Končar, Lara

Link to this page

Authority KeyName Variants
d089cc11-a8f6-4b23-a729-434f0286e6f9
  • Končar, Lara (2)
Projects

Author's Bibliography

On the Socioeconomic Status and the Experiences of Female Seasonal Agricultural Workers in Contemporary Serbia. Are There Elements of Structural Violence?

Končar, Lara

(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Končar, Lara
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2660
AB  - The paper examines the socioeconomic status and experiences of women employed as seasonal agricultural workers, indicating the elements of structural and other forms of violence to which they are exposed. As a form of employment, seasonal work has been legally defined in Serbia only since 2018, and it remains a partially regulated sector marked by different forms of social exclusion. Feminist (anthropological) literature dealing with the gender aspect of seasonal agricultural work in different parts of the world has pointed to the serious problem of inequality and social marginalisation. The analysis of social, economic, cultural, legal and other structures involved in the organisation and control of these job positions, as well as the work process itself, has helped identify the ways in which the unequal status of female seasonal workers continues to be (re)produced and sustained, which leads to the question of structural violence against this category of women.
AB  - U radu se razmatraju društveno-ekonomski položaj i iskustva žena koje su angažovane na sezonskim poslovima u poljoprivredi, i ukazuje se na elemente strukturnog i drugih vidova nasilja kojima su sezonske radnice izložene. Kao vid radnog angažmana, sezonski rad – zakonski izdvojen tek 2018. godine na području Srbije – i dalje čini delimično regulisanu oblast u kojoj se uočavaju različiti vidovi društvene isključenosti. Feministički orijentisana (antropološka) literatura koja se bavi rodnom dimenzijom sezonskih poslova u poljoprivredi u različitim delovima sveta ukazuje na značajne probleme nejednakosti i društvene marginalizacije. Na osnovu analize društvenih, ekonomskih, kulturnih, pravnih i drugih struktura – koje se pojavljuju u vezi sa organizacijom i kontrolom poslova i samog rada – uočeni su načini na koje se (re)produkuje i (p)održava nepovoljan položaj sezonskih radnica. Na taj način, otvoren je prostor za razmatranje pitanja strukturnog nasilja nad ovom kategorijom žena. Oslanjajući se na opšte zaključke istraživanja o položaju žena na tržištu rada u Srbiji, u prvom delu rada razmatram pitanje socioekonomskog položaja žena u poljoprivredi, a posebno sezonskih radnica, i ukazujem na elemente (re)produkovanja njihove sistemske nejednakosti i institucionalnog isključivanja. Na osnovu kvalitativne analize materijala sakupljenog putem polustrukturiranih intervjua i neformalnih razgovora sprovedenih sa sezonskim radnicama u poljoprivredi, u drugom delu teksta se bavim njihovim življenim iskustvima i ukazujem na koje načine društvene i ekonomske strukture i njihovi akteri, kao i kulturni obrasci, oblikuju prakse i (rodne) odnose unutar sezonskih poslova.
PB  - Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Filozofija i društvo / Philosophy and Society
T1  - On the Socioeconomic Status and the Experiences of Female Seasonal Agricultural Workers in Contemporary Serbia. Are There Elements of Structural Violence?
T1  - O položaju i iskustvima sezonskih radnica u poljoprivredi u savremenoj Srbiji. Može li se govoriti o elementima strukturnog nasilja?
IS  - 2
VL  - 33
SP  - 465
EP  - 494
ER  - 
@article{
author = "Končar, Lara",
year = "2022",
abstract = "The paper examines the socioeconomic status and experiences of women employed as seasonal agricultural workers, indicating the elements of structural and other forms of violence to which they are exposed. As a form of employment, seasonal work has been legally defined in Serbia only since 2018, and it remains a partially regulated sector marked by different forms of social exclusion. Feminist (anthropological) literature dealing with the gender aspect of seasonal agricultural work in different parts of the world has pointed to the serious problem of inequality and social marginalisation. The analysis of social, economic, cultural, legal and other structures involved in the organisation and control of these job positions, as well as the work process itself, has helped identify the ways in which the unequal status of female seasonal workers continues to be (re)produced and sustained, which leads to the question of structural violence against this category of women., U radu se razmatraju društveno-ekonomski položaj i iskustva žena koje su angažovane na sezonskim poslovima u poljoprivredi, i ukazuje se na elemente strukturnog i drugih vidova nasilja kojima su sezonske radnice izložene. Kao vid radnog angažmana, sezonski rad – zakonski izdvojen tek 2018. godine na području Srbije – i dalje čini delimično regulisanu oblast u kojoj se uočavaju različiti vidovi društvene isključenosti. Feministički orijentisana (antropološka) literatura koja se bavi rodnom dimenzijom sezonskih poslova u poljoprivredi u različitim delovima sveta ukazuje na značajne probleme nejednakosti i društvene marginalizacije. Na osnovu analize društvenih, ekonomskih, kulturnih, pravnih i drugih struktura – koje se pojavljuju u vezi sa organizacijom i kontrolom poslova i samog rada – uočeni su načini na koje se (re)produkuje i (p)održava nepovoljan položaj sezonskih radnica. Na taj način, otvoren je prostor za razmatranje pitanja strukturnog nasilja nad ovom kategorijom žena. Oslanjajući se na opšte zaključke istraživanja o položaju žena na tržištu rada u Srbiji, u prvom delu rada razmatram pitanje socioekonomskog položaja žena u poljoprivredi, a posebno sezonskih radnica, i ukazujem na elemente (re)produkovanja njihove sistemske nejednakosti i institucionalnog isključivanja. Na osnovu kvalitativne analize materijala sakupljenog putem polustrukturiranih intervjua i neformalnih razgovora sprovedenih sa sezonskim radnicama u poljoprivredi, u drugom delu teksta se bavim njihovim življenim iskustvima i ukazujem na koje načine društvene i ekonomske strukture i njihovi akteri, kao i kulturni obrasci, oblikuju prakse i (rodne) odnose unutar sezonskih poslova.",
publisher = "Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Filozofija i društvo / Philosophy and Society",
title = "On the Socioeconomic Status and the Experiences of Female Seasonal Agricultural Workers in Contemporary Serbia. Are There Elements of Structural Violence?, O položaju i iskustvima sezonskih radnica u poljoprivredi u savremenoj Srbiji. Može li se govoriti o elementima strukturnog nasilja?",
number = "2",
volume = "33",
pages = "465-494"
}
Končar, L.. (2022). On the Socioeconomic Status and the Experiences of Female Seasonal Agricultural Workers in Contemporary Serbia. Are There Elements of Structural Violence?. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society
Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 33(2), 465-494.
Končar L. On the Socioeconomic Status and the Experiences of Female Seasonal Agricultural Workers in Contemporary Serbia. Are There Elements of Structural Violence?. in Filozofija i društvo / Philosophy and Society. 2022;33(2):465-494..
Končar, Lara, "On the Socioeconomic Status and the Experiences of Female Seasonal Agricultural Workers in Contemporary Serbia. Are There Elements of Structural Violence?" in Filozofija i društvo / Philosophy and Society, 33, no. 2 (2022):465-494.

Sindikalno organizovanje u kontekstu akademskog kapitalizma

Bobičić, Nađa; Končar, Lara; Sekulović, Milica

(Zagreb: Durieux, 2022)

TY  - CHAP
AU  - Bobičić, Nađa
AU  - Končar, Lara
AU  - Sekulović, Milica
PY  - 2022
UR  - http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/2611
AB  - The paper discusses the problems of union organization that researchers face
at the beginning of their academic careers in the context of the neoliberal
transformation of universities in Serbia, which began in 2005, through the
introduction of the Bologna reform. At the beginning of the paper, a conceptual framework was given around the terms »academic precariat«, »gig academy«, and »academic capitalism«, which served to enable the specific working
position of academic workers in the context of neoliberal transformation of
the university. Through the analysis of legal and strategic documents, as well
as a review of relevant research that takes the position of young researchers
at the academy as a central topic, some of the key problems faced by young
researchers are presented: non–standard employment contracts, legal problems, low investments in scientific research, labor migration and difficult
models of association in order to protect labor rights through the actions of
representative bodies. The paper gives examples of trade unions and organizations that work in the institutional and noninstitutional fi eld on naming the
the problem of the precariousness of young research and models of sustainable solutions. Finally, the paper points out the problems of the position of academic
unions in the modern context as well as the need for their autonomous action
in relation to power structures.
AB  - U radu se razmatraju problemi sindikalnog organizovanja sa kojima se suoča-
vaju istraživači na početku svojih akademskih karijera a u kontekstu neoliberalne transformacije univerziteta u Srbiji, otpočete 2005. godine uvođenjem Bolonjske reforme. Na početku rada dat je konceptualni okvir izgrađen oko pojmova »akademski prekarijat«, »gig akademija«, »akademski kapitalizam« koji je poslužio za skiciranje specifičnog radnog položaja akademskih radnika
i radnica u kontekstu neoliberalne transformacije univerziteta. Kroz analizu zakonskih i strateških dokumenata, kao i pregled relevantnih istraživanja koja za centralnu temu uzimaju položaj mladih istraživača i istraživačica na akademiji predstavljeni su neki od ključnih problema sa kojima se mladi istraživači suočavaju: nestandardnost radnih ugovora, zakonski interregnumi, niska ulaganja u naučnoistraživačku delatnost, nametnute radne migracije i otežani modeli udruživanja u cilju zaštite radnih prava putem delovanja reprezentativnih tela. U radu su dati primeri sindikata i organizacija koje na institucionalnom i vaninstitucionalnom polju rade na imenovanju problema prekarnosti mladih istraživača i istraživačica, kao i na koncipiranju modela održivih rešenja. Na kraju, u radu se ukazuje na probleme položaja akademskih sindikata u savremenom kontekstu kao i na potrebu za njihovim autonomnim delovanjem u odnosu na strukture moći.
PB  - Zagreb: Durieux
T2  - Sindikati između rada i kapitala
T1  - Sindikalno organizovanje u kontekstu akademskog kapitalizma
SP  - 331
EP  - 355
ER  - 
@inbook{
author = "Bobičić, Nađa and Končar, Lara and Sekulović, Milica",
year = "2022",
abstract = "The paper discusses the problems of union organization that researchers face
at the beginning of their academic careers in the context of the neoliberal
transformation of universities in Serbia, which began in 2005, through the
introduction of the Bologna reform. At the beginning of the paper, a conceptual framework was given around the terms »academic precariat«, »gig academy«, and »academic capitalism«, which served to enable the specific working
position of academic workers in the context of neoliberal transformation of
the university. Through the analysis of legal and strategic documents, as well
as a review of relevant research that takes the position of young researchers
at the academy as a central topic, some of the key problems faced by young
researchers are presented: non–standard employment contracts, legal problems, low investments in scientific research, labor migration and difficult
models of association in order to protect labor rights through the actions of
representative bodies. The paper gives examples of trade unions and organizations that work in the institutional and noninstitutional fi eld on naming the
the problem of the precariousness of young research and models of sustainable solutions. Finally, the paper points out the problems of the position of academic
unions in the modern context as well as the need for their autonomous action
in relation to power structures., U radu se razmatraju problemi sindikalnog organizovanja sa kojima se suoča-
vaju istraživači na početku svojih akademskih karijera a u kontekstu neoliberalne transformacije univerziteta u Srbiji, otpočete 2005. godine uvođenjem Bolonjske reforme. Na početku rada dat je konceptualni okvir izgrađen oko pojmova »akademski prekarijat«, »gig akademija«, »akademski kapitalizam« koji je poslužio za skiciranje specifičnog radnog položaja akademskih radnika
i radnica u kontekstu neoliberalne transformacije univerziteta. Kroz analizu zakonskih i strateških dokumenata, kao i pregled relevantnih istraživanja koja za centralnu temu uzimaju položaj mladih istraživača i istraživačica na akademiji predstavljeni su neki od ključnih problema sa kojima se mladi istraživači suočavaju: nestandardnost radnih ugovora, zakonski interregnumi, niska ulaganja u naučnoistraživačku delatnost, nametnute radne migracije i otežani modeli udruživanja u cilju zaštite radnih prava putem delovanja reprezentativnih tela. U radu su dati primeri sindikata i organizacija koje na institucionalnom i vaninstitucionalnom polju rade na imenovanju problema prekarnosti mladih istraživača i istraživačica, kao i na koncipiranju modela održivih rešenja. Na kraju, u radu se ukazuje na probleme položaja akademskih sindikata u savremenom kontekstu kao i na potrebu za njihovim autonomnim delovanjem u odnosu na strukture moći.",
publisher = "Zagreb: Durieux",
journal = "Sindikati između rada i kapitala",
booktitle = "Sindikalno organizovanje u kontekstu akademskog kapitalizma",
pages = "331-355"
}
Bobičić, N., Končar, L.,& Sekulović, M.. (2022). Sindikalno organizovanje u kontekstu akademskog kapitalizma. in Sindikati između rada i kapitala
Zagreb: Durieux., 331-355.
Bobičić N, Končar L, Sekulović M. Sindikalno organizovanje u kontekstu akademskog kapitalizma. in Sindikati između rada i kapitala. 2022;:331-355..
Bobičić, Nađa, Končar, Lara, Sekulović, Milica, "Sindikalno organizovanje u kontekstu akademskog kapitalizma" in Sindikati između rada i kapitala (2022):331-355.