Đorđević, Strahinja

Link to this page

Authority KeyName Variants
416a62e8-7098-4de7-beb0-8c43f8947e59
  • Đorđević, Strahinja (2)
Projects
No records found.

Author's Bibliography

Fictionalism and the Problem of Universals in the Philosophy of Mathematics

Đorđević, Strahinja

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Đorđević, Strahinja
PY  - 2018
UR  - http://journal.instifdt.bg.ac.rs/index.php?journal=fid&page=article&op=view&path%5B%5D=682
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1822
AB  - Many long-standing problems pertaining to contemporary philosophy
of mathematics can be traced back to different approaches in determining
the nature of mathematical entities which have been dominated by the
debate between realists and nominalists. Through this discussion
conceptualism is represented as a middle solution. However, it seems
that until the 20th century there was no third position that would not
necessitate any reliance on one of the two points of view. Fictionalism,
on the other hand, observes mathematical entities in a radically different
way. This is reflected in the claim that the concepts being used in
mathematics are nothing but a product of human fiction. This paper
discusses the relationship between fictionalism and two traditional
viewpoints within the discussion which attempts to successfully determine
the ontological status of universals. One of the main points, demonstrated
with concrete examples, is that fictionalism cannot be classified as a
nominalist position (despite contrary claims of authors such as Hartry
Field). Since fictionalism is observed as an independent viewpoint, it is
necessary to examine its range as well as the sustainability of the
implications of opinions stated by their advocates.
AB  - Poreklo najvećeg broja problema savremene filozofije matematike se može tražiti u sporu oko određivanja prirode matematičkih entiteta kojim dominira rasprava realista i nominalista. U rubnim delovima ove diskusije se zastupaju i pojedina srednja rešenja, kao što je na primer konceptualizam. Međutim, čini se da se sve do XX veka nije pojavila treća pozicija koja ne bi iziskivala nikakvu vrstu oslanjanja na jedno od dva navedena gledišta. Tokom ovog perioda nastaje fikcionalizam, koji matematičke entitete posmatra na radikalno drugačiji način, što se ogleda u tvrdnji da su pojmovi kojom matematika barata ništa drugo do proizvoda ljudske fikcije. U ovom radu će se razmatrati odnos između fikcionalizma i dve tradicionalne pozicije u okviru diskusije koja se u svojoj srži svodi na pokušaj uspešnog određivanja ontološkog statusa univerzalija. Jedna od glavnih tačaka je i dokazivanje da se fikcionalizam ne može klasifikovati kao nominalistička pozicija (uprkos suprotnim tvrdnjama autora poput Hartrija Filda), što će biti pokazano i na konkretnim primerima. Pošto se fikcionalizam posmatra kao samostalna pozicija, a njome se spori čitav predmet matematike, nužno je preispitati njegove domete, kao i održivost implikacija stavova koje njeni zagovornici zastupaju.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Fictionalism and the Problem of Universals in the Philosophy of Mathematics
T1  - Fikcionalizam i problem univerzalija u filozofiji matematike
IS  - 3
VL  - 29
SP  - 415
EP  - 428
DO  - 10.2298/FID1803415D
ER  - 
@article{
author = "Đorđević, Strahinja",
year = "2018",
abstract = "Many long-standing problems pertaining to contemporary philosophy
of mathematics can be traced back to different approaches in determining
the nature of mathematical entities which have been dominated by the
debate between realists and nominalists. Through this discussion
conceptualism is represented as a middle solution. However, it seems
that until the 20th century there was no third position that would not
necessitate any reliance on one of the two points of view. Fictionalism,
on the other hand, observes mathematical entities in a radically different
way. This is reflected in the claim that the concepts being used in
mathematics are nothing but a product of human fiction. This paper
discusses the relationship between fictionalism and two traditional
viewpoints within the discussion which attempts to successfully determine
the ontological status of universals. One of the main points, demonstrated
with concrete examples, is that fictionalism cannot be classified as a
nominalist position (despite contrary claims of authors such as Hartry
Field). Since fictionalism is observed as an independent viewpoint, it is
necessary to examine its range as well as the sustainability of the
implications of opinions stated by their advocates., Poreklo najvećeg broja problema savremene filozofije matematike se može tražiti u sporu oko određivanja prirode matematičkih entiteta kojim dominira rasprava realista i nominalista. U rubnim delovima ove diskusije se zastupaju i pojedina srednja rešenja, kao što je na primer konceptualizam. Međutim, čini se da se sve do XX veka nije pojavila treća pozicija koja ne bi iziskivala nikakvu vrstu oslanjanja na jedno od dva navedena gledišta. Tokom ovog perioda nastaje fikcionalizam, koji matematičke entitete posmatra na radikalno drugačiji način, što se ogleda u tvrdnji da su pojmovi kojom matematika barata ništa drugo do proizvoda ljudske fikcije. U ovom radu će se razmatrati odnos između fikcionalizma i dve tradicionalne pozicije u okviru diskusije koja se u svojoj srži svodi na pokušaj uspešnog određivanja ontološkog statusa univerzalija. Jedna od glavnih tačaka je i dokazivanje da se fikcionalizam ne može klasifikovati kao nominalistička pozicija (uprkos suprotnim tvrdnjama autora poput Hartrija Filda), što će biti pokazano i na konkretnim primerima. Pošto se fikcionalizam posmatra kao samostalna pozicija, a njome se spori čitav predmet matematike, nužno je preispitati njegove domete, kao i održivost implikacija stavova koje njeni zagovornici zastupaju.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Fictionalism and the Problem of Universals in the Philosophy of Mathematics, Fikcionalizam i problem univerzalija u filozofiji matematike",
number = "3",
volume = "29",
pages = "415-428",
doi = "10.2298/FID1803415D"
}
Đorđević, S.. (2018). Fictionalism and the Problem of Universals in the Philosophy of Mathematics. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 29(3), 415-428.
https://doi.org/10.2298/FID1803415D
Đorđević S. Fictionalism and the Problem of Universals in the Philosophy of Mathematics. in Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2018;29(3):415-428.
doi:10.2298/FID1803415D .
Đorđević, Strahinja, "Fictionalism and the Problem of Universals in the Philosophy of Mathematics" in Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 29, no. 3 (2018):415-428,
https://doi.org/10.2298/FID1803415D . .

MakTagartov paradoks i njegove posledice

Jovanov, Rastko; Đorđević, Strahinja

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Đorđević, Strahinja
PY  - 2015
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/258
AB  - MakTagartovo objašnjenje ljudskog razumevanja vremena pomoću vremenskih serija je i te kako značajan trenutak za istoriju filozofije, dok je pokušaj dokazivanja njegovog nepostojanja imao izuzetno burne, ali i veoma različite reakcije. Iako se većina mislilaca, koji su stvarali nakon njega, slažu oko toga da je vreme ipak realno, podela koja je nastala oko toga koji je deo paradoksa sporan će dominirati filozofijom vremena XX i XXI veka, te se može zaključiti da su obe velike suprotstavljene teorije u okviru ove oblasti imale neospornu osnovu upodeli vremenskih serija koju MakTagart pravi. Nakon analiziranja samog paradoksa, u daljem tekstu će fokus biti na razjašnjavanju same prirode tog sukoba, odnosno rasprave između temporalista, koji osporavaju tvrdnju da je A-serija kontradiktorna i zastupaju stav da su vremenâ, odnosno prošlo, sadašnje i buduće neophodna za ispravno određivanje događaja u vremenu, i atemporalista, koji tvrde da je B-serija nezavisna i da se vreme može odrediti samo pomoću temporalnih relacija biti ranije, biti jednovremeno i biti kasnije. Uviđanje razlike između ova dva pravca mišljenja će biti olakšano razumevanjem prirode njihovog odnosa prema serijama vremena, tačnije razmatranjem načina na koji oni brane svoje, odnosno napadaju sebi oprečno gledište.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo / Philosophy and Society
T1  - MakTagartov paradoks i njegove posledice
SP  - 226
EP  - 242
DO  - 10.2298/FID1501226D
ER  - 
@article{
editor = "Jovanov, Rastko",
author = "Đorđević, Strahinja",
year = "2015",
abstract = "MakTagartovo objašnjenje ljudskog razumevanja vremena pomoću vremenskih serija je i te kako značajan trenutak za istoriju filozofije, dok je pokušaj dokazivanja njegovog nepostojanja imao izuzetno burne, ali i veoma različite reakcije. Iako se većina mislilaca, koji su stvarali nakon njega, slažu oko toga da je vreme ipak realno, podela koja je nastala oko toga koji je deo paradoksa sporan će dominirati filozofijom vremena XX i XXI veka, te se može zaključiti da su obe velike suprotstavljene teorije u okviru ove oblasti imale neospornu osnovu upodeli vremenskih serija koju MakTagart pravi. Nakon analiziranja samog paradoksa, u daljem tekstu će fokus biti na razjašnjavanju same prirode tog sukoba, odnosno rasprave između temporalista, koji osporavaju tvrdnju da je A-serija kontradiktorna i zastupaju stav da su vremenâ, odnosno prošlo, sadašnje i buduće neophodna za ispravno određivanje događaja u vremenu, i atemporalista, koji tvrde da je B-serija nezavisna i da se vreme može odrediti samo pomoću temporalnih relacija biti ranije, biti jednovremeno i biti kasnije. Uviđanje razlike između ova dva pravca mišljenja će biti olakšano razumevanjem prirode njihovog odnosa prema serijama vremena, tačnije razmatranjem načina na koji oni brane svoje, odnosno napadaju sebi oprečno gledište.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo / Philosophy and Society",
title = "MakTagartov paradoks i njegove posledice",
pages = "226-242",
doi = "10.2298/FID1501226D"
}
Jovanov, R.,& Đorđević, S.. (2015). MakTagartov paradoks i njegove posledice. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 226-242.
https://doi.org/10.2298/FID1501226D
Jovanov R, Đorđević S. MakTagartov paradoks i njegove posledice. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society. 2015;:226-242.
doi:10.2298/FID1501226D .
Jovanov, Rastko, Đorđević, Strahinja, "MakTagartov paradoks i njegove posledice" in Filozofija i društvo / Philosophy and Society (2015):226-242,
https://doi.org/10.2298/FID1501226D . .