Sort By
Publication Year
Deposit Date
Title
Type
Access
Publication Year
2014 (2)
2013 (1)
2012 (1)
2008 (1)
Version
Access

Losoncz, Alpar

Link to this page

Authority KeyName Variants
83d0a240-b600-4109-906c-b7da0d74562c
  • Losoncz, Alpar (1)
  • Lošonc, Alpar (4)
Projects

Author's Bibliography

Two Conflicting Interpretations of Social Philosophy

Losoncz, Alpar

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2014)

TY  - JOUR
AU  - Losoncz, Alpar
PY  - 2014
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/186
AB  - In this paper I present two philosophers, namely Maurice Merle- au-Ponty and Jean-Paul Sartre, but from the perspective of social philosophy. I emphasize that social philosophy proves to be a rarity today, and this expla¬ins the necessity of articulation of the achievements of these philosophers. In particular, I analyze the relationship between the articulation of intersubjec¬tivity and social philosophy and on the basis of these relations I present the differences and conflicts between the aforementioned philosophers. Merleau- -Pontys philosophy is explained from the perspective of unbroken intersubjec-tivity; the philosophy of Sartre is presented on the basis of the relation between transcendental subjectivity and intersubjectivity. The article follows the ge-nealogical approach, that is, it highlights the dynamics of the thinking of these thinkers in order to show the displacements. Finally, I develop the thesis that the late Sartre, who remained within the frames of Marx’s approach, actually reinterprets the early indications to be found in Merleau-Ponty con¬cerning social philosophy. Consequently, late Sartre is still an important re¬ference point in terms of the critical philosophy of society.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Two Conflicting Interpretations of Social Philosophy
SP  - 56
EP  - 76
DO  - 10.2298/FID1402056L
ER  - 
@article{
author = "Losoncz, Alpar",
year = "2014",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/186",
abstract = "In this paper I present two philosophers, namely Maurice Merle- au-Ponty and Jean-Paul Sartre, but from the perspective of social philosophy. I emphasize that social philosophy proves to be a rarity today, and this expla¬ins the necessity of articulation of the achievements of these philosophers. In particular, I analyze the relationship between the articulation of intersubjec¬tivity and social philosophy and on the basis of these relations I present the differences and conflicts between the aforementioned philosophers. Merleau- -Pontys philosophy is explained from the perspective of unbroken intersubjec-tivity; the philosophy of Sartre is presented on the basis of the relation between transcendental subjectivity and intersubjectivity. The article follows the ge-nealogical approach, that is, it highlights the dynamics of the thinking of these thinkers in order to show the displacements. Finally, I develop the thesis that the late Sartre, who remained within the frames of Marx’s approach, actually reinterprets the early indications to be found in Merleau-Ponty con¬cerning social philosophy. Consequently, late Sartre is still an important re¬ference point in terms of the critical philosophy of society.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Two Conflicting Interpretations of Social Philosophy",
pages = "56-76",
doi = "10.2298/FID1402056L"
}
Losoncz, A. (2014). Two Conflicting Interpretations of Social Philosophy.
Filozofija i društvo/Philosophy and SocietyBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 56-76.
https://doi.org/10.2298/FID1402056L
Losoncz A. Two Conflicting Interpretations of Social Philosophy. Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2014;:56-76
Losoncz Alpar, "Two Conflicting Interpretations of Social Philosophy" (2014):56-76,
https://doi.org/10.2298/FID1402056L .

Gordost bez Lucifera

Lošonc, Alpar; Prole, Dragan; Krstić, Predrag

(Novi Sad : Adresa, 2014)

TY  - CHAP
AU  - Krstić, Predrag
PY  - 2014
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/373
PB  - Novi Sad : Adresa
T2  - Gordost
T1  - Gordost bez Lucifera
SP  - 183
EP  - 216
ER  - 
@article{
editor = "Lošonc, Alpar, Prole, Dragan",
author = "Krstić, Predrag",
year = "2014",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/373",
publisher = "Novi Sad : Adresa",
journal = "Gordost",
title = "Gordost bez Lucifera",
pages = "183-216"
}
Lošonc, A., Prole, D.,& Krstić, P. (2014). Gordost bez Lucifera.
GordostNovi Sad : Adresa., 183-216.
Lošonc A, Prole D, Krstić P. Gordost bez Lucifera. Gordost. 2014;:183-216
Lošonc Alpar, Prole Dragan, Krstić Predrag, "Gordost bez Lucifera" (2014):183-216

Mađarska filozofija danas – Fenomenologija i društvo

Bojanić, Petar D.; Lošonc, Mark; Lošonc, Alpar; Univerzitet u Beogradu, IFDT, CELAP

(2013)

TY  - CONF
PY  - 2013
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1089
AB  - Fenomenologija je jedna od najbogatijih struja u mađarskoj filozofskoj tradiciji. Fenomenologija ne samo što je nastala u Austrougarskoj monarhiji, već su i u pogledu njenih korena bila od velikog značaja filozofska dostignuća dotične teritorije, dovoljno je misliti samo na Brentana i Meinonga. Ta činjenica se ispoljila i u razvoju mađarske filozofije u kojoj je fenomenologija od njenog nastanka imala određujuću ulogu. Mladi Lukač je u tzv. hajdelberškoj filozofiji umetnosti izgradio fenomenološku estetiku, Vilmoš Silaši je preuzeo filozofsku katedru u Frajburgu nakon Huserla i Hajdegera, a vodeći filozofi te epohe su se – od Antala Šica do Akoša Paulera – redovno bavili pitanjima fenomenologije. U 21. veku nije preterano govoriti o renesansi fenomenologije u Mađarskoj, što između ostalog pokazuje i rad Mađarskog fenomenološkog udruženja (sajt: www.fenomenologia.hu). Može se reći da je fenomenologija ponovo postala jedna od najvažnijih mađarskih filozofskih struja.
T1  - Mađarska filozofija danas – Fenomenologija i društvo
ER  - 
@conference{
editor = "Bojanić, Petar D., Lošonc, Mark, Lošonc, Alpar, Univerzitet u Beogradu, IFDT, CELAP",
year = "2013",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/1089",
abstract = "Fenomenologija je jedna od najbogatijih struja u mađarskoj filozofskoj tradiciji. Fenomenologija ne samo što je nastala u Austrougarskoj monarhiji, već su i u pogledu njenih korena bila od velikog značaja filozofska dostignuća dotične teritorije, dovoljno je misliti samo na Brentana i Meinonga. Ta činjenica se ispoljila i u razvoju mađarske filozofije u kojoj je fenomenologija od njenog nastanka imala određujuću ulogu. Mladi Lukač je u tzv. hajdelberškoj filozofiji umetnosti izgradio fenomenološku estetiku, Vilmoš Silaši je preuzeo filozofsku katedru u Frajburgu nakon Huserla i Hajdegera, a vodeći filozofi te epohe su se – od Antala Šica do Akoša Paulera – redovno bavili pitanjima fenomenologije. U 21. veku nije preterano govoriti o renesansi fenomenologije u Mađarskoj, što između ostalog pokazuje i rad Mađarskog fenomenološkog udruženja (sajt: www.fenomenologia.hu). Može se reći da je fenomenologija ponovo postala jedna od najvažnijih mađarskih filozofskih struja.",
title = "Mađarska filozofija danas – Fenomenologija i društvo"
}
Bojanić, P. D., Lošonc, M., Lošonc, A.,& Univerzitet u Beogradu, I. C. (2013). Mađarska filozofija danas – Fenomenologija i društvo.
.
Bojanić PD, Lošonc M, Lošonc A, Univerzitet u Beogradu IC. Mađarska filozofija danas – Fenomenologija i društvo. 2013;
Bojanić Petar D., Lošonc Mark, Lošonc Alpar, Univerzitet u Beogradu IFDT CELAP, "Mađarska filozofija danas – Fenomenologija i društvo" (2013)

Ruso i Marks : konvergencija ili divergencija?

Milidrag, Predrag; Lošonc, Alpar

(2012)

TY  - JOUR
AU  - Lošonc, Alpar
PY  - 2012
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/651
AB  - Rousseau and Marx represent two paradigmatic variants of a radical opposition to the world. Without a doubt, there are significant moments of convergence between these thinkers, for instance in terms of division of labour, or in respect to the self-commandment. However, it is our contention that despite certain currents in literature, the tendencies of divergence are stronger than convergence, therefore, we argue that these thinkers signify two different variants of radical thought. We base these differences in a reading of Rousseau that focuses on collective authenticity, justice, self-presentation of people and protest against envy. Marx cannot be read from the perspective of the intensified crisis of non-authenticity, in fact, his critique of political economy generates a reflexive field (overcoming of the wage labour, etc.), which is deeply divergent compared to Rousseau.
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Ruso i Marks : konvergencija ili divergencija?
T1  - Rousseau and Marx: Convergence or Divergence?
SP  - 176
EP  - 198
DO  - 10.2298/FID1203176L
ER  - 
@article{
editor = "Milidrag, Predrag",
author = "Lošonc, Alpar",
year = "2012",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/651",
abstract = "Rousseau and Marx represent two paradigmatic variants of a radical opposition to the world. Without a doubt, there are significant moments of convergence between these thinkers, for instance in terms of division of labour, or in respect to the self-commandment. However, it is our contention that despite certain currents in literature, the tendencies of divergence are stronger than convergence, therefore, we argue that these thinkers signify two different variants of radical thought. We base these differences in a reading of Rousseau that focuses on collective authenticity, justice, self-presentation of people and protest against envy. Marx cannot be read from the perspective of the intensified crisis of non-authenticity, in fact, his critique of political economy generates a reflexive field (overcoming of the wage labour, etc.), which is deeply divergent compared to Rousseau.",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Ruso i Marks : konvergencija ili divergencija?, Rousseau and Marx: Convergence or Divergence?",
pages = "176-198",
doi = "10.2298/FID1203176L"
}
Milidrag, P.,& Lošonc, A. (2012). Rousseau and Marx: Convergence or Divergence?.
Filozofija i društvo/Philosophy and Society, 176-198.
https://doi.org/10.2298/FID1203176L
Milidrag P, Lošonc A. Rousseau and Marx: Convergence or Divergence?. Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2012;:176-198
Milidrag Predrag, Lošonc Alpar, "Rousseau and Marx: Convergence or Divergence?" (2012):176-198,
https://doi.org/10.2298/FID1203176L .

Biopolitika i/ili biomoć

Lošonc, Alpar

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2008)

TY  - JOUR
AU  - Lošonc, Alpar
PY  - 2008
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/490
AB  - Ovaj članak se bavi značenjem života, i mogućnostima uključivanja  života u okvire političke filozofije. Postoje dva odgovora na ovo pitanje. Prvi odgovor se vezuje za H. Arent, a drugi za M. Fukoa koji je skicirao genezu biopolitike, to jest, različitih mehanizama optimalizacije kapaciteta života počev od „klasične epohe“. Autor članka posredstvom kritičke interpretacije H. Arent i Fukoa tvrdi da postoji opravdanost istovremenog tretiranja biomoći i suvereniteta. Time on namerava da zadobije perspektivu u odnosu na suverenitet koji tretira kao neizostavan u artikulaciji političkih odnosa, što znači drugačije u odnosu na pristupe H. Arent i M. Fukoa. Istovremeno, autor članka kritikuje koncept biopolitike smatrajući da on dovodi do depolitizacije tela i života, čime se, delimično, prihvataju određena upozorenja H. Arent. Političkoj filozofiji zapravo se pripisuje zadatak da tretira biomoć i suverenitet kao ireducibilne, ali i komplementarne okvire, kao i da tretira njihov dinamički međuodnos. Tek ukoliko istovremeno tematizujemo suverenitet i biomoć dobijamo sliku o dinamici modernih političkih odnosa u Evropi.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo/Philosophy and Society
T1  - Biopolitika i/ili biomoć
T1  - Biopolitics and/or biopower
SP  - 153
EP  - 189
DO  - 10.2298/FID0801153L
ER  - 
@article{
author = "Lošonc, Alpar",
year = "2008",
url = "http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/490",
abstract = "Ovaj članak se bavi značenjem života, i mogućnostima uključivanja  života u okvire političke filozofije. Postoje dva odgovora na ovo pitanje. Prvi odgovor se vezuje za H. Arent, a drugi za M. Fukoa koji je skicirao genezu biopolitike, to jest, različitih mehanizama optimalizacije kapaciteta života počev od „klasične epohe“. Autor članka posredstvom kritičke interpretacije H. Arent i Fukoa tvrdi da postoji opravdanost istovremenog tretiranja biomoći i suvereniteta. Time on namerava da zadobije perspektivu u odnosu na suverenitet koji tretira kao neizostavan u artikulaciji političkih odnosa, što znači drugačije u odnosu na pristupe H. Arent i M. Fukoa. Istovremeno, autor članka kritikuje koncept biopolitike smatrajući da on dovodi do depolitizacije tela i života, čime se, delimično, prihvataju određena upozorenja H. Arent. Političkoj filozofiji zapravo se pripisuje zadatak da tretira biomoć i suverenitet kao ireducibilne, ali i komplementarne okvire, kao i da tretira njihov dinamički međuodnos. Tek ukoliko istovremeno tematizujemo suverenitet i biomoć dobijamo sliku o dinamici modernih političkih odnosa u Evropi.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo/Philosophy and Society",
title = "Biopolitika i/ili biomoć, Biopolitics and/or biopower",
pages = "153-189",
doi = "10.2298/FID0801153L"
}
Lošonc, A. (2008). Biopolitics and/or biopower.
Filozofija i društvo/Philosophy and SocietyBeograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 153-189.
https://doi.org/10.2298/FID0801153L
Lošonc A. Biopolitics and/or biopower. Filozofija i društvo/Philosophy and Society. 2008;:153-189
Lošonc Alpar, "Biopolitics and/or biopower" (2008):153-189,
https://doi.org/10.2298/FID0801153L .