociological Society of Serbia
T2  - Sociološki pregled
T1  - Predmoderno etničko jezgro i moderna nacija
SP  - 273
EP  - 288
ER  - 
@article{
author = "Nikitović, Aleksandar",
year = "1999",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/638",
publisher = "Beograd : Sociological Society of Serbia",
journal = "Sociološki pregled",
title = "Predmoderno etničko jezgro i moderna nacija",
pages = "273-288"
}

Hegelovo razlikovanje 'unutrašnje' od 'spoljašnje' istorije filozofije

Nikitović, Aleksandar

(Beograd : Srpsko filozofsko društvo, 1995)

TY  - JOUR
AU  - Nikitović, Aleksandar
PY  - 1995
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/637
PB  - Beograd : Srpsko filozofsko društvo
T2  - Theoria
T1  - Hegelovo razlikovanje 'unutrašnje' od 'spoljašnje' istorije filozofije
SP  - 23
EP  - 29
ER  - 
@article{
author = "Nikitović, Aleksandar",
year = "1995",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/637",
publisher = "Beograd : Srpsko filozofsko društvo",
journal = "Theoria",
title = "Hegelovo razlikovanje 'unutrašnje' od 'spoljašnje' istorije filozofije",
pages = "23-29"
}