TY  - JOUR
AU  - Đurić, Drago
PY  - 2013
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/688
AB  - In this paper, we will try to offer a blueprint for a more general discussion of the relation of how the question of religious tolerance appears in two documents that the Christian and Islamic traditions recognize and celebrate: namely, the Edict of Milan and the Constitution of Medina. These documents were revolutionary for their time. However, these documents alone, as well as religious teachings, on which they are based, cannot be the measure of relations in our time. They are presented in the conceptual framework and value system that prevailed at the time when these teachings and documents were created. Many relations the documents refer to no longer exist. For example, while the Edict of Milan affirms the general right to religion, and the Constitution of Medina affirms the mutual tolerance for Abrahamic, monotheistic religions – people who now declare themselves as atheists or agnostics are not even mentioned.
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Religijska tolerancija u Milanskom ediktu i u Ustavu Medine
T1  - Religious Tolerance in the Edict of Milan and in the Constitution of Medina
SP  - 277
EP  - 292
DO  - 10.2298/FID1301277D
ER  - 

@article{
editor = "Jovanov, Rastko",
author = "Đurić, Drago",
year = "2013",
abstract = "In this paper, we will try to offer a blueprint for a more general discussion of the relation of how the question of religious tolerance appears in two documents that the Christian and Islamic traditions recognize and celebrate: namely, the Edict of Milan and the Constitution of Medina. These documents were revolutionary for their time. However, these documents alone, as well as religious teachings, on which they are based, cannot be the measure of relations in our time. They are presented in the conceptual framework and value system that prevailed at the time when these teachings and documents were created. Many relations the documents refer to no longer exist. For example, while the Edict of Milan affirms the general right to religion, and the Constitution of Medina affirms the mutual tolerance for Abrahamic, monotheistic religions – people who now declare themselves as atheists or agnostics are not even mentioned.",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Religijska tolerancija u Milanskom ediktu i u Ustavu Medine, Religious Tolerance in the Edict of Milan and in the Constitution of Medina",
pages = "277-292",
doi = "10.2298/FID1301277D"
}

Jovanov, R.,& Đurić, D.. (2013). Religijska tolerancija u Milanskom ediktu i u Ustavu Medine. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 277-292.
https://doi.org/10.2298/FID1301277D

Jovanov R, Đurić D. Religijska tolerancija u Milanskom ediktu i u Ustavu Medine. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2013;:277-292.
doi:10.2298/FID1301277D .

Jovanov, Rastko, Đurić, Drago, "Religijska tolerancija u Milanskom ediktu i u Ustavu Medine" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society (2013):277-292,
https://doi.org/10.2298/FID1301277D . .

TY  - JOUR
AU  - Đurić, Drago
PY  - 2011
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/72
AB  - U ovom članku biće izložena polemika o kalam kosmološkom argumentu, koja je razvijena u srednjovekovnoj islamskoj teologiji i filozofiji. Glavni momenti ove polemike bili su izloženi stolećima pre u Filoponovoj kritici Aristotelove teze da je svet večan i da nije moguća aktuelna beskonačnost. Filopon prihvata tezu da je aktuelna beskonačnost nemoguća, ali on misli da, upravo zbog toga, svet ne može biti večan. Naime, prema Filoponu, nešto ne može da nastane ako njegovo postojanje zahteva prethodno postojanje beskonačnog broja drugih stvari, od kojih jedna dolazi posle druge. Filopon i njegovi sledbenici u srednjevekovnoj islamskoj teologiji (Al-Kindi i Al-Gazali), zvani kalam teolozi, ponudili su argumente protiv koncepcije temporalno beskonačnog univerzuma, koji bi bio shvaćen kao sukcesivni kauzalni lanac. S druge strane, srednjovekovni islamski mislioci, zvani falasifah /filozofi/ ili aristotelijanci (Al-Farabi, Avicena, Averoes) ponudili su argumente u prilog Aristotelove koncepcije večnosti univerzuma. Odlučujući problem u raspravi između kalam i falsafa srednjovekovnih muslimanskih mislilaca bio je problem beskonačnosti. U ovom članku biće prikazani neki od krucijalnih momenata tih argumenata.
T2  - Filozofija i društvo / Philosophy and Society
T1  - Kalam kosmološki argument
SP  - 29
EP  - 51
DO  - 10.2298/FID1101029D
ER  - 

@article{
editor = "Milidrag, Predrag",
author = "Đurić, Drago",
year = "2011",
abstract = "U ovom članku biće izložena polemika o kalam kosmološkom argumentu, koja je razvijena u srednjovekovnoj islamskoj teologiji i filozofiji. Glavni momenti ove polemike bili su izloženi stolećima pre u Filoponovoj kritici Aristotelove teze da je svet večan i da nije moguća aktuelna beskonačnost. Filopon prihvata tezu da je aktuelna beskonačnost nemoguća, ali on misli da, upravo zbog toga, svet ne može biti večan. Naime, prema Filoponu, nešto ne može da nastane ako njegovo postojanje zahteva prethodno postojanje beskonačnog broja drugih stvari, od kojih jedna dolazi posle druge. Filopon i njegovi sledbenici u srednjevekovnoj islamskoj teologiji (Al-Kindi i Al-Gazali), zvani kalam teolozi, ponudili su argumente protiv koncepcije temporalno beskonačnog univerzuma, koji bi bio shvaćen kao sukcesivni kauzalni lanac. S druge strane, srednjovekovni islamski mislioci, zvani falasifah /filozofi/ ili aristotelijanci (Al-Farabi, Avicena, Averoes) ponudili su argumente u prilog Aristotelove koncepcije večnosti univerzuma. Odlučujući problem u raspravi između kalam i falsafa srednjovekovnih muslimanskih mislilaca bio je problem beskonačnosti. U ovom članku biće prikazani neki od krucijalnih momenata tih argumenata.",
journal = "Filozofija i društvo / Philosophy and Society",
title = "Kalam kosmološki argument",
pages = "29-51",
doi = "10.2298/FID1101029D"
}

Milidrag, P.,& Đurić, D.. (2011). Kalam kosmološki argument. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society, 29-51.
https://doi.org/10.2298/FID1101029D

Milidrag P, Đurić D. Kalam kosmološki argument. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society. 2011;:29-51.
doi:10.2298/FID1101029D .

Milidrag, Predrag, Đurić, Drago, "Kalam kosmološki argument" in Filozofija i društvo / Philosophy and Society (2011):29-51,
https://doi.org/10.2298/FID1101029D . .